Još uvijek u javnosti odjekuje stravična prometna nesreća koja je sredinom kolovoza u zagrebačkoj Ilici ugasila dva života. Za stradavanja u prometu, nema dvojbe, nepažljivi i bezobzirni vozači najveći su krivci, no nisu i jedini.
Vozači jure, jedni drugima otimaju prednost, razgovaraju mobitelom i tipkaju poruke tijekom vožnje, ne propuštaju pješake na pješačkom prijelazu… Ne možemo se, međutim, praviti da ostali sudionici u prometu ne daju svoj doprinos sveopćem kaosu.
Trebali bi gurati bicikl
Pješaci pretrčavaju cestu gdje i kada ne treba. Biciklisti, pak, najčešće sa slušalicama u ušima, s biciklističke staze jure preko zebre na kolnik – bez zaustavljanja, bez silaska s bicikla, čak i bez da pogledaju prema automobilu. U najboljem slučaju vozač automobila uspijeva se zaustaviti. U najgorem slučaju biciklist je na tlu, a vozač automobila u šoku.
– Tamo gdje postoji biciklistička staza, koja se nastavlja preko zebre, biciklisti smiju nastaviti voziti preko pješačkog prijelaza. Tamo gdje nema biciklističke staze, biciklisti bi se pred pješačkim prijelazom trebali zaustaviti i preko njega gurati bicikl – pojasnio je Goran Husinec, sudski vještak za cestovni promet, napomenuvši da se od vozača automobila zahtijeva pojačan oprez jer biciklisti mogu voziti brzo.
Dakle, pred automobil mogu izletjeti i brzinom od 40 km/h, budući da nigdje nije propisano koliko brzo smiju voziti biciklisti.
– Čak i kad bi biciklist trebao sići s bicikla i gurati ga, a to ne čini, ako ga vozač automobila vidi, mora ga propustiti, jer se automobil poima kao opasno sredstvo. Iako je biciklist u prekršaju, vozač automobila ga mora propustiti, ne smije na silu ostvariti svoju prednost. Tu činjenicu mnogi, nažalost, zloupotrebljavaju, ali automobilist ne smije silom ni na biciklista ni na pješaka – rekao je Goran Husinec.
Pojasnio je da je u takvim situacijama biciklist kriv u prekršajnom smislu, no gleda se i je li vozač automobila poduzeo sve što je mogao da spriječi nezgodu, bez obzira na to što je biciklist očito pogriješio.
Nema dovoljno staza
– U svakom slučaju, vrijedi poimanje automobila kao opasnog sredstva čiji je vozač dužan sve poduzeti da autom nekoga ne ozlijedi. Zakon kao takav je dobar, jer štiti slabije sudionike u prometu, ali ga niti jedna strana ne bi smjela zloupotrebljavati – zaključio je Husinec, napomenuvši kako je tolerancija u prometu neophodna.
Tim više što smo u smislu biciklističkog prometa u gradovima još ‘tanki’ – biciklističkih staza više nema, nego što ih ima; biciklisti ne poznaju prometne propise; biciklima se ne utvrđuje tehnička ispravnost.
Voze po nogostupu i u krivom smjeru
Iz Ministarstva unutarnjih poslova kao najčešće prekršaje koji čine biciklisti izdvojili su vožnju po nogostupu, nekorištenje biciklističkih staza ili traka, kretanje u nedopuštenom smjeru. Slijedi nekorištenje ispravnih i propisanih uređaja i opreme, zatim nekorištenje svjetala u prometu tijekom noći ili u uvjetima smanjene vidljivosti.
Skrivili većinu nezgoda u kojima su sudjelovali
Kako navode iz Ministarstva unutarnjih poslova, do kraja srpnja ove godine biciklisti su sudjelovali u 702 prometne nezgode (lani u istom razdoblju: 786), a 431 su skrivili (lani: 475). Pritom je ove godine bilo 28 naleta biciklom na pješaka – lani do kraja srpnja 35. U prometnim je nesrećama ove godine poginulo 11, a lani 12 biciklista. Ozlijeđeno ih je 564 (lani do kraja srpnja 639). Usporedbe radi, do kraja srpnja ove godine u prometu je ozlijeđeno 461 dijete. Dakle, ozlijeđeno je puno djece, ali još i više biciklista.
