Vlada je utvrdila prijedlog izmjena Zakona o održivom gospodarenju otpadom, kojemu je cilj ubrzati zatvaranje neusklađenih odlagališta kako bi se ispunile obveze prema EU. Značajna novost je povećanje ovlasti komunalnih redara koji će ubuduće moći zatražiti osobnu iskaznicu od osoba koje zateknu u nepropisnom odlaganju otpada.
Resorno ministarstvo time namjerava stati na kraj onima koje se zatekne s otpadom na divljim odlagalištima, a komunalne redare koji ih opomenu jednostavno ignoriraju i nastave svojim putem. Komunalni redari u takvim će slučajevima ubuduće moći zatražiti pomoć policije, slično kao kontrolori u javnom prijevozu.
U Ministarstvu energetike i zaštite okoliša objašnjavaju kako je divljim odlagalištima teško stati na kraj jer se, i kada ih očiste, dogodi da se već sutradan nastavlja odlaganje otpada kao da se ništa nije dogodilo. Zbog toga su odlučili zatražiti suradnju lokalne zajednice, čiji će komunalni redari nadgledati takva odlagališta, nalagati uklanjanje otpada, pisati kazne i prekršajne naloge. Visinu kazni za divlje odlaganje propisat će lokalne jedinice.
Novost je i da će komunalni redari moći na licu mjesta kazniti osobu koja nepropisno odlaže građevinski otpad, za što su do sada kažnjavani isključivo vlasnici zemljišta. Vlasnici ipak i dalje ostaju odgovorni za svoje nekretnine pa će plaćati kazne za nepropisno odloženu šutu na svom zemljištu bez obzira na to jesu li je odložili sami ili je to učinio netko drugi ako komunalni redar ne zatekne počinitelja na djelu.
Zakonskim izmjenama omogućeno je kažnjavanje fizičkih osoba za neke prekršaje za koje su se do sada kažnjavale samo tvrtke. To se prije svega odnosi na posrednike u trgovanju otpadom, primjerice sakupljače krupnog otpada koji dio otpada koji im je neupotrebljiv bace u okoliš. Uhvati li ih se u toj raboti, ubuduće će plaćati kazne između 3000 i 10.000 kuna.
Kad je riječ o odlagalištima, jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze imat će pravo na novčanu naknadu. Gradovi i općine dužni su osigurati odvojeno skupljanje otpada za reciklažu, a zbog nedostatka novca povećan je broj stanovnika na jedno reciklažno dvorište sa sadašnjih 1500 na 3000.
