Na pozitivne trendove u 2015. nastavljaju se i trendovi u 2016., a optimizam se temelji na rastu hrvatskoga gospodarstva. Izvoz raste i na državnoj razini bez obzira na još uvijek prisutan deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Ali odnos će se popraviti za 3,5 posto u bilanci u odnosu na 2015.
Posebno su poboljšani rezultati u industrijskoj razmjeni s inozemstvom, pri čemu prednjači metaloprerađivačka industrija. S obzirom na to da je velik dio metaloprerađivačke industrije koncentriran u Međimurskoj županiji, iz toga možemo izvući podatak da će rezultati za taj sektor u našoj Županiji biti dobri.
Država mora rasteretiti poslodavce da bi rasle plaće
– Velikim dijelom i međimurski metalci vuku rast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj. – potvrdio je Mladen Križaić, predsjednik Županijske gospodarske komore.
Na pitanje hoće li Komora poraditi na pritisku na državu radi povećanja plaća, a koje ne bi išlo samo na teret poslodavaca, zbog sveprisutnog odljeva kadrova, Mladen Križaić odgovorio je kako je to zapravo zadatak Komore i poslodavaca.
– Sve ono što su poslodavci napravili sa svojim kapacitetima i tehnologijom napravili su. Na redu je država. Ako pogledamo rezultate poslovanja prema djelatnostima, tada vidimo da su prodaja nekretnina, smještaj i priprema hrane, građevina te poljoprivreda u deficitu u bilanci što se tiče naše Županije. Imaju veće rashode od prihoda. To su grane u kojima sada država mora početi intervenirati. Metaloprerađivačka industrija još uvijek ima dvocifreni rast, ali ove su grane podbacile. – kazao je Križaić.
– Mora postojati rasterećenje na način da se državni proračun puni posredno, a ne direktno preko dohotka i opterećanja poslodavca. Kada se poslodavac rastereti, on može investirati, a s druge strane može povećati plaće koje će dovesti do povećane potrošnje, kroz koju će se više puniti proračun, to je moje mišljenje. – istaknuo je Križaić.
Nelojalna konkurencija koja isplaćuje pola plaće na ruke ruši tržište
O teškoćama s kojima je suočen građevinski sektor, koji je u grupi onih industrijskih grana koje ne samo da ne rastu, već i idu prema gašenju, govorio je Ivan Kolarć, predsjednik Strukovne grupe građevinara. U građevini je došlo do pada plaća za 70-ak kuna u prosjeku u odnosu na prethodnu godinu. Ujedno je taj sektor zabilježio gubitak od 50 milijuna kuna. To govori da se s cijenama na tržištu nije uspjelo pokriti ni osnovne strane. Dao je odgovor na pitanje kako ovaj sektor uopće preživljava, time što se ne ulaže u budućnost i što se troši amortizacija.
– Ono što smo ulagali prije krize sada polako amortiziramo, ali ne investiramo. Znamo da je udio malih tvrtki u građevinskom sektoru u Međimurju izrazito velik, a upravo su u tim tvrtkama plaće niske. Ono što čovjek dobije na ruku, moramo biti otvoreni i reći da ide na uštrb onoga što se plaća državi. Kompenziraju se neke stvari, u dobrom dijelu građevinskih tvrtki praksa je ‘fifti:fifti’. Njih 90 posto prijavljuje maksimum od 3200 kuna, a znamo da u građevini u stvarnosti ne možeš dobiti radnika na netoplaću ispod 4500 kuna za normalno radno vrijeme. Gdje je razlika, time se treba pozabaviti država. – kazao je Kolarić, te dodao: – To bi dovelo do toga da bi neki otpadali, a ovako kriza nije posložila stvari, da s tržišta nestanu nelojalni konkurenti.
I dalje se natječemo svi za sve. Vrijednosti investicija su male, a za isti posao mogu se natjecati i oni sa 160 i oni sa 6 zaposlenih. A znamo da je u tim slučajevima neusporediva struktura zaposlenih. Tegra ima prosječnu plaću 5250 kuna, a kakve plaće prikazuju drugi, i nikomu ništa.
No, građevina ima još jedan veliki problem koji dijeli s ostalim proizvodnim djelatnostima. – upozorio je Kolarić. – Gubitak najzdravijeg dijela ljudi između 20 i 40 godina. Mladi ljudi odlaze u Njemačku. Sljedeću se godinu otvara austrijsko i slovensko tržište za našu radnu snagu, pa će situacija biti još gora. Samo Graz može ‘usisati’ deset posto zaposlenih u međimurskoj građevini u roku od dva mjeseca, a imamo naše tvrtke do Munchena. Ispričao je slikoviti primjer: – Iz Izgradnje Domašinec kažu mi: ‘Daj mi 500 ljudi, sutra ću ih zaposliti u Munchenu.’ Samo taj grad može ‘progutati’ sve međimurske građevinare.
Što kažu brojke?
Tijekom 2015. na području Međimurske županije djelovalo je 2762 poduzetnika, a zaposleno je bilo 25.699 osoba, što je 6 % više zaposlenih nego tijekom 2014.
Prosječna mjesečna netoplaća po zaposlenom u 2015. iznosila je 3974 kn, što predstavlja porast za 1,7 %, ali je još uvijek niža od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, i to za 20,4 %, prema podacima iz Županijske gospodarske komore.
U 2015. u Međimurskoj je županiji došlo do porasta ukupnih prihoda u visini od 9 %, dok su na nivou Republike Hrvatske prihodi porasli za 6 %. Rashodi su porasli za 10 % u Međimurskoj županiji, dok su na nivou Hrvatske porasli za 4 %. Prosječna mjesečna netoplaća po zaposlenom u 2015. iznosila je 3974 kn, što predstavlja porast za 1,7 %.
Investicije u Međimurskoj županiji, koje su u 2015. iznosile 703 milijuna kn, povećane su u odnosu na 2014. za 31 %, dok su na nacionalnom nivou povećane za 14 %.
Prerađivačka industrija dominira u ukupnim prihodima Međimurske županije, tako je dominantna i u ukupnim rashodima, u kojima zauzima udio od 53,6 %, što u apsolutnom iznosu predstavlja 6,1 milijardu kuna. Slijedi trgovina s udjelom od 21,7 % i građevinarstvo s udjelom od 9,5 %. Ostale djelatnosti sudjeluju u ukupnim rashodima s udjelom manjim od 3 %.
Samo su dvije djelatnosti smanjile rashod: pružanje smještaja i usluživanja hrane, te djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.
