Nenad Bakić je na svojem Facebook profilu objavio analizu koja se temelji na podacima Ministarstva financija o fiskalizaciji, a kojima pokazuje da su se prihodi od restorana i kafića ‘prelili’ u trgovačke lance. Smatra da trajni učinci ovakvih mjera znače sigurnu propast mnogih ugostitelja te manje plaće u tom sektoru, manju konkurenciju i skuplje usluge građanima. Također, govori kako se tijekom praznika nije putovalo jer si to mogu većim dijelom priuštiti samo imućniji, pa je bilo više bogatijih proslava doma. Isto tako, navodi i primjere drugih država koje imaju zatvorene kafiće i restorane te svejedno lošu epidemiološku situaciju. Njegovu objavu u nastavku pročitajte u cijelosti.
– Prihodi od restorana i kafića prelili se u trgovačke lance, epidemiološki značaj
+ + +
1. Prije nekoliko je dana Ministarstvo financija objavilo pregled fiskaliziranih računa prosinac u kojemu su jako zanimljive stvari. Fiskalizirani računi u ugostiteljstvu, djelatnost “56 – Djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića” pali su prosincu u odnosu na prosinac prošle godine ogromnih 80% ili 840 mil. kuna.
Istovremeno su računi u djelatnosti “47.11 – Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hrane, pića i duhana” porasli za 25%, za oko 860 mil. kn. (to su lanci kao Konzum, Lidl, Spar, Plodine …).
Cijeli sektor G (Trgovina i popravak vozila) je malo pao, 5%, i čini se da u svim ostalim dijelovima sektora nema tako značajnih promjena. Najveća iduća promjena vidljiva u podacima – koji nisu kompletni – je u motornim vozilima, oko 300 mil. kn. Usluge smještaja su pale 72%, za oko 140 mil. kn.
Naravno, ove usporedbe nisu cjelovite, jer ne gledaju cijeli kontekst, recimo pad u ugostiteljstvu je i u studenom bio oko 30%. Da je toliko pao u prosincu, pad bi bio oko 500 mil. kn. Detaljnu analizu napravite sami, ovo je samo uvod u temu…
- Što se dogodilo?
Vidim nekoliko mogućih razloga:
– Čini se da su ljudi pohrlili u trgovine koje su praktički kao robne kuće, u ‘rekreativni shopping’ kad je puno toga zatvoreno (za validaciju ove tvrdnje promislite o sebi). Kao podrška ovoj tvrdnji je da su računi u ‘472 – Trgovina na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima’ (to su mali dućani) pali za 7%.
– Zatvoreni restorani i kafići znači više ugošćavanja doma i stoga kupnja hrane i pića. Iskreno, jeste li čuli da je itko opomenut za kršenje epidemiološke mjere o maksimalno 10 ljudi na privatnim skupovima?
– Nije se putovalo za praznike (većim dijelom si to mogu priuštiti imućniji), pa je bilo više bogatijih proslava doma.
- Efekti
Umjesto oko milijardu prihoda u ugostiteljstvu i turizmu, trgovački lanci su prihodovali oko 850 milijuna kuna. Stvorena vrijednost (plaće, porezi, dobit) u ugostiteljstvu je daleko veća. Primjerice, jedan od većih restorana u Zagrebu je 2019. za plaće izdvojio 40% troškova, jedan od vodećih lanaca oko 6%. Efektivna porezna stopa ovog restorana je bila veća, valjda lanci imaju neke velike porezne štitove.
Osim ovoga učinka, država plaća ugostiteljima plaće, ne znam koliki je to trošak trenutno. Trajni učinci su sigurna propast mnogih ugostitelja, stoga manje plaće u tom sektoru, manja konkurencija i skuplje usluge građanima i tako dalje, o psihosomatskim i drugim učincima na zdravlje radnika i poslodavaca valjda ne moram govoriti. Bit ću toliko osoban i reći da je meni možda i najomiljeniji ugostitelj preminuo od moždanog udara, kažu iz njegove okoline ‘od stresa’. Jako dobar čovjek.
- Epidemiološki efekti
Ako je zaista po kućama puno više druženja, onda je negativni epidemiološki učinak možda i veći nego pozitivni kroz zatvaranje restorana i kafića, s obzirom na puno bolje (u prosjeku) epidemiološke uvjete u restoranima i kafićima. Osobno, ugošćavali smo i bili ugošćavani doma, kad bismo u normalnim okolnostima išli u restoran.
Anegdota: Prijatelj mi kaže da nije mogao naći led na 4 benzinske i onda tek u jednom lancu našao zadnje vrećice. Trgovac mu je rekao ‘Pa ne mislite valjda da samo Vi imate party?’
Smatram da bi kao prvi korak, s obzirom na epidemiološku situaciju, otvaranje terasa restorana i kafića bio pravi korak.
Napominjem da Njemačka ima već 2 i pol mjeseca zatvorene kafiće i restorane (i ukupne mjere uvedene krajem listopada su strože od ovih naših, a sada su već par tjedana u baš teškom lockdownu), a imaju groznu episituaciju, primjerice danas rekordni broj umrlih, skoro 1200. Irska je opet zatvorila kafiće i restorane prije više od 2 tjedna i ima katastrofalnu situaciju.
Ne razumijem kakav moraš biti ‘znanstvenik’ da tvrdiš da to kod njh ne radi, a kod nas obara epidemiju za 0 ili -2 dana?! Mogli bismo izvoziti patent ‘zatvorite kafiće, restorane i dječji sport i ne morate lockdown’ … to bi mogli raditi ovi naši uvezeni znanstvenici u svojim državama, da ih se malo riješimo.
NAPOMENA: Oslanjam se na službene podatke MinFin o fiskalizaciji, ako oni nisu točni, ni ova analiza nije točna, stoji u njegovoj objavi.
