Nakon što smo objavili priču o tome da Grad Prelog namjerava krenuti u realizaciju nove višestambene zgrade na prostoru Juga, neki od čitatelja komentirali su kako bi najprije trebalo riješiti i pitanje stare i prastare zgrada, kao rugla u samom središtu Grada Preloga.
Kada bi zgrada mogla pričati, mogla bi svašta ispričati o sebi i o osobama koje su u njoj obitavale. Nažalost, povijest zgrade koja seže gotovo 200 godina unatrag, danas ne zanima više nikoga. Ni, nekoliko stanara koji žive u njoj u svojim otkupljenim stanovima ni sam Grad Prelog na čijem se zemljištu nalazi. I jedni i drugi, maknuli bi je čim prije s lica zemlje i zamijenili novim sadržajima, možda također stambenim prostorom.
Stanari bi naravno, htjeli u novu, moderniju zgradu sa svom današnjoj komunalnom infrastrukturom, dok pak Gradu odgovara prazna poprilično velika parcela u središtu koja se proteže na 4.273 kvadrata, dok sama zgrada ima 223 kvadrata.
Otkupljena četiri stana, jedan još uvijek od Grada
Povijest zgrade govori kako se u zgradu još 1905. uselila “Preloška štedionica”, pa je ona potom bila dom obitelji liječnika, jedno vrijeme je u njoj bila smještena i Policija, pa potom dječji vrtić. Na kraju je nacionalizirana i pretvorena u pravu stambenu zgradu s 5 stana.
– Mi smo se tu doselili prije 31 godinu, ističe Helena Hajdinjak, danas predstavnica stanara. Stan sam dobila kao zaposlenica Međimurske županije. Kao obitelj najprije smo živjeli kao podstanari s nemogućnošću otkupa prostora.
Stanove u zgradi dobivale su i druge obitelji među kojima su bile i one socijalno ugrožene. Shodno tome, prema riječima, Helene Hajdinjak, bilo je nemoguće uspostaviti bilo kakav kućni red te prikupljati zajedničku pričuvu kojom bi se zgrada obnavljala. Istina, zgrada nije imala ni održavanje, pa je na taj način bila prepuštena zubu vremena koje je nagrizlo sve, od poda do krova. Tek sada, nešto manje od godinu, ulogu održavanja na sebe je preuzelo GKP Pre-kom.
Vlažni i memljivi hodnici s otpalom žbukom kojima se provlači neugodan miris zapuštenosti, trošna stolarija, žljebovi koji cure na sve strane, jednom riječju, stara ljepotica pretvorena je u ruglo i sramotu.
Stanovi, prosječne veličine 50-tak kvadrata, danas su gotovo svi otkupljeni i nalaze se u privatnom vlasništvu s time da je jedan od njih od Grad Prelog. Sami stanovi, priča su za sebe, bez javnog gradskog vodovoda i stanari koriste hidrofor, o kanalizaciji da se i ne govori, plin je uveden tek u dva od njih. Posljednja veća intervencija napravljena je prije 40-tak godina kada je sanirano krovište.
Zgrada bez javnog vodovoda, pije se voda iz hidrofora
– Bilo nam je preskupo uvesti javni vodovod, govori nam Helena koja danas, kao i većina stanara, živi sama budući da su djeca otišla svojim putem.
Svoj stan opremila je shodno svojim mogućnostima i on svojim izgledom u velikoj mjeri odudara od izgleda hodnika, stepeništa, vanjštine zgrade i samog dvorišta. Nažalost i ostali stanari svoje su stanove uredili, dok su zajednički prostori ostali zapušteni.
Višegodišnja nebriga, došla je sada i na naplatu. Sanirati i obnoviti, trebalo bi sve što, naravno, iziskuje puno novaca. Stanarima mirovine to ne dopuštaju a Grad pak nema ovlasti nad njom. Doduše, s obzirom na izgled i stanje zgrade, najadekvatnije rješenje bilo bi njeno rušenje te osiguravanje adekvatne zamjene postojećim stanarima.
Preseljenje stanara u stambenu zgradu koju planira Grad?
– Čula jesam, ali to slušam već godinama, da se sa zgradom nešto mora napraviti, priča nam Helena. Bojim se kako ja neću doživjeti preseljenje u novi stan i na novu lokaciju.
Nove zamjenske stanove u sklopu koje bi se stambeno zbrinuli svi stanari iz ove zgrade, najavio je već u našim Novinama gradonačelnik Ljubomir Kolarek i to u sklopu projekta stanogradnje kojim bi se izgradilo 40-tak stanova na preloškom Jugu.
Međutim, taj projekt tek treba od ideje krenuti prema realizaciji, naravno uz pristanak za preseljenje stanara, tako da gradonačelnik očekuje i dogovor s njima o toj varijanti u skoro vrijeme.
