Savez udruga Dravska liga u suradnji s Upravnim odjelom za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije 22. veljače je u Županijskoj palači u Varaždinu organizirao stručni skup u sklopu kojeg je prezentiran dosadašnji rad Saveza na projektu o šumama i biološkoj raznolikosti Regionalnog parka Mura-Drava (The FoEI international program on Forests and Biodiversity grant for GGF funding) koji je započeo u lipnju 2016. godine, a traje do srpnja 2017. godine.
Ovo zaštićeno područje proteže se kroz pet županija (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija) te pokriva 87 680,52 ha površine.
Projekt su predstavili predstavnici Saveza udruga Dravska liga i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije, a predstavljanju je prisustvovao i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša dr.sc. Dragutin Vincek.
Prisutne je na početku pozdravila predsjednica Saveza udruga Dravska liga Dora Radosavljević istaknuvši kako je stanje u šumama izrazito loše. U nastavku svog izlaganja obrazložila je kako je projekt krenuo s ciljem da se utvrde svi čimbenici i sve ugroze koje u pitanje dovode biološku raznolikost i bogatstvo šuma, jer su upravo one jedan od razloga da se taj prostor zaštitio.
– Šuma je jedno veliko stanište, a stanište i ptice osnovna su stvar zbog kojih se neki prostor zaštićuje u kategoriji Natura 2000. Kao rezultat ovog projekta očekuje se prijedlog monitoringa prostora i u budućnosti, a trebala bi se osnažiti i suradnja s javnim ustanovama te svim gospodarskim i drugim subjektima koji žive na tom prostoru – rekla je Dora Radosavljević dodavši kako pri tom najveći problem čini različiti broj privatnih parcela koje se nalaze u tih pet županija kroz koje prolazi prostor Regionalnog parka.
Iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije Ivan Darko Grlica u svom obraćanju objasnio je kako su najugroženije vrste u Regionalnom parku Mura-Drava, zapravo vrste koje su vezane za staništa.
– Kada su neka staništa ugrožena, onda su i te vrste ugrožene. Danas kada je rijeka Drava većim dijelom modificirana, odnosno kada na njoj ima velik broj zahvata, najugroženija staništa su zapravo riječni sprudovi i strme riječne obale jer se dinamika rijeke usporava odnosno na nekim mjestima kompletno nestaje. Samim zahvatima u prirodi i remećenjem prirodnog stanja, zapravo remetimo nešto što je tu oduvijek, a takve promjene utječu ne samo na vrste koje su direktno vezane za to stanište nego i na one koje su vezane indirektno, pa čak i na nas ljude – rekao je Ivan Darko Grlica te spomenuo da što ima više zahvata, to ima i više problema koji se javljaju.
Podsjetimo, Savez udruga Dravska liga osnovan je 2001. godine s ciljem zaštite rijeka, porječja i pritoka Drave te valorizacije čitavog područja budućeg rezervata biosfere uz tok rijeka Drave, Mure i Dunava. Udruge okupljene u Savezu rade na promicanju zaštite krajolika, ekosustava, biljnih i životinjskih vrsta, bioraznolikosti, kulturno-povijesnih vrijednosti i općenito na zaštiti rijeke i porječja.
Izvor i foto: Varaždinska županija
