Je li biodinamička poljoprivreda Rudolfa Steinera znanost ili magija? To pitanje opet je došlo na dnevni red dijela javnosti zahvaljujući takozvanom gnoju iz roga, koji se naziva i pripravak 500. U dijelu javnosti amputira se da je to vjerovanje u magiju. Pitanje je posebno značajno za naš kraj jer ovdje djeluje Centar Rudolfa Steinera koje ovih danas sklapa ugovore sa sveučilištima i veleučilištima na sjeveru radi suradnje.
Rudolf Steiner je prirodne preparate za biodinamičku poljoprivredu koji nose broje od 500 do 508 osmislio radi pospješivanja plodnosti zemlje i izgradnje komposta 1924. godine, dakle prije sto godina. Cilj je plodnije i zdravije tlo, a onda i zdrava biljka.
Zasluga Steinera je ponajviše to što je tražio pravu mjeru sustavom pokusa. Jednostavno, tražio je preparate koji djeluju na prirodan način, a bez sveprisutne industrijske kemije.
Tako je preparat 500, zvan i gnoj iz roga služio za razvoj korisnih bakterija i virusa u tlu radi biološke aktivnosti, silicij za otpornost biljaka, hajdučka trava ili stolistnik za prodobivanje sumpora i kalija, kamilica za uravnoteženje kalcija i kalija, kopriva za dušik, hrastova kora za uravnoteženje kalcija, maslačak za uravnoteženje silicija, poljska preslica za otpornost biljke, a valerijana za fosfor.
Na taj su način zastupljeni osnovni elementi potrebni za kvalitetan rast biljke. Ti su preparati dobili ime po brojevima od 500 do 508 i danas se redovito upotrebljavaju u biodinamičkoj poljoprivredi radi zdravlja biljaka i tla i izradu komposta.
Godinama se viče na sav glas: znanost nije otkrila prednost biodinamike. Zaboravlja se da je u sto godina primjene biodinamike u praksi uvijek poslije toga ostalo zdravo i plodno tlo, dok je poslije sto godina kemizacije i umjetnih gnojiva u praksi postalo neplodno i isprano tlo, jednom riječju uništeno kiselo tlo, no i povećana proizvodnja hrane.
Ciljevi znanosti su kako je danas vidimo: provjerljivost, usporedna opisnost, predviđanje, razumijevanje i kontrola, odnosno mogućnost utjecaja na pojave.
Prije stotinu godina Steiner je znao da će se dogoditi nešto negativno zbog kemizacije i umjetne gnojidbe tla, predvidio je ono što se danas događa, no ne i sve veću potrebu za hranom i njen domašaj razvojem društva i tehnologije.
Oni koji su prije stotinu godina vjerovali u znanstveni napredak pomoću kemijskih sredstava i umjetnih gnojiva bili su također u pravu no nisu računali na posljedice, nisu dobro predviđali, da bi zadnjih godina pokušavali smanjivati razne opasnosti od zagađenja tla i voda.
Jesu li onda oni od prije sto godina bili znanstveni magičari ili ne – znanstvenici iz današnje perspektive, a „magičar“ Steiner znanstvenik ispred svog vremena? Je li znanost postala svetom kravom?
Zbog toga je najbolje ostaviti da za različite metode razvijaju usporedo, kako znanstvena, tako i Steinerova koja oponaša prirodu kao alternativa i danas je dobrim dijelom već povijest, kad putujemo na druge planete i spoznajemo utjecaje Svemira.