Državni zavod za statistiku ususret Danu žena objavio je zanimljive podatke o ženama u našoj zemlji.
Prema procjeni stanovništva krajem 2015. u Hrvatskoj bilo 2,2 milijuna žena (51,7%).
Rađa se više dječaka nego djevojčica
Broj živorođenih u nešto je većem postotku na strani dječaka. Tako je 1971. udio djevojčica u ukupnom broju živorođenih iznosio 48,1%, a taj se trend nastavio i u sljedećim desetljećima. U odnosu na spomenute sedamdesete godine prošlog stoljeća, broj živorođenih djevojčica se u 2015. gotovo prepolovio, što i ne čudi s obzirom na činjenicu da se rađa sve manje djece.
Prosječna starost nevjesta porasla za šest godina
Žene se sve kasnije odlučuju na stupanje u bračnu zajednicu. Na tu činjenicu u velikoj mjeri utječe splet raznih društvenih i gospodarskih čimbenika. Sve veći obuhvat mladih žena visokoškolskim obrazovanjem vrlo je važan čimbenik u pomicanju te dobi u starije dobne skupine. Također, tome je uvelike pridonijelo osamostaljivanje žena koje se sve više uključuju na tržište rada. Mladi ljudi koji imaju namjeru sklopiti brak danas u sve većem broju žive zajedno, u izvanbračnim zajednicama, i prije sklapanja braka. Sve navedeno doprinijelo je povećanju prosječne dobi nevjeste pri sklapanju prvog braka u promatranome razdoblju od 1971. do danas za šest godina.
Prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka 1971. godine bila je 22,2 godine, a 2015. godine 28,2 godine.
Žene rađaju u kasnim dvadesetima
Spomenuti splet društvenih i gospodarskih čimbenika koji utječu na činjenicu da se žene sve kasnije odlučuju na bračnu zajednicu ujedno doprinosi i pomicanju dobi u kojoj se žene odlučuju na rođenje prvog djeteta. Tako je 1971. prosječna prvorotkinja bila u ranim dvadesetima, a više od četiri desetljeća kasnije u kasnim dvadesetima.
Studentice upisane na visoka učilišta
Od ukupnog broja studenata upisanih na visoka učilišta u akademskoj godini 2015./2016., studentice su činile 56,8%. Više od polovice ukupnog broja studentica upisalo je visoka učilišta s područja društvenih znanosti. Ako uspoređujemo omjer muškaraca i žena, najveći udio, 75%, činile su studentice upisane na visoka učilišta iz područja biomedicine i zdravstva. U odnosu na akademsku godinu 2005./2006. ukupan broj upisanih studenata povećao se za 18,6%, a doprinos studentica u tom povećanju bio je znatno veći i iznosio je 71,2%.
Promatrajući unatrag posljednjih desetak godina, udio studentica koje su diplomirale na visokim učilištima u ukupnom broju diplomiranih nije se znatnije mijenjao te se kretao oko 60%. S obzirom na to da najveći broj studentica upisuje visoka učilišta iz područja društvenih znanosti, ne iznenađuje činjenica da ih najviše i diplomira na istom području.
Žene su prisutnije i na doktorskim studijima. Udio doktorica znanosti u 2015. iznosio je 56,6%. Najveći broj žena doktorirao je u području društvenih znanosti, biomedicine i zdravstva te humanističkih znanosti, a najmanji u umjetničkom području. Iako je u 2015. većina doktorica znanosti imala između 30 i 34 godine, njihova prosječna starost iznosila je 37,3 godine.