U prvih 11 mjeseci ove godine hrvatska policija otkrila je u vlakovima na granici sa Srbijom 289 skrivenih migranata, i to u 66 slučajeva.
U vlakovima prema Sloveniji u dva slučaja otkrivena su dva ilegalna migranta. U kamionima pak koji su dolazili iz Srbije u 11 mjeseci ove godine otkriveno je 1005 skrivenih osoba, dok je u teretnim vozilima na granici prema Sloveniji otkriveno 1070 ilegalnih migranata. U kamionima na granici prema BiH otkriveno je 29 skrivenih osoba. Te podatke iznio je Zoran Ničeno, pomoćnik ravnatelja policije, načelnik Uprave za granicu MUP-a, na jučer održanom stručnom savjetovanju “Utjecaj ilegalnih migracija na industriju transporta: novine, izazovi i rješenja” koje je organiziralo Hrvatsko društvo za transportno pravo (HDTP) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca.
Ničeno je iznio i podatak da je u prvih 11 mjeseci ove godine hrvatska granična policija zabilježila 7700 ilegalnih prelazaka granice što je povećanje od 66 posto u odnosu na isti period lani. Ilegalni migranti se, objasnio je Ničeno, u kamione ubacuju tako što prerežu sajle cerade koje onda spajaju ljepilom, skrivaju se u raznim kutijama u sredini teretnog vozila, ali i u donjem, prtljažnom dijelu kamiona.
U vlakovima se pak ilegalni migranti skrivaju u podvozju vagona te u metalnim paletama i u rasutom teretu. Ničeno je tako objasnio da migranti, primjerice, rone u vagonima s žitom i to uz pomoć disalica.
Dr. Nikoleta Radionov, predsjednica Upravnog odbora HDTP-a i profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu, upozorila je pak da se oko 80 tona heroina godišnje iz Afganistana prokrijumčari u EU te da se događa lagana konvergencija u druge oblike organiziranog kriminala, i to u trgovinu ljudima i krijumčarenje ljudi, za čim je vladala velika potražnja tijekom migrantske krize.
Pri tome krijumčari ljudima, navela je dr. Radionov, imaju male ulazne troškove i veliku te višestruku zaradu, a prijete im i niže zatvorske kazne nego u slučaju krijumčarenja droge. Pojačana kontrola kamiona i vlakova na graničnim prijelazima dovela je do toga da je, prema riječima dr. Radionov, HŽ Cargo morao zaposliti šest radnika koji u Tovarniku po nalogu policije istovaruju i ponovno utovaruju teret iz vagona kako bi provjerili ima li tamo ilegalnih migranata.
Te pojačane kontrole, istaknula je dr. Radionov, za posljedicu imaju gubitak vremena i zarade prijevoznika. Iznijela je i podatak da vozač kamiona iz jugoistočne Europe sedam od 22 radna dana provede čekajući na granici. Dužina pregleda jednog kamiona je oko 30 minuta, a kad se to pretoči na sve kamione, radi se o milijunima sati. A to znači manju zaradu, manje plaće, odlazak vozača u EU, manjak kvalitetne radne snage, nižu sigurnost prometa, niži izvoz i uvoz te niži BDP država u regiji.
