Međimurske Novine
0°C / 0°C
Čakovec
16.01.2017.
Ponedjeljak
 
 
 
 
MEĐIMURJE - POLJOPRIVREDA
NA DRUGOM SU MJESTU PO BROJNOSTI GOVEDA

Međimurci vjerni uzgoju svinja, a uleti i pokoji magarac

06.01.2017

Čakovec

Hrvatska poljoprivredna agencija vodi podatke u broju domaćih životinja u Hrvatskoj.Pa tako ima i podatke koliko je domaćih životinja bilo u Međimurskoj županiji na kraju 2015. godine. U Međimurju se očekivano te godine uzgajalo najviše svinja i to njih 67 826 na 3 563 gospodarstva. Sljedeće po brojnosti su goveda i to njih 10 600, a na trećem su mjestu koze s brojkom od 3 562 komada. Zanimljivo je da je na kraju 2015. u Međimurju bilo 272 konja na 87 gospodarstava, uzgajaju se i 623 ovce. Najma

 
FOTO: Božićna berba kod obitelji Ramić u Železnoj Gori

FOTO: Božićna berba kod obitelji Ramić u Železnoj Gori

Obitelj Ramić bavi se vinogradarstvom već deset godina. U idućoj godini proširit će svoju ponudu, a božićna berba samo je jedna od novih ideja kojom žele privući još više turista u ovaj vinogradarski kraj.    U vinogradu obitelji Ra

Predavanje Milorada Šubića o zlatnoj žutici vinove loze

Predavanje Milorada Šubića o zlatnoj žutici vinove loze

Zlatna žutica vinove loze je bolest koja je u Hrvatskoj prisutna već dvadesetak godina, ali je posljednjih godina poprimila epidemijske razmjere. Zbog potencijalno velike štetnosti od zlatne žutice vinove loze za međimursko vinogradarstvo, S

NAJNOVIJE

Održan Agro uzlet Grada Čakovca

Održan Agro uzlet Grada Čakovca

Danas, 2. prosinca, je u Dvorani Doma sindikata u Čakovcu održan „Agro uzlet Grada Čakovca“.Riječ je o drugoj takvoj manifestaciji koja se u Čakovcu održava u suradnji s Poslovnim dnevnikom, koji u suradnji s gradovima i županijama promovira i e

Agro uzlet Grada Čakovca 2. prosinca

Agro uzlet Grada Čakovca 2. prosinca

U petak 2. prosinca u Domu sindikata u Čakovcu, na adresi Kralja Tomislava 1, održat će se Agro uzlet Grada Čakovca, besplatne edukacije kojima Poslovni dnevnik želi omogućiti dodatno znanje i vještine poljoprivrednicima i obrtnicima kako bi postali

Međimurski poljoprivrednici okrenuli se pivskom ječmu

Međimurski poljoprivrednici okrenuli se pivskom ječmu

Sve više njih odustaje od pšenice i okreće se uzgoju pivarskog ječma za otkupljivača iz Nove Gradiške.Krajem listopada završio je optimalni rok za sjetvu ozime pšenice. No, sudeći po stanju u našim poljima, sjetva će još potrajati. Kiša i nato

FOTO: Naglasci Voćarskog sajma u Donjem Kraljevcu

FOTO: Naglasci Voćarskog sajma u Donjem Kraljevcu

Općina Donji Kraljevec i Centar dr. Rudolfa Steinera 4. i 5. studenog organizirali su 11. međunarodni voćarski sajam u Donjem Kraljevcu. Pokrovitelj Sajma bilo je Ministarstvo poljoprivrede RH, Međimurska županija, Grad Zagreb i HGK.Aktualne nezavidne

Ministar Tolušić u D. Kraljevcu: Ovaj je sajam važan za cijelu zemlju

Ministar Tolušić u D. Kraljevcu: Ovaj je sajam važan za cijelu zemlju

- Poljoprivreda je dio života, jedno nasljeđe, te koristan suživot sa prirodom, a da smo mi Međimurci toga svjesni leži u činjenici da imamo 53.000 hektara poljoprivredne površine od čega 51.000 obradive površine, ali i da proizvodimo 20 tisuća

Međimurski voćari u Đakovu o važnim temama za ovu granu

Međimurski voćari u Đakovu o važnim temama za ovu granu

U Đakovu je 14. i 15. listopada održana 15. županijska, 11. regionalna i 9. međunarodna izložba jabuka pod nazivom "Jabučini dani 2016.". Na ovoj vrlo dobroj i posjećenoj priredbi u srcu Slavonije sudjelovali su i međimurski voćari, točnije svoj

 
FOTOGALERIJE
ČAKOVEČKA ŠPICA

ČAKOVEČKA ŠPICA

Sanjkanje u Starom gradu

Sanjkanje u Starom gradu

Sajam u Čakovcu 11.01.2017.

Sajam u Čakovcu 11.01.2017.

Zimske radosti 2017

Zimske radosti 2017

 
MEĐIMURJE - POLJOPRIVREDA
 
Međimurci vjerni uzgoju svinja, a uleti i pokoji magarac

Međimurci vjerni uzgoju svinja, a uleti i pokoji magarac

Hrvatska poljoprivredna agencija vodi podatke u broju domaćih životinja u Hrvatskoj.Pa tako ima i podatke koliko je domaćih životinja bilo u Međimurskoj županiji na kraju 2015. godine. U Međimurju se očekivano te godine uzgajalo najviše svinja i to njih 67 826 na 3 563 gospodarstva. Sljedeće po brojnosti su goveda i to njih 10 600, a na trećem su mjestu koze s brojkom od 3 562 komada. Zanimljivo je da je na kraju 2015. u Međimurju bilo 272 konja na 87 gospodarstava, uzgajaju se i 623 ovce. Najmanje je bilo magaraca u Međimurju - samo 16.

FOTO: Božićna berba kod obitelji Ramić u Železnoj Gori

FOTO: Božićna berba kod obitelji Ramić u Železnoj Gori

Obitelj Ramić bavi se vinogradarstvom već deset godina. U idućoj godini proširit će svoju ponudu, a božićna berba samo je jedna od novih ideja kojom žele privući još više turista u ovaj vinogradarski kraj.    U vinogradu obitelji Ramić iz Železne Gore danas je po prvi put obavljena božićna berba grožđa. Na temperaturi od – šest stupnjeva vlasnik vinarije Damir Ramić okupio je za ovu prigodu petnaestak radnika i prijatelja.  Nakon kratkog zagrijavanja uputili su se svi zajedno do vinograda ispod obiteljske kuće kako bi pobrali promrznuto grožđe.   - Ne želimo ovu berbu kategorizirati, ni kao kasnu berbu, ni kao ledenu berbu. Ideja nam je da se ova božićna berba nastavi svake godine. Nazvali smo je božićna berba jer nam je cilj da se u ovo blagdansko vrijeme pred Božić okupimo sa svojim radnicima i prijateljima te da se na kraju godine podružimo.- kazao nam je vlasnik vinograda Damir Ramić, kojemu u ovom poslu pomaže cijela obitelj, posebice žena Gordana te sinovi Mario i Rafael.   Berači su se za ovu prigodu dobro „naoružali“ kapama, šalovima i rukavicama, a dodatno ih je zagrijala vatra uz vinograd te kuhano vino, čaj i domaća rakija. Mnogi od njih su po prvi put sudjelovali u ovakvoj berbi.  - Iako je jako hladno, nije nam teško raditi. Veselimo se jer će iz ovog grožđa nastati kvalitetno vino.– kazao nam je dobro raspoložen Mladen Kocen iz Štrigove.     Za božićnu berbu bilo je ostavljeno 500 trsova sorte graševina. - Vino napravljeno iz ovog promrznutog grožđa moći će se kušati tek za godinu dana.- najavio je vinogradar Damir Ramić. Svi berači koji su sudjelovali u današnjoj berbi iduće će godine, kao nagradu za svoj rad, primiti vino napravljeno iz ovog grožđa.     FOTO:sh          

Predavanje Milorada Šubića o zlatnoj žutici vinove loze

Zlatna žutica vinove loze je bolest koja je u Hrvatskoj prisutna već dvadesetak godina, ali je posljednjih godina poprimila epidemijske razmjere. Zbog potencijalno velike štetnosti od zlatne žutice vinove loze za međimursko vinogradarstvo, Savjetodavna služba Međimurske županije organizira edukaciju vinogradara o tipičnim simptomima, razlikovanju od drugih bolesti drva i drugih uzročnika žućenja lišća, širenju i novim spoznajama te mogućnostima suzbijanja patoloških žutica u vinogradima. O toj temi govorit će mr. sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr, a predavanje će se održati u Štrigovi u prostoriji iznad ureda Hrvatske pošte dana 28.12. 2016. (srijeda) s početkom u 17 sati. Uzročnik zlatne žutice je mikroorganizam kojeg prenosi kukac američki cvrčak, koji se nastanjuje na vinovu lozu, siše njezine sokove i time širi zarazu. Bolest se manifestira začepljenjem cjevčica u stabljici vinove loze, čime se automatski sprečava protok sokova kroz njih, pa se rubovi lišća počinju uvijati prema dolje i mijenjati boju.  U vinogradima u kojima se pojavi vrlo se brzo širi i vrlo brzo poprima razmjere epidemije. Direktnih mjera suzbijanja nema, no kada se bolest pojavi provode se drastične mjere koje podrazumijevaju krčenje i uništavanje zaraženih trsova.   foto: savjetodavna.hr    

 
Održan Agro uzlet Grada Čakovca

Održan Agro uzlet Grada Čakovca

Danas, 2. prosinca, je u Dvorani Doma sindikata u Čakovcu održan „Agro uzlet Grada Čakovca“.Riječ je o drugoj takvoj manifestaciji koja se u Čakovcu održava u suradnji s Poslovnim dnevnikom, koji u suradnji s gradovima i županijama promovira i educira male i srednje poduzetnike u okviru projekta Poslovni uzlet.  Manifestaciju je otvorio gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač koji je naglasio da se Grad odlučio da ovaj Forum bude posvećen poljoprivredi iz ponajprije što u neposrednoj blizini grada ima mnogo poljoprivrednih gospodarstva koje više-manje uspješno rade, proizvode te prodaju svoje proizvode.  - Drugi je razlog što su neka od tih obiteljskih gospodarstava prerasla iz obiteljskih tvrtki u ozbiljne biznise, koji hranom opskrbljuju domaće trgovine, te se nalaze na svojevrsnoj poslovnoj prekretnici. A treći razlog je taj što i sama poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj bije bitku svog dugoročnog opstanka - kazao je Kovač. Čakovec u poljoprivrednoj proizvodnji vidi šansu za dodatni razvoj te rast prerađivačke industrije. Iz takve orijentacije korist moraju imati svi, od najmanjih poljoprivrednih proizvođača, preko industrije pa sve do krajnjeg potrošača, rekao je, među ostalim gradonačelnik Kovač.  U prepunoj dvorani Doma sindikata bili su i zamjenici gradonačelnika Mario Medved i Romano Bogdan, župan Međimurske županije Matija Posavec, predstavnici vodećih čakovečkih tvrtki, predstavnici javnih gospodarskih potpornih institucija, škola, kao i sami poljoprivredni proizvođači. Svi oni sudjelovali su u panel diskusiji na temu „Poljoprivreda i proizvodnja hrane kao važnog segmenta čakovečkog gospodarstva“. Glavni događaj ovogodišnjeg uzleta bila je interaktivna radionica na temu "Nova generacija poljoprivrednika: poljoprivrednik-poduzetnik“ putem koje su poljoprivredni poduzetnici, inovatori i start up firme imali priliku za dodatnu edukaciju. Predavač je bio Krešimir Kuterovac, direktor tvrtke INAGRA za razvoj poljoprivredne proizvodnje.  Izvor i foto: Grad Čakovec

Agro uzlet Grada Čakovca 2. prosinca

Agro uzlet Grada Čakovca 2. prosinca

U petak 2. prosinca u Domu sindikata u Čakovcu, na adresi Kralja Tomislava 1, održat će se Agro uzlet Grada Čakovca, besplatne edukacije kojima Poslovni dnevnik želi omogućiti dodatno znanje i vještine poljoprivrednicima i obrtnicima kako bi postali još uspješniji u svom poslovanju. Do sada su prijašnji Agro uzleti bili bazirani na predavanjima i edukacijama prezentacijskog karaktera, a sada putem novog koncepta u vidu interaktivne radionice polaznici imaju idealnu priliku za direktnu komunikaciju s predavačem te druženje, razmjenu iskustava s drugim kolegama i proširivanje mreže poslovnih kontakata.  Svi zainteresirani za sudjelovanje u projektu mogu osigurati svoje mjesto u dvorani besplatnom prijavom. Od 2014. godine ovaj dnevnik u suradnji s gradovima i županijama radi na promoviranju malog i srednjeg poduzetništva koje je pokretačka snaga hrvatskog gospodarstva i čiji je razvoj ključan za gospodarsku stabilnost. Upravo su manifestacije Poslovnog i Agro uzleta idealna prilika za sve poljoprivrednike, vlasnike OPG-ova, obrtnike i poduzetnike da povećaju svoju konkurentnost na domaćem i stranom tržištu i gdje putem besplatnih korisnih informacija i saznanja imaju priliku proširiti svoje vidike u područjima brendiranja, zaštite, promocije i prodaje poljoprivrednih proizvoda.  Nakon otvorenja događaja i pozdravnih govora naših domaćina, gradonačelnika Čakovca Stjepana Kovača i potpredsjednice Vlade, ujedno i ministrice gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta, Martine Dalić, biti će održana panel diskusija na temu Poljoprivreda i proizvodnja hrane kao važan segment čakovečkog gospodarstva.  Potom slijedi besplatna zakuska za sve sudionike te već spomenuta interaktivna radionica čiji će predavač biti Krešimir Kuterovac, direktor tvrtke INAGRA za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Tema radionice je "Nova generacija poljoprivrednika: poljoprivrednik-poduzetnik“, a svi će polaznici dobiti odgovore na pitanja poput koji su aktualni trendovi na poljoprivrednom tržištu, kako brendirati i prodati proizvod, kako pratiti procese u proizvodnji, koje su mogućnosti kreditiranja za poljoprivrednike i sl.  Agro uzlet održava se diljem Hrvatske s ciljem poticanja poljoprivrednog razvoja i konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednih proizvoda. Besplatni edukativni sadržaji namijenjeni su svim zainteresiranima, a poslovne informacije donose renomirani stručnjaci demonstrirajući ih na realnim primjerima. Agro uzlet Vaša je idealna prilika za naučiti nešto novo iz svijeta poljoprivrede!  Za više informacija posjetite web Poslovnog dnevnika, kontaktirajte telefone 01 6326 000 i 6326 030 ili pošaljite e-mail na adresu: poslovni-uzlet@poslovni.hr. Besplatnu prijavu možete ispuniti na LINKU. Dođite na Agro uzlet i pospješite svoje poslovanje!

Međimurski poljoprivrednici okrenuli se pivskom ječmu

Sve više njih odustaje od pšenice i okreće se uzgoju pivarskog ječma za otkupljivača iz Nove Gradiške.Krajem listopada završio je optimalni rok za sjetvu ozime pšenice. No, sudeći po stanju u našim poljima, sjetva će još potrajati. Kiša i natopljeno tlo naprosto su onemogućili poljoprivrednicima ulaz u polje i skidanje ovogodišnjeg uroda kukuruza, a samim time i pripremu tla za sjetvu. Tako oni sada muku muče s vremenom i stizanjem povoljnih agrotehničkih rokova, ali i odabirom sortimenta sjetvenog materijala.Naime, svima nam je još dobro poznata situacija od ljetos, odnosno odjeci ovogodišnjeg otkupa pšenice koja se prvi put otkupljivala shodno postotku proteina. Bilo je ljutnje i očaja poljoprivrednika, velik dio uroda ocijenjen je trećom, najnižom i najjeftinijom klasom, a dio je, umjesto u pekarstvu, završio kao stočna hrana. Već se tada čulo kako će mnogi prepoloviti nasade, a neki će i odustati od proizvodnje ove najvažnije krušarice.Što sijati - ići na kvalitetu ili na kvantitetu, pitaju se poljoprivredni uzgajivači. Odgovora nema jer se unaprijed ne zna otkupna cijena, pa su kalkulacije nemoguće.Sadnja pšenice više se ne isplati?- Prepolovio sam površine pod pšenicom u odnosu na lani. - rekao nam je Stjepan Jurinec iz Ivanovca, jedan od većih poljoprivrednika i predsjednik Udruge ratara naše Županije. - Jednostavno se ne isplati, premala je razlika u cijeni između treće i prve klase, svega 20 lipa, a ulaganja su neusporediva. Kada sve usporedim, ulazne i izlazne troškove, financijski mi ispada kao da sam imao treću klasu. Čujem se i s drugima i oni su napravili isto. Sve više njih odustaje od pšenice i okreće se uzgoju pivarskog ječma za otkupljivača iz Nove Gradiške. Ulaganja su puno manja, a otkupna cijena je ista. Ljetos je bila 1,10 kn. I čemu se onda mučiti i poslovati s gubitkom.Isto nam je ispričao još jedan poljoprivrednik.- I ja sam napustio uzgoj pšenice i okrenuo se pivarskom ječmu. - objasnio je Nikola Kolarić, također jedan od naših velikih poljoprivrednih proizvođača. - Ječmom sam zasijao oko 110 ha površina, dok pod pšenicom imam simbolične parcele, i to one pokusne. Stvar je vrlo jednostavna. Ako hoćeš kvalitetu, moraš puno uložiti, a na kraju to nitko ne cijeni i ne želi platiti. Zašto se onda mučiti i raditi cijele dane ako znaš da ćeš na kraju zbrajati gubitke.Koju pšenicu zasijati u Međimurju?Kolarić je također ipak zasijao i pšenicu na određenim površinama. Ostao je kod lanjske sorte pšenice - kraljice, koja se nalazi na popisu Čakovečkih mlinova. Oni su očito i jedini koji su izašli s preporukom.S druge pak strane, stručnjaci iz naše Savjetodavne službe u obzir uzimaju puno više parametara i ne žele precizirati sorte.- Iz prakse znamo da su visoki prinosi obrnuto proporcionalni proteinima. - objasnila nam je Suzana Pajić, stručna suradnica za ratarstvo pri Savjetodavnoj službi. - Biljka koja daje više prinosa svu svoju snagu troši na rast i razvoj zrnja, a manje na količinu proteina. S druge pak strane, na postotak proteina utječe i odnos dušika i sumpora u tlu, koji je vrlo nepovoljan kod nas. Stoga pšenica treba minimalno tri  prihrane, s time da je treća u obliku tekućega ili folijarnoga dušičnog gnojiva. Sve u svemu, rekla bih da se sije pola visokoprinosne te pola visokoproteinske sorte pšenice. Drugo ne mogu reći jer se, nažalost, ne zna otkupna cijena i nemoguća je bilo kakva kalkulacija unaprijed. Primjerice, deset tona visokoprinosne treće klase ljetos je stajalo oko 9 tisuća kuna, a šest tona visokokvalitetne, a manjeprinosne, 6600 kn. Pa neka si svatko izračuna.I prema njezinim riječima, smanjuju se površine pod pšenicom, doduše, ne drastično, i to uglavnom zbog plodoreda. Tako se sve više siju uljana repica, ječam, zob, raž, pa čak i pir.

 
FOTO: Naglasci Voćarskog sajma u Donjem Kraljevcu

FOTO: Naglasci Voćarskog sajma u Donjem Kraljevcu

Općina Donji Kraljevec i Centar dr. Rudolfa Steinera 4. i 5. studenog organizirali su 11. međunarodni voćarski sajam u Donjem Kraljevcu. Pokrovitelj Sajma bilo je Ministarstvo poljoprivrede RH, Međimurska županija, Grad Zagreb i HGK.Aktualne nezavidne okolnosti u voćarstvu, koje se dominantno pripisuju elementarnoj nepogodi tuče i uništenju 80 do 99 posto uroda u voćarstvu, ove godine nametnule su nam izazove vezane uz zastupanje tematike voćarstva općenito. Izložbeni dio Sajma djelomično je bio zakinut za osobito vrijedan dio svoje dosadašnje širine, zbog čega su organizatori odlučili koncentrirati se na promociju voćara i voćarstva kroz rad u prerađivačkoj djelatnosti i proizvodnji, stvarajući time dodanu vrijednost voću i proizvodima od voća. Također promovirali su sadnju starih autohtonih sorti, te predstavili tradicionalne proizvode, sušeno voće, marmelade i džemove, kompote te brojne druge proizvode bazirane na voću.Posebna vrijednost ovogodišnjeg Sajma stavljena je na mlade poljoprivrednike kao nositelje budućnosti hrvatske poljoprivrede - pa tako i voćarstva, na uravnoteženu prehranu djece i mladih, na obogaćivanje postojećih znanja, edukaciju.U sadržaj su bila uvrštena brojna predavanja na kojima su se poljoprivrednici mogli informirati o novim tehnologijama, uzgoju, skladištenju, preradi, novim načinima distribucije, marketingu i drugim temama. Održane su radionice zdrave prehrane namijenjene obiteljima s djecom predškolskog i školskog uzrasta.Stručni dio Sajma pomno je osmišljen u suradnji s Agronomskim fakultetom i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu te Razvojnom agencijom Međimurje (REDEA) Čakovec. Posebno važan doprinos u tome ima Savjetodavna služba koja kao partner Sajma, već po tradiciji, osmišljava teme i okuplja sudionike stručnog dijela ove sajamske priredbe.Za Okruglu stol pod nazivom Krah hrvatskog voćarstva! Ili prilika za novi početak? tražio se stolac više. Nakon dvosatne rasprave na kojoj je sudjelovao ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te svi važni dionici voćarstva iz cijele Hrvatske donijeti su zaključci koji ipak vode prema tome da još postoji nada i prilika za voćare u Hrvatskoj.Izvor i foto: Centar dr. Rudolfa Steinera

Ministar Tolušić u D. Kraljevcu: Ovaj je sajam važan za cijelu zemlju

Ministar Tolušić u D. Kraljevcu: Ovaj je sajam važan za cijelu zemlju

- Poljoprivreda je dio života, jedno nasljeđe, te koristan suživot sa prirodom, a da smo mi Međimurci toga svjesni leži u činjenici da imamo 53.000 hektara poljoprivredne površine od čega 51.000 obradive površine, ali i da proizvodimo 20 tisuća tona jabuke - objasnio je Matija Posavec, župan Međimurske županije, županije domaćina međunarodnog Voćarskog sajma koji je u Donjem Kraljevcu svoja vrata otvorio po 11. put. Poljoprivreda u Međimurju ima dugogodišnju tradiciju, posebice kada se radi o uzgoju voća, a ujedno se oko 25 posto hrvatske jabuke proizvede upravo na samom sjeveru zemlje. Stoga je itekako opravdano upravo u Međimurskoj županiji govoriti o voćarstvu, njegovim dobrim stranama, ali i problemima koji su ga zadesili elementarnom nepogodom, a dijalogu se pridružio i ministar poljoprivrede RH Tomislav Tolušić, koji je tijekom svog službenog posjeta Međimurju svečano otvorio sajam, te se dotaknuo ključnih tema s mnogobrojnim izlagačima u okviru obilaska sajma. - Ovaj je sajam izrazito važan za cijelu Hrvatsku, a u kontaktu s voćarima sam shvatio da u sektoru jabuke moramo nešto učiniti i nadam se da ćemo to realizirati već ove godine. Ne možemo nadoknaditi svu štetu koja je nastala, oko 900 milijuna kuna, ali ne možemo ostati slijepi i reći da ne možemo ništa. Nisam došao na mjesto ministra da bi probleme stavljao pod tepih, nego da ih rješavam i učinit ćemo sve da barem onima kojima je ovo grana od koje žive pomognemo da ovu godinu prežive te da nastave sa svojom proizvodnjom u idućoj godini - u uvodu je naglasio ministar dodavši kako se unazad 11 godina u četiri navrata vraćao na sajam u Donji Kraljevec. Župan Posavec pozvao ministra da pomogne našim voćarima!Međimurski župan u svom se govoru prisjetio razgovora s međimurskim voćarom koji je računajući na 180 tona jabuka uložio sve u proizvodnju, a nakon mraza u travnju ubrao samo tonu i prodao je po cijeni od samo 2 kune. - Kada je voćnjak tom vrijednom čovjeku jedini priljev sredstava od čega živi, tim sam više zabrinut i odlučniji da pomognem. Ovo nam je prilika da možda više nego ikad pokažemo zajedništvo i sinergiju, znamo da lokalna uprava može vrlo malo učiniti, ali država može puno. Stoga pozivam ministra da kao bivši župan, čovjek koji dolazi s terena i svakodnevno komunicira s poljoprivrednicima, nađe model da im se pruži prilika za novi početak - objasnio je i dodao da će upravo time, a zahvaljujući žuljevima međimurskih i hrvatskih poljoprivrednika dići i konkurentnost hrvatske poljoprivrede u Europi. Zaustavljanje tradicije sajmovanja u Donjem Kraljevcu ne dopušta organizator, Općina koja je ponosna da svake godine imaju čast biti regionalno središte eminentnih stručnjaka i proizvođača iz domene voćarstva, što su svojim dugogodišnjim radom te prepoznatljivošću i zaslužili. - Moram naglasiti da je ovogodišnja organizacija bila najzahtjevnija dosad te ovim putem zahvaljujem svima koji su uložili puno svog vremena da taj zadatak uspješno obavimo. Voćarski sajam u Donjem Kraljevcu uvijek je bio mjesto gdje su se pokušala iznaći rješenja za najveće probleme iz tog segmenta, pa ne sumnjam da ćemo ih zajedno iznaći i ove godine - u svom je govoru rekao načelnik Miljenko Horvat, uz to zahvalivši ministru i županu na potpori, uz molbu da zajednički i dalje rade na zaštiti poljoprivredne proizvodnje. Zahvalio je i svim, kako ih je nazvao, hrabrim ljudima – proizvođačima i izlagačima, koji usprkos svim nedaćama i problemima uspijevaju i žele opstati. - Kako je svjetski priznat i poznat, otac biodinamičke proizvodnje rođen upravo ovdje, naša uloga i misija je širenje znanja i prakse o biodinamičkoj poljoprivredi diljem Hrvatske, ali i šire, te povećanje biodinamičkih gospodarstava uz predstavljanje istih na Voćarskom sajmu u godinama koje dolaze - naglasila je Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner naglasivši da su, iako su izuzetno izazovna vremena za hrvatsko voćarstvo, uspjeli u organizaciji sajma, te istaknula nadu da će ovim novim konceptom, energijom i pristupom sajam samo rasti i dobivati na prepoznatljivosti. 15 dobitnika plaketa na 1. hrvatskom ocjenjivanju voćnih vina U prvom planu Sajma i ove je godine promocija voćara, njihovih proizvoda i stvaranje kontakata, a okolnosti koje su ove godine zadesile voćare, zahtijevaju  okretanje voćarske proizvodnje prema novim viđenjima uzgoja, ali i plasmanu krajnjeg proizvoda. Ovogodišnji podnaslov Sajma – „Slatke tajne voća i voćnih prerađevina“ donio je i 1. ocjenjivanje voćnih vina u zemlji. Pritom su priznanja pripala 15 proizvođača, a zlatne plakete OPG-u Črnčec Radovan, pobjedniku u tri kategorije, te OPG-u Posedi predali su ministar, župan i organizatori. Uz njih nagrađivana vina imaju IDA NOVA, OPG Koprivčić Ana, OPG Žugec Rudolf, BI-MARCT d.o.o, PG Smetko, OPG Dragan Radić, OPG Jaić Krasnik, OPG Sirovica, OPG Šafarić i Stjepan Barčanec. Plakete su dodijeljene u okviru svečanosti otvaranja koje su uz ministra, župana i domaćine svojim dolaskom uveličali i Miljenko Rakić, načelnik sektora poljoprivrede i prehrambene industrije Ministarstva poljoprivrede RH, Zoran Vidović, zamjenik župana Međimurske županije ujedno i predsjednik Organizacijskog odbora sajma, Žaklina Jurišić, zamjenica direktora sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Željko Banjavčić, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, u ime pokrovitelja Grada Zagreba Mladen Matuna, savjetnik pročelnika Ureda za poljoprivrede i šumarstvo, Branimir Blajić, direktor Termi LifeClass Sv. Martin, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, Jozsef Rittlinger, predsjednik Mađarske poljoprivredne komore – Županijske komore Baranya, te mnogi gosti iz zemlje, ali i Austrije, Slovenije, Mađarske i Srbije. Svečanost je upotpunio program Dječjeg vrtića „Ftiček“ Donji Kraljevec, nastup Zbora Osnovne škole Donji Kraljevec, ali i najmlađa sekcija djevojčica Kulturno umjetničkog društva Općine Donji Kraljevec. Nakon jubilarnog Voćarskog sajma u 2015. godini, još bolji, veći i bogatiji dvodnevni međunarodni sajam tako je priređen prvog vikenda u studenom ove godine, uz niz hrvatskih, ali i europskih proizvođača jabuke, predstavnika logistike za voćarstvo i drugih, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH, Hrvatske gospodarske komore, Međimurske županije, Grada Zagreba, Termi LifeClass Terme Sv.Martin, te u organizaciji Općine Donji Kraljevec i Centra dr Rudolf Steiner.Okrugli stol dao odgovore na ključna pitanja hrvatskog voćarstvaOvogodišnji sajam u dva dana, petak 4. i subotu 5. studenog nudi niz predavanja, veliki izložbeni prostor, stručne skupove, radionice i degustacije s aktualnim temama iz domene voćarstva, uz niz aktivnosti pripremljenih za djecu i mlade, ali i prezentaciju učeničkih zadruga međimurskih škola. Ipak najzanimljiviji stručnjacima i proizvođačima bio je okrugli stol „Krah hrvatskog voćarstva ili prilika za novi početak?!“, na kojem je o stanju u voćarstvu, uz prisustvo ministra govorio dr.sc. Željko Prgomet te gosti predavači, uz stavljen naglasak na viđenje o trenutnim događajima i budućnosti hrvatskog voćarstva. - Ovo vrijeme je teško je za poljoprivredne proizvođače i upitna je njihova ekonomska dosljednost kako zbog prirodne nepogode smrzavanja, tako i nesređenog tržišta poljoprivrednih proizvoda gdje su proizvođači prepušteni  sami sebi, a uvozi se nekontrolirana ,nekvalitetna, jeftina i više godina stara roba - objasnio je načelnik. Voćari su se pritom dotakli teme mraza koji je pogodio Međimursku županiju, iznijeli mišljenja na temu poreznog sustava i utjecaja na voćare, te naglasili na koji se način voćarima može pomoći u daljnjem opstanku, uz primjere dobre prakse iz Njemačke i Slovenije. - Moramo sjest jedni i dogovoriti smjernice, jer ovako možemo još vrlo malo. Ministarstvo će pomoći Zakonom o nepoštenoj trgovačkoj praksi, gdje ćemo pokušati sve u lancu staviti na jedno mjesto, zakonski regulirati i učiniti da ta naša jabuka, mlijeko ili neki drugi proizvod ima svoju cijenu kako bi sam proizvođač mogao od svoje primarne djelatnosti i živjeti, ali da su i drugi dionici, otkupljivači i trgovci više ili manje sretni - zaključio je ministar obraćajući se više od 60 okupljenih.Izvor i foto: Međimurska županija

Međimurski voćari u Đakovu o važnim temama za ovu granu

U Đakovu je 14. i 15. listopada održana 15. županijska, 11. regionalna i 9. međunarodna izložba jabuka pod nazivom "Jabučini dani 2016.". Na ovoj vrlo dobroj i posjećenoj priredbi u srcu Slavonije sudjelovali su i međimurski voćari, točnije svoj štand imale su ‘Međimurska udruga za integriranu proizvodnju voća’ i ‘Udruga voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti martin na Muri’ koje su predstavljali njihovi predsjednici Tomislav Horvat i Mladen Dobranić.Ovaj dvojac vodećih i priznatih međimurskih i hrvatskih voćara sudjelovao je u radu više ‘Okruglih stolova’ te imao susrete s brojnim predstavnicima ‘Hrvatske voćarske zajednice’ kao i drugih interesnih skupina i udruga.Horvat i Dobranić govorili su o vrlo teškom stanju u kojem se ove godine nalaze međimurski voćari, poglavito proizvođači jabuka, koji zbog kataklizme (velika elementarna nesreća s najtežim posljedicama) od 26. travnja ostali bez uroda, te samim time bez ikakvih prihoda, uz porast troškova održavanja voćnjaka za naredno razdoblje.Isto tako govorili su o nesređenim odnosima voćara s otkupljivačima i hladničarima te trgovačkim lancima, poglavito u dijelu (ne)plaćanja preuzetih jabuka ili plaćanja s ogromnim kašnjenjem te oduzimanjem ugovorenih cijena na ime uskladištenja, gubljenja kakvoće i slično. Njihovi nastupi nikoga nisu ostavili ravnodušnim te će Hrvatska voćarska zajednica poduzeti određene korake po ovim pitanjima, jer međimurska jabuka i njezini proizvođači uživaju ugled i poštovanje među strukom i potrošačima.Izvor i foto: Općina Sveti Martin na Muri

 
Voćarski sajam u Donjem Kraljevcu od 4. studenog uz besplatan ulaz

Voćarski sajam u Donjem Kraljevcu od 4. studenog uz besplatan ulaz

Nakon jubilarnog Voćarskog sajma u 2015. godini, još bolji, veći i bogatiji dvodnevni međunarodni sajam očekuje nas prvog vikenda u studenom ove godine. 11. po redu na jednom će mjestu, 4. studenog, u sportskoj dvorani u Donjem Kraljevcu, okupiti mnogobrojne hrvatske proizvođače jabuke, logistike za voćarstvo i drugih poslovnih subjekata, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH, Hrvatske gospodarske komore i Međimurske županije te u organizaciji Općine Donji Kraljevec i Centra dr Rudolf Steiner. Ovo najveće regionalno okupljalište koje će ponuditi niz predavanja, veliki izložbeni prostor, stručne skupove, radionice i degustacije s aktualnim temama iz domene voćarstva na današnjoj konferenciji za medije najavili su ispred Organizacijskog odbora zamjenik župana Međimurske županije Zoran Vidović, načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat, te Dijana Posavec, ravnateljica Centra Dr. Rudolf Steiner, uz pročelnika UO za gospodarstvo Međimurske županije Darka Radanovića. - Sigurno ste primijetili kako je ove godine jedna novina i drugi datum održavanja Voćarskog sajma, to je zato jer smo radili da ovogodišnji bude još bolji i kvalitetniji te smo ga s rujna prebacili u studeni. Međimurska županija prati svaki sajam, kao potpora u provedbi sajmenih aktivnosti u Donjem Kraljevcu, a poduzeli smo niz koraka kako bismo poljoprivrednom sektoru olakšali njegovo djelovanje kroz niz programa - objasnio je u uvodu zamjenik župana naglasivši pritom kako poljoprivreda u Međimurju ima dugogodišnju tradiciju, posebice kada se radi o uzgoju voća, te ujedno kako je važan podatak da se skoro trećina hrvatske jabuke proizvede upravo kod nas. Izlagači popunili dvoranu u Donjem KraljevcuStoga je i opravdano upravo u Međimurskoj županiji govoriti o voćarstvu, njegovim dobrim stranama, ali i problemima, a dijalogu se organizatori nadaju i s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem, čiji dolazak očekuju, baš kao i konkretne odgovore na koji način pomoći proizvođačima voća. Kako se Međimurska županija već etablirala kao autoritet u voćarstvu regije, ove se godine 4. i 5. studenog očekuje prava promocija voćarstva i poljoprivredne proizvodnje, na sajmu koji ima svoju tradiciju i renome, uz zasluženo poštovanje prema međimurskim voćarima, s obzirom na njihov postotak proizvodnje na razini Hrvatske. Uz velik broj izlagača, koji su prema prvim informacijama popunili izložbeni prostor, ove će godine naglasak sajma biti stavljen na prerađevine od voća, ali i na stručnim predavanjima, među ostalima i na temu mraza koji je utjecao na proizvodnju. - Naš sajam ima dugogodišnju tradiciju, iako je elementarna nepogoda izazvala probleme, s tradicijom smo odlučili nastaviti, održati ga te upravo ove godine pokrenuti jedan novi tip sajma koji će zaobići trenutni nedostatak voća na tržištu. I dalje je sajam jedna od važnijih manifestacija koja se održava u županiji, a postaje važna za cijelu Hrvatsku, ali i počinje širiti na regiju ulaskom Hrvatske u EU. To vidimo i po međunarodnim izlagačima i podupirateljima - rekao je načelnik te pozvao sve voćare na okrugli stol koji će biti središnja tema sajma, pod nazivom „Krah hrvatskog voćarstva ili prilika za novi početak“. Uz svečano otvorenje i dodjela diplome za najbolje voćno vinoOve se godine po prvi puta organizaciji pridružio i Centar dr. Rudolf Steiner, kako je upravo nit vodilja s kojom se Voćarski sajam pokretao 2006. godine bila da se prikaže ekološka i biodinamička proizvodnja. - Ove smo godine okupili jedan tim ljudi i osmislili malo drugačiji koncept sajma, stavljamo naglasak na revitalizaciju voćarstva, stvaranje dodatne vrijednosti kroz preradu voćnih sirovina i kroz pozicioniranje proizvoda na tržište, a u suradnji s Agronomskim fakultetom, Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo, te našom REDEA-om - objasnila je ravnateljica Centra i predstavila još jednu zanimljivost, ocjenjivanje voćnih vina. - Prikupili smo jedan lijepi broj uzoraka voćnih vina, ovaj tjedan dolazi međunarodna komisija koja će ih ocijeniti, a diplome najboljima dodjeljujemo prilikom samog otvorenja, u petak 04. studenog od 11:00 sati - dodala je. Kako je glavna okosnica Voćarskog sajma pomoći napretku naših poljoprivrednika, ali imajući u vidu i kvalitetu domaćih proizvoda koji će se ponuditi građanima i otkupljivačima, ove je godine odlučeno kako će ulaz za sve biti besplatan, oba dana sajma. Izvor i foto: Međimurska županija

Tvrtki iz Ivanovca 1,7 milijuna kuna za proizvodnju luka

Tvrtki iz Ivanovca 1,7 milijuna kuna za proizvodnju luka

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“.Korisniku AGRO EL d.o.o. iz Međimurske županije, s adresom u Ivanovcu, isplaćeno je 1.709.489,04 kuna za ulaganje u specijaliziranu opremu za berbu i navodnjavanje povrća, te poljoprivrednu mehanizaciju i opremu. IPARD sredstvima nabavljeno je sljedeće: uređaj za branje luka, dvije tandem trostrane kiper prikolice, dieselski agregat - motorna pumpa s pripadajućom opremom, četiri rolomata sa pripadajućom opremom, cjevovod za navodnjavanje, uređaj za malčiranje luka, uređaj za malčiranje korova, ogrtač krumpira, stroj za razbijanje pokorice, rasipač mineralnog granuliranog gnojiva, sadilica, prskalica te teleskopski transporter.

Na MESAP-u održano predavanje o dopunskim djelatnostima OPG-ova

U utorak 18. listopada s početkom u 17 sati u dvorani MESAP-a održano je predavanje “Dopunske djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu i sufinanciranje iz mjera ruralnog razvoja” u sklopu kampanje projekta “Moje mjesto u zajednici” i suradnje udruge Zora, LAG-a “Međimurski doli i bregi” i Savjetodavne službe.Nikola Švenda iz udruge Zora je zajedno s Vedranom Radmanić iz LAG-a najavio predavanje uz kratki rezime projektnih aktivnosti.Važno je napomenuti da je Međimurska županija veliki poljoprivredni potencijal, posebice za ekološku poljoprivredu kojoj se danas okreće sve veći broj ljudi. Razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava može biti jedno od rješenja za povećanje zaposlenosti stoga se organiziralo drugo u nizu predavanje (1."Kako pokrenuti OPG i ostvariti poljoprivredne poticaje") kao odgovor na prioritetnu potrebu iz istraživanja MMUZ (poticanje zaposlenosti i gospodarstva) s ciljem poticanja novih radnih mjesta na poljoprivrednim gospodarstvima.A stručnjakinje Savjetodavne službe iz Čakovca Ljiljana Kocen, dipl. ing. agr. viša stručna savjetnica (agroekonomika) i Natalija Peter-Hunjadi, dipl. ing. agr. stručna savjetnica (zaštita bilja) prezentirale su svim zainteresiranima dopunske djelatnosti (vrste dopunskih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu, opće uvjete obavljanja dopunske djelatnosti, potrebnu dokumentacija za upis u Upisnik dopunskih djelatnosti etc.) te mjere ruralnog razvoja kroz koje je moguće financirati takve djelatnosti. Novim pravilnikom o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima otklonjeno je strogo financijsko ograničenje obujma bavljenja dopunskom djelatnošću na OPG-u, fleksibilniji je pristup vezano za pravo kupnje proizvoda od drugih OPG-ova za potrebe dopunske djelatnosti, te se izravna prodaja više ne tretira kao dopunska djelatnost.Najavljene su aktualne mjere ruralnog razvoja, uvjeti prihvatljivosti projekta i prijave korisnika na natječaj, potrebna dokumentacija kod prijave projekta, planirani rokove objave natječaja, a građani su imali prilike pitati konkretna pitanja vezana uz vlastite aspiracije ili iskustvo sa OPG-om, dopunskim djelatnostima i apliciranjem za mjere ruralnog razvoja. Predstavljena je agronet - elektronička aplikacija namijenjenu za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima i ostalim korisnicima u ostvarivanju prava na potpore u poljoprivredi i način na koji se na navedenu prijavljuje. Posebice su razložene i predstavljene mjere ruralnog razvoja pod brojem 4 i 6 sa nizom podmjera koje su unutar njih sadržane. Nakon predavanja predstavljene su i podijeljenje brošure “Moje mjesto u zajednici” od strane udruge Zora, dok su Savjetodavna služba i Lag “Međimurski doli i bregi” prezentirali i podijelili vlastite promo materijale.Organizatori se zavaljuju LAG-u "Međimurski doli i bregi" i Savjetodavnoj službi na suradnji.Projekt “Moje mjesto u zajednici” je podržan od Fondova Europskog gospodarskog prostora, Kraljevine Norveške i Međimurske županije. Ugovor je potpisan sa Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva, a projekt je odobren na natječaju “Demokratizacija i ljudska prava”.

 
Izložba starinskih i novih vrsta jabuka u Svetom Martinu

Izložba starinskih i novih vrsta jabuka u Svetom Martinu

Povodom Svjetskog dana jabuke, 20. listopada, Udruga voćara, vinogradara i povrćara Sveti Martin na Muri organizira izložbu starinskih i novih vrsta jabuka.Izložba će se održati u galeriji iznad Općine Sveti Martin na Muri s početkom u 11 sati. Na izložbi sudjeluju osnovne škole, proizvođači, članovi Udruge voćara, vinograda i povrćara, te Agromeđimurje i drugi.Od 13 sati održat će se sljedeća predavanja Savjetodavne službe:- Dopunske djelatnosti na OPG-u, Natalija Peter-Hunjadi, dipl.ing- Mjere ruralnog razvoja (aktualno), Ljiljana Kocen, dipl.ing.

Uspjeh radionice izrade biodinamičkih pripravaka Centra dr. Steinera

Uspjeh radionice izrade biodinamičkih pripravaka Centra dr. Steinera

Centar dr. Rudolfa Steinera, uz podršku Ministarstva poljoprivrede i Savjetodavne službe, organizirao je radionicu izrade biodinamičkog pripravka 500, te pokaznu izradu svih preostalih biodinamičkih pripravaka.Radionica je održana od 20. do 22. rujna na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvo Dragutina Senčara u Lopatincu, a sudjelovalo je 70-tak polaznika iz čitave Hrvatske.  Rezultat radionice je 700 ukopanih biodinamičkih pripravaka 500, te pokazno i svih ostalih pripravak. Svaki od sudionika, a bilo ih je od Dalmacije do Slavonije, ponio je sa sobom, osim pregršta teoretskog i praktičnog znanja, i četiri pripravka 500, kako bi ga na konkretan način mogao primjeniti u svojoj poljoprivrednoj proizvodnji. Sudionicima radionice upućen je i poziv na otkopavanju pripravaka oko Uskrsa iduće godine.

Nerast Stjepana Belića i ove godine osvojio titulu Šampion izložbe

U Gudovcu kraj Bjelovara od 9. do 11. rujna održan je 24. Jesenski međunarodni bjelovarski sajam te u sklopu njega i 24. Državna stočarska izložba.Izložbu je organizirala Hrvatska poljoprivredna agencija u suradnji s uzgajivačkim udrugama i njihovim središnjim uzgajivačkim savezima. U kategoriji svinjogojstva svojim reprezentativnim primjercima i ove godine predstavio se Stjepan Belić iz Preloga. Njegov je primjerak nerasta i ove godine odnio titulu „Šampiona izložbe“. Ovim uspjehom Stjepan Belić je ponovio svoje prošlogodišnje postignuće.Povodom ovog izvrsnog rezultata gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek priredio je prijem za Stjepana Belića, istaknuvši da je i ovo jedan od načina promocije Preloga te sjajan pokazatelj kvalitete poljoprivrednih proizvođača s područja Grada Preloga.Izvor i foto: Grad Prelog

 
Radionica: Naučite kako izraditi biodinamičke pripravke!

Radionica: Naučite kako izraditi biodinamičke pripravke!

Centar dr. Rudolfa Steinera uz podršku i potporu Ministarstva poljoprivrede i Savjetodavne službe RH, organizira radionicu izrade biodinamičkog pripravka 500, te pokaznu izradu svih ostalih pripravaka. Dođite na obiteljsko biodinamičko gospodarstvo Dragutina Senčara u Lopatincu od 20. do 22. rujna od 7 do 17 sati.O pripravku 500:Temeljni pripravak koji snažno strukturira tlo - potiče rast korijenja i mikrobiološku aktivnost, što pozitivno utječe na stvaranje humusa u tlu. Snaga ovog pripravka ne može biti potpuno shvaćena kroz biološka i kemijska testiranja. Ovo nije gnojivo. To je dinamički aktivator. Koristi se samo 88 grama na jedan ha. To je dovoljno jednom do dva puta godišnje, gdje uz zelenu gnojidbu i duboko prorahljivanje tla, transformiramo tlo iz zbijenog i mrtvog u dobro strukturirano, humusom obogaćeno i biodinamički aktivno tlo.Upotreba: Upotrebljava se na proljeće, 4. – 5. mjesec i u jesen, 9. – 10. mjesec, kada padne dosta kiše i tlo je vlažno, a zrak topao. Koristi se poslije podne iza 17 sati.Priprema: Prema temeljnim principa biodinamike pripravak 500 ukopa se u vrijeme oko Miholja - 29. rujna. Lijepo oblikovani, neoštećeni kravlji rogovi pune se dobro prerađenim gnojem krave. Rogovi se ispune tako da nema praznog prostora. Napunjeni rogovi ukopaju se u za to pripremljeno mjesto na humusnoj oranici ili livadi na otprilike 30 do 50 cm dubine. Rogovi ostaju u zemlji preko zime sve dok ne sazriju za upotrebu sredinom proljeća, otprilike oko Uskrsa. Dr. Rudolf Steiner 1924. godine u Koberwitzu održao je višednevna predavanja pod nazivom „Poljoprivredni tečaj“ na kojima je predstavljen koncept održivog gospodarenja koje prati prirodne ritmove pod nazivom biodinamička poljoprivreda. Ovakav vid poljoprivrede je samoodrživ - sve što je jednom gospodarstvu potrebno ono samo proizvodi. Ovaj način gospodarenja potiče „životne snage“ u poljoprivrednim kulturama i tlu, kao i u mineralima i kemijskim elementima, koji utječu na živa bića. Čovjek putem ovako uzgojene hrane u organizam unosi „kozmičke sile“ koje imaju svoje djelovanje na biljke i životinje.  Radi ograničenog broja sudionika molimo prethodnu najavu sudjelovanja na mail: info@centar-rudolf-steiner.com ili na broj telefona 040 655 612 ili mobitela 099 3250 776 Cijena cjelodnevne radionice iznosi 120 kn u što je uključen i vegetarijanski obrok, a svim sudionicima radionice po iskapanju ovog pripravka u proljeće 2017. pokloniti će se 120 gr. pripravka 500. 

Čakovec: Ide idejni projekt komasacije poljoprivrednog zemljišta

Čakovec: Ide idejni projekt komasacije poljoprivrednog zemljišta

Na čakovečkom području registrirano je 315 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a poljoprivrednom djelatnošću bavi se 22 poduzetnika. Otprilike 70 posto prostora Grada Čakovca otpada na poljoprivredno zemljište, s čak 21.841 parcela, prosječne veličine 0,25 hektara. Kako veličina i oblik parcela ne omogućuju obradu zemljišta suvremenom mehanizacijom, Grad Čakovec je Agenciji za poljoprivredno zemljište uputio namjeru uključivanja u Programe određivanja područja na kojem će se provoditi komasacija poljoprivrednog zemljišta.Agencija je predloženu namjeru prihvatila, a početkom rujna u posjetu Gradu Čakovcu bila je ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište Blaženka Mičević. Dogovoreno je da će se o trošku Agencije izradit idejni projekt, a posebno je važno da će se odnositi na cijelo administrativno područje Grada. Interes za uključivanjem u projekt komasacije iskazali su svi Mjesni odbori te je od njih dobivena i pisana suglasnost. Izradu idejnog projekta u najvećoj mjeri financirat će Agencija, dok će eventualni trošak grada biti prijenos podataka iz gruntovnice i katastra, otprilike 4.000 kuna po Mjesnom odboru.Izrada idejnog projekta prvi je konkretni korak, a bit će svojevrsni filter, koji će pokazati opravdanost projekta komasacije u pojedinim dijelovima Grada. Inače, prema Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., u okviru Mjere 4.3.2., sredstvima programa financirat će se jedinicama lokalne samouprave provedba komasacije poljoprivrednog zemljišta. Za tu namjenu jedinice lokalne samouprave moći će dobiti od 150 tisuća do 3 milijuna eura. Prema riječima zamjenika gradonačelnika Grada Čakovca Marija Medveda, u komasacija poljoprivrednog zemljišta imamo veliku priliku za poticaj razvoja svog ruralnog područja i povećanje konkurentnosti gospodarskih subjekata u djelatnosti poljoprivredne proizvodnje. Na našem području nalazi se velik broj poljoprivrednih poduzetnika, a komasacija će im omogućiti brže i jeftinije obrađivanje zemljišta te eventualno povećanje proizvodnje. Izvor i foto: Grad Čakovec

Bespovratan novac za zaštitu Međimurskog kalampera

Ministar poljoprivrede prof. dr. sc. Davor Romić potpisao je 7. rujna s predstavnicima udruga proizvođača Ugovore o sufinanciranju izrade specifikacije poljoprivrednig ili prehrambenog proizvoda za zaštitu naziva oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta.Od zaprimljenih 18 prijava na Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru Programa, Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo je 14 prijava u ukupnom iznosu sufinanciranja od 726.344,49 kuna.Novac za sufinaciranje dobio je i jedan proizvod iz Međimurja. Međimurski krumpir/ Međimurski kalamper dobio je novac za specifikaciju oznake zemljopisnog podrijetla.Udruga međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira već je ranija najavila da kreću u zaštitu Međimurskog krumpira.Cilj ovog Programa je potaknuti skupine proizvođača na ulazak u postupak zaštite naziva proizvoda oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta. Dodjelom bespovratih financijskih sredstava osiguranih u proračunskim sredstvima Ministarstva poljoprivrede, koja su određena dijelom Državnog proračuna, proizvođačima želimo olakšati početnu fazu postupka zaštite proizvoda, odnosno izrade specifikacije proizvoda. Potpora podrazumijeva dodjelu namjenskih bespovratnih novčanih sredstava za sufinanciranje troškova izrade specifikacije proizvoda, laboratorijska ispitivanja potrebna za izradu specifikacije proizvoda te anketna ispitivanja tržišta. Visina dodijeljene potpore po pojedinom korisniku iznosi maksimalno 75.000 kn (uključujući PDV).Foto: Međimurska županija

 
Dođite na radionicu praktične izrade biodinamičkih pripravaka!

Dođite na radionicu praktične izrade biodinamičkih pripravaka!

Centar dr. Rudolfa Steinera uz podršku i potporu Ministarstva poljoprivrede i Savjetodavne službe RH, organizira radionicu izrade biodinamičkog pripravka 500, te pokaznu izradu svih ostalih pripravaka.Pozivamo Vas na obiteljsko biodinamičko gospodarstvo Dragutina Senčara od 20. do 22. rujna gdje će se održati radionica.Radi ograničenog broja sudionika molimo prethodnu najavu sudjelovanja na: mail: info@centar-rudolf-steiner.comtel: 040 655 612mob: 099 3250 776 Cijena cjelodnevne radionice iznosi 120 kn u što je uključen i vegetarijanski obrok, a svim sudionicima radionice po iskapanju ovog pripravka u proljeće 2017. pokloniti će se 120 gr. pripravka 500. O PRIPRAVKU 500:Temeljni pripravak koji snažno strukturira tlo - potiče rast korijenja i mikrobiološku aktivnost, što pozitivno utječe na stvaranje humusa u tlu. Snaga ovog pripravka ne može biti potpuno shvaćena kroz biološka i kemijska testiranja. Ovo nije gnojivo. To je dinamički aktivator. Koristi se samo 88 grama na jedan ha. To je dovoljno jednom do dva puta godišnje, gdje uz zelenu gnojidbu i duboko prorahljivanje tla, transformiramo tlo iz zbijenog i mrtvog u dobro strukturirano, humusom obogaćeno i biodinamički aktivno tlo. Upotreba: Upotrebljava se na proljeće, 4. – 5. mjesec i u jesen, 9. – 10. mjesec, kada padne dosta kiše i tlo je vlažno, a zrak topao. Koristi se poslije podne iza 17 sati.Priprema: Prema temeljnim principa biodinamike pripravak 500 ukopa se u vrijeme oko Miholja - 29. rujna. Lijepo oblikovani, neoštećeni kravlji rogovi pune se dobro prerađenim gnojem krave. Rogovi se ispune tako da nema praznog prostora. Napunjeni rogovi ukopaju se u za to pripremljeno mjesto na humusnoj oranici ili livadi na otprilike 30 do 50 cm dubine. Rogovi ostaju u zemlji preko zime sve dok ne sazriju za upotrebu sredinom proljeća, otprilike oko Uskrsa. Dr. Rudolf Steiner 1924. godine u Koberwitzu održao je višednevna predavanja pod nazivom „Poljoprivredni tečaj“ na kojima je predstavljen koncept održivog gospodarenja koje prati prirodne ritmove pod nazivom biodinamička poljoprivreda. Ovakav vid poljoprivrede je samoodrživ - sve što je jednom gospodarstvu potrebno ono samo proizvodi. Ovaj način gospodarenja potiče „životne snage“ u poljoprivrednim kulturama i tlu, kao i u mineralima i kemijskim elementima, koji utječu na živa bića. Čovjek putem ovako uzgojene hrane u organizam unosi „kozmičke sile“ koje imaju svoje djelovanje na biljke i životinje.

Naši poljoprivrednici sastali se sa zamjenikom ministra poljoprivrede

Naši poljoprivrednici sastali se sa zamjenikom ministra poljoprivrede

Zamjenik tehničkog ministra poljoprivrede Tugomir Majdak, posjetio je Međimursku županiju, te razgovarao sa poljoprivrednicima i kooperantima tvrtke Toni d.o.o.Sastanak se održao danas poslijepodne u tvrtki Toni d.o.o u Donjem Kraljevcu. Poljoprivrednici i zamjenik ministra razgovarali su o novim mogućnostima u poljoprivredi, o sadnji novih poljoprivrednih kultura i dobivanju poticaja i sredstava iz različitih državnih i europskih fondova.  Sastanku i druženju je prisustvovao i ministar poduzetništva Darko Horvat koji je tom prilikom naglasio kako žele iz prve ruke od samih poljoprivrednika saznati sa kojim se problemima suočavaju te kako da ih riješe.- Vozeći se kroz Međimurje primijetio sam kako je se ovdje najviše sadi kukuruz. Htio bih poljoprivrednicima skrenuti pažnju i na druge kulture koje su uspješnije i donose više zarade – naglasio je u uvodnom obraćanju zamjenik ministra Majdak, te dodao kako se već kod Virovitice sadi različito začinsko bilje, pa ne vidi prepreku da ono ne bih sadilo i u Međimurju, s obzirom da nam je podneblje identično. Foto: zv

Ostali u Međimurju: Izabrali uzgoj industrijske konoplje i češnjaka

- Snimamo zanimljivu ekipu koja je umjesto dokoličarenja izabrala uzgoj industrijske konoplje – tim riječima se ekipa Plodova zemlje javila sa snimanja reportaže o OPG Vadlja iz Donjeg Kraljevca. OPG Vadlja čine tri člana Slobodne Hrvatske, i umjesto odlaska u inozemstvo, odlučili su pokrenuti svoj OPG.OPG Vadlja iz Donjeg Kraljevca je posijao dva hektara industrijske konoplje i nešo manje češnjaka. Metoda uzgoja je biodinamička metoda po Rudolfu Steineru iz Donjeg Kraljevca. Namjera im je preraditi konoplju za čaj, ulje, brašno, protein, CBD ulje, kozmetiku.Dok većina mladih odlazi iz Hrvatske u potrazi za boljim životom oni su odlučili ostati i boriti se tu za svoju bolju budućnost.Uzeli su u najam osam livada u privatnom vlasništvu, od petorice vlasnika, koje desetak godina nisu bile obrađivane, sa 6 posto humusa. U posao su ušli sa vlastitom ušteđevinom, a bilo je tu i prikupljanja potrebne dokumentacije, obilazak Državnog katastra, gruntovnice i drugog.Sada imaju na 2 hektara konoplju i 700 čhv češnjaka. Za obradu zemljišta posuđuju strojeve (za tanjuranje, oranje, malčiranje…). Sadnja konoplje je u proljeće sa sijačicom, ekološko sjeme nabavljaju iz Slovenije, uz prirodno nadohranjivanje rast je četiri mjeseca. Češnjak sade najesen, motikom. Potrebno je devet mjeseci za rast, uz okopavanje.Konoplju beru ručno pa onda ide u iznajmljenu sušaru. Cvijet se odvaja od stabljike, a koristi za čaj, sjemenke za ulje, brašno, proteine, a stabljike za građevinski materijal, vlakna. I češnjak nakon ručnog branja ide u sušaru, a zatim se plasira na tržište kao biodinamički češnjak. Primarni cilj im je kupiti vlastito zemljište, sušaru, potrebnu mehanizaciju, traktor sa priključcima, ali i potaknuti ljude na uzgoj vlastitih namirnica.Uskoro im dolazi prva berba konoplje i član Slobodne Hrvatske Međimurja Gorkić Taradi pozvao je ekipu Plodova zemlje da snime reportažu o njima jer bi mogla biti itekako zanimljiva: poticaj za druge mlade ljude, ali i razgovor o problemima s kojima se susreću.Ekipa Plodova zemlje je prihvatila poziv, snimila reportažu, a međimurske uzgajivače možete pogledati u nedjelju, 31. srpnja, na HRT1 u 12,30 sati.

 
Projekt klonske selekcije zalog je bolje budućnosti vinogradarstva

Projekt klonske selekcije zalog je bolje budućnosti vinogradarstva

Međimurska županija, u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, 2011. godine pokrenula je projekt klonske selekcije kultivara moslavac, u našem kraju poznatijeg kao pušipel. Tako je u proteklih pet godina odrađena prva faza ovog projekta, vrijednosti 375 tisuća kuna, u kojoj je diljem međimurskih vinograda zasađeno 1314 klonova iz 32 različita trsa šipona ili moslavca koji su pak iznjedrili plemke autohtone i zaštićene sorte trsova pušipela. Povijesna berba grožđa autohtone sorte pušipel, iz koje će kasnije nastati kvalitetno vino pušipel classic i prestige ili pjenušac, obavljena je u listopadu 2014. godine na imanju obitelji Horvat u Svetom Urbanu iz čijeg je matičnog nasada mogla započeti proizvodnja certificiranog sadnog materijala. - U projekt klonske selekcije kultivara pušipel u Međimurju krenuli smo kako bi preko projekta EU zaštitili tu robnu marku s ciljem podizanja njegove kvalitete - objasnio je župan Međimurske županije Matija Posavec prilikom potpisivanja ugovora o realizaciji II. faze ovog projekta, ukupne vrijednosti 308 tisuća kuna, koje se održalo u prostorijama Međimurske županije. Svečanosti potpisivanja prisustvovali su i dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zoran Grgić, voditelj projekta Klonske selekcije pušipela Darko Preiner, predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Edi Maletić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Međimurske županije Darko Radanović i predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurske županije "Hortus Croatiae" David Štampar. - Potpisivanjem ovog ugovora idemo korak dalje u podizanju standarda našeg vinarstva, a time i dajemo poruku podrške svim našim vinarima koji iz godine u godinu rade sve kvalitetniji posao unatoč izazovima koji su pred njih stavljeni - naglasio je župan Posavec i dodao kako je ovo poticaj našoj ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. - Razvojem vinarstva ujedno razvijamo i naš turizam, što u konačnici ima pozitivne učinke na gospodarstvo, a naši vinari nam to vraćaju kroz ulaganja u kvalitetu vina, kapacitete svojih kušaonica kao i smještajne kapacitete. Rezultat takvog rada je pozicioniranje Međimurja na karti vinarskih regija koja je danas itekako atraktivna - zaključio je Posavec. Potpisivanje ugovora vrijednog 308 tisuća kuna rezultat je dobre suradnje Međimurske županije i Agronomskog fakultetaMeđimurje spada u red županija koje najviše koriste mogućnosti za razvoj svoje poljoprivrede, istaknuo je dekan Grgić i naglasio kako dobra suradnja Međimurske županije i Agronomskog fakulteta traje već godinama. - Posao kao što je klonska selekcije je dugotrajan, ali sigurno isplativ jer je upravo vinski posao u zadnjih 30 godina postao najrazvijeniji u segmentu hrvatske poljoprivrede - rekao je Grgić te se nadovezao na velik broj studenata svog fakulteta koji dolaze upravo iz Međimurja. - Neki od njih su i naši doktoranti, a cilj nam je da njihovo studiranje i edukaciju prilagodimo potrebama Međimurske županije, kako bi namjenski mogli dobivati agronome koji će pomoći vašem daljnjem razvoju - zaključio je Grgić. Dosadašnji cilj ovog projekta bio je poboljšati genetsku osnovu sorte kako bi se pomoglo proizvođačima grožđa i vina da s boljim karakteristikama materijala kojeg imaju postignu bolje rezultate u proizvodnji vina, objasnio je voditelj projekta Preiner, istaknuvši da su proizvođači i sami uvidjeli da imaju velikih problema u nasadima. - Klonska selekcija daje rješenje na  sve te probleme, stoga smo u prvoj fazi projekta izdvojili najbolje matične trsove u proizvodnim nasadima s kojima krećemo i s njima podigli pokusni nasad s kojim sada ulazimo u drugu fazu - objasnio je Prenier. Projekt klonske selekcije zalog je bolje budućnosti međimurskog vinogradarstvaPokretanjem ovog projekta prije 5 godina razmišljalo se o budućnosti vinogradarstva, napomenuo je predsjednik „Hortus Croatiae“ Štampar ističući kako je cilj po završetku ovog projekta dobiti 3 do 4 klona za koje će se vinari moći odlučiti. - Time ćemo dobiti namjensku proizvodnju grožđa i vina, ovisno o tome hoćemo li trebati više pjenušaca ili nekog klasičnog odležanog vina, pa će se prema tome kupovati sadni materijal i odabrati pozicije sadnje, a na taj način ćemo postići još veću kvalitetu međimurskog vinogradarstva u budućnosti - objasnio je Štampar. Pročelnik Radanović osvrnuo se na dosadašnju uspješnu suradnju s Agronomskim fakultetom na svim područjima poljoprivrede, te spomenuo neke od projekata poput Monitoringa natapanja i agrotehnike u proizvodnji jabuka, primjene biološke zaštite od važnih štetnika jabuke i vinove loze u Međimurju, te nekolicine drugih. Posebne riječi hvale za međimurske vinare i županijsko vodstvo imao je donedavni voditelj projekta Maletić te istaknuo kako je Međimurje vrlo važno vinarsko područje u Hrvatskoj, te da naši vinari već godinama svojim trudom i znanjem izvlače najbolje iz sirovina i dobivaju izvrsna vina. - Želja nam je ovim projektom međimurskim vinogradarima osigurati što bolju sirovinu autohtone sorte pušipel i siguran sam da će po završetku druge faze pušipel biti još kvalitetniji, a mi se trudim da sa znanstvenim metodama skratimo to dugotrajno razbolje u čemu i uspijevamo - zaključio je Maletić.Izvor i foto: Međimurska županija

Novosti u projektu Klonska selekcija kultivara Moslavac (Pušipel) II.

Novosti u projektu Klonska selekcija kultivara Moslavac (Pušipel) II.

U ponedjeljak, 18. srpnja, u 10 sati, u Maloj vijećnici Međimurske županije, održat će se svečanost potpisivanja ugovora o realizaciji projekta „Klonska selekcija kultivara Moslavac (Pušipel) II. faza“.Ugovor će potpisati župan Međimurske županije Matija Posavec i dekan Agronomskog fakulteta Zoran Grgić, uz prisustvo Darka Preinera, voditelja projekta Klonske selekcije pušipela, Edija Maletića, Predstojnika zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo – Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pročelnika UO za gospodarske djelatnosti Darka Radanovića, Milorada Šubića, rukovoditelja podružnice savjetodavne službe u Međimurskoj županiji i ujedno predsjednika Povjerenstva za pušipel, te Davida Štampara, predsjednika Društva vinogradara i vinara Međimurske županije „Hortus Croatiae“.

Čakovečki mlinovi d.d. počinju s otkupom pšenice

Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec obavještavaju poljoprivredna gospodarstva da će od srijede 6. srpnja 2016. godine, primati na prodaju pšenicu roda 2016. godine. Pšenica se prima svakim danom između 6 i 21 sati. Otkup će trajati do popunjenja silosnih kapaciteta, a najkasnije do 31. srpnja 2016. Otkup će se obavljati sukladno Kodeksu o otkupu žitarica i uljarica. Cijena za 1. klasu je 1,10 kn, za 2. klasu 1,00 kn za 3. klasu 0,90 kn uz odbitak 1% ulaznog kala. U ovome je uračunat i prijevoz do silosa Čakovec. Poljoprivredna gospodarstva će na prijemnom mjestu dobiti dokumente temeljem kojih će nakon proteka 2 radna dana od dana predaje pšenice primiti novac za prodanu pšenicu na svoj žiro račun u banci. Pšenica koja se prima mora biti zdrava, nezaražena biljnim bolestima ili štetnicima, podobna za uporabu u mlinskoj industriji za proizvodnju ljudske hrane. Neće se primati pšenica s proteinom manjim od 10,5%, vlagom iznad 21%, niti s primjesama iznad 8%. Poljoprivredna gospodarstva koja žele pšenicu predati na polog za zamjenu neka obavezno sa sobom ponesu i knjižice pologa kako bi se mogla obaviti sva potrebna evidentiranja. Važno: Gore navedeni uvjeti otkupa su važeći za sva poljoprivredna gospodarstva (trgovačka društva, obrte i zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, te seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva). Obavještavaju se poljoprivredna gospodarstva da će se predaja pšenice i raži primati na polog najkasnije do 31. srpnja 2016. godine, nakon tog roka neće postojati mogućnost predaje pšenice na polog za prodaju, za zamjenu ili direktne zamjene. Poljoprivredni proizvođači koji imaju status poreznog obveznika po PDV-u, obvezni su sa sobom ponijeti potvrdu Porezne uprave kojom je taj status utvrđen. Osim toga molimo poljoprivredne proizvođače da prilikom prodaje pšenice obavezno dostave broj svog žiro računa u IBAN formatu. Za vrijeme prihvata pšenice privremeno će se regulirati i promet oko mlina u Čakovcu. Kolona vozila koja čekaju za istovar pšenice se formira u ulici Žrtava fašizma i u Mlinskoj ulici od Buzovca prema mlinu, a iz Gajeve i Novakove ulice se neće moći ulaziti u kolonu kao niti na istovar pšenice. U mlinu će se za vrijeme žetve moći besplatno dobiti vlažna pljeva za nastelj stoke. Svi zainteresirani se mogu javiti gđi. Vilenki Vojvoda radi dogovora. Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec obavještavaju poljoprivredne proizvođače da će se prijem RAŽI vršiti kontinuirano tijekom žetve od 7,00-14,00 sati, uz posebnu napomenu da ista treba biti suha — vlažna raž iznad 13,5 % vlage se neće primati. Ujedno se obavještavaju poljodjelci da Čakovečki mlinovi d.d. tritikalu (pšenoraž) ne primaju.

 
U Nedelišću besplatno predavanje Kako pokrenuti OPG

U Nedelišću besplatno predavanje Kako pokrenuti OPG

LAG Međimurski doli i bregi i Udruga Zora pozivaju vas na predavanje Kako pokrenuti OPG (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) i kako ostvariti poljoprivredne "poticaje" koje će se održati u utorak 24. svibnja s početkom u 18 sati u dvorani MESAP-a.Istraživanje "Moje mjesto u zajednici" u sklopu istoimenog projekta koje je udruga Zora nedavno provela za područje Međimurske županije, a u sklopu kojeg smo istraživali koje su prioritetne potrebe naših stanovnika/ca, kao prioritetnu potrebu broj 1. pokazalo se  Poticanje zaposlenosti i gospodarstva, gdje se kao izuzetno važnima pokazale (1) zaštita radničkih prava, (2) poticanje razvoja samozapošljavanja, malog poduzetništva, obiteljskih tvrtki, OPG-ova i zadruga, te (3) edukacija i pomoć kod traženja zaposlenja.Temeljem toga, organizira se ovo zanimljivo predavanje koje će održati predstavnice Savjetodavne službe Ljiljana Kocen, dipl. ing. agr. i Natalija Peter-Hunjadi, dipl. ing.agr., a na kojem će biti predstavljene osnovne informacije vezane za otvaranje OPG-a i mogućnost ostvarenja izravnih potpora kao i obveze koje OPG treba pritom ispuniti.Budući da je Međimurska županija veliki poljoprivredni potencijal, posebice za ekološku poljoprivredu, otvaranje i djelovanje OPG-a isto tako pruža i mogućnost samozapošljavanja i stvaranje radnih mjesta.Edukativnim aktivnostima koje udruga Zora organizira i koje će organizirati cijele 2016. u suradnji s lokalnim suradnicima projekta "Moje mjesto u zajednici" nastoji se građanima pružiti informacije koje su im potrebne, a kako bi utjecali na promjenu stanja koje je utvrđeno istraživanjem.Samo informirani građani mogu ostvarati svoja prava, a samim time zajednički možemo stvarati bolju lokalnu zajednicu.Ulaz je slobodan i svi su dobrodošli.Svi sudionici isto tako dobiti će i svoj primjerak brošure "Moje mjesto u zajednici" koja objedinjuje sva mjesta i kontakte istih na kojima se građani/ke mogu javiti ukoliko imaju problem, prigovor, prijedlog isl vezano uz zdravstvo, gospodarstvo, inspekcije, komunalnu djelatnost, socijalna pitanja i slično na području Međimurske županije, ali i nacionalno. Brošuru možete  pročitati i preuzeti ovdje http://tinyurl.com/mmuz-brosuraTakođer, Udruga Zora poziva na Dan otvorenih vrata gdje ćemo dan kasnije, 25. svibnja imati radionicu izrade edukativnih bedževa i volonterski kružok, a u Klubovima za zapošljavanje biti će organizirana radionica pisanja životopisa i individualno savjetovanje za nezaposlene osobe. Više detalja na http://www.udrugazora.hr/2016/05/10/dan-otvorenih-vrata-u-udruzi-zora-i-klubu-za-zaposljavanje-cakovec/ Projekt “Moje mjesto u zajednici” je podržan od Fondova Europskog gospodarskog prostora, Kraljevine Norveške i Međimurske županije. Ugovor je potpisan sa Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva, a projekt je odobren na natječaju “Demokratizacija i ljudska prava”.

Proglašena elementarna nepogoda mraza za cijelo Međimurje

Proglašena elementarna nepogoda mraza za cijelo Međimurje

Nakon niskih temperatura zabilježenih na području Međimurske županije, u razdoblju od 26. do 30. travnja, na poljoprivrednim kulturama, posebice voćnjacima i vinogradima, nastala su oštećenja različitih razmjera, ovisno o lokalitetu i vrsti nasada, odnosno usjeva. Najčešće posljedice su smrzavanje i veliko oštećenje ili potpuno propadanje ovogodišnjeg uroda u voćnjacima, vinogradima te na pojedinim povrtlarskim i ratarskim kulturama. Stoga je danas župan Međimurske županije Matija Posavec proglasio elementarnu nepogodu mraza. Temeljem te odluke, zadužuju se članovi gradskih i općinskih povjerenstava za elementarne nepogode da u najkraćem roku utvrde stanje nasada na svojem području te da u slučaju potrebe pokrenu postupak prijave štete. Od početka 2014. godine sve štete od elementarnih nepogoda moguće je prijaviti, evidentirati i procijeniti kroz informatički program Registar šteta. Općine i gradovi su neposredni korisnici aplikacije, a prijavljenim i educiranim korisnicima dodijeljeni su lozinka i korisničko ime s uputama. Kako bi se procijenilo kolike su štete nastale, gradska i općinska povjerenstva prema uputama UO za gospodarske djelatnosti, nadležna su da utvrde stanje, temeljem čega će se zatim poljoprivrednici moći javiti u Ured gradonačelnika i načelnika svojih gradova i općina. Županijsko povjerenstvo će zatim u zakonskom roku izraditi zbirno izvješće o šteti za područje županije.

OPG Šajnović Kristijan isplaćeno 1,3 milijuna kuna

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice. Korisniku OPG Šajnović Kristijan isplaćeno je 1.307.621,68 kuna za ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju i specijaliziranu opremu za berbu, sortiranje i pakiranje voća i povrća (traktor, kombajn, prikolica, traka za punjenje skladišta, box palete, usipni koš, plug, rotodrljača, malčer, sadilica krumpira, prskalica, viličar, okretač sanduka). Ulaganje je realizirano u mjesto Domašinec u Međimurskoj županiji. Izvor: apprrr.hr

 
Mama Agata i kćerka Jagoda u svijetu jesensko-proljetnih salata

Mama Agata i kćerka Jagoda u svijetu jesensko-proljetnih salata

Salata potočarka, matovilac, rikula, hrastov list, kristalka, smeđa jesensko-proljetna samo su neke od sorata salata koje rastu u plastenicima majke Agate i kćeri Jagode Turk u Brezju. Sijane su u vremenskim razmacima i različito su stasale. Također, kako ne bi sve došle u isto vrijeme, dio ih je u zaštićenom prostoru, a dio vani.- Mi smo salate sijale kasno ujesen. - govori nam Agata Turk, iz pravoga ženskog obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva, te dodaje: - Ne sve u isto vrijeme kako bi nam salate duže trajale. Evo čak i gredicu sijanu u isto vrijeme u plasteniku pokrivamo ‘paučinom’ da što prije dođu glavice. - govori o tehnici sijanja i dozrijevanja.To se u prvom redu odnosi na mladu kristalku, koja je doista u svim fazama dozrijevanja. Naime, ili je tek zasijana ili ima par listića, pa sve do grmića koji već nalikuju na prave glavice salate. U istoj je fazi i salata puterica.Na dvjestotinjak kvadrata plastenika svoje su mjesto našli i špinat te grašak, koji samo što nije procvjetao. Treba spomenuti kako je OPG Turk inače i čuvar starih sorata sjemena, pa se mogu naći i stare sorte, poput smeđe jesensko-proljetne salate.Potočarka i rikula siju se na otvorenomOno čime ovaj dvojac osvaja tržište jesu tzv. moderne salate, poput rikule i potočarke.Istina, danas više ne siju kao prijašnjih godina jer su te sorte ljudi prepoznali i sve ih više siju u svojim vrtovima.- Potočarku smo odlučile zasijati vani, na otvorenom. Istina, kako daje bogato sjeme koje se rado samo zasije, raste nam po cijelom vrtu. Naime, kad potočarku imate na jednom mjestu, još je godinama berete jer se samozasijava. Praktična je i za uzgoj jer može dati tri uzastopne berbe. Jedino ju je muka brati jer ima sitne listove i treba si uzeti vremena za to.Kao i potočarku, i rikulu siju u hladnijem dijelu godine, odnosno u rujnu ili listopadu, ovisno o tome radi li se o otvorenom ili zatvorenom prostoru.- Rikula baš i nije uobičajena za naš kraj. - objasnila nam je dalje Agata Turk. - Nju više vole i uzgajaju je na jugu zemlje. No, polako se i kod nas širi. S druge strane, treba se priviknuti na njezine dlakave listove, nimalo nalik na, primjerice, potočarku ili pak matovilac. I za berbu rikule treba imati vremena, no ona je ipak nešto krupnija od potočarke. Bilo kako bilo, iako ova zima i nije pokazala zube u svom pravom smislu, ljudi su ipak jedva dočekali malo sunca i veću ponudu zelenila. A kako pak bi se uživalo u svim sortama, poručuje, najbolje bi bilo uzeti malo od svake i sve skupa pomiješati te tako jesti.

Ekološka poljoprivreda strateška smjernica za LAG Mura-Drava

Ekološka poljoprivreda strateška smjernica za LAG Mura-Drava

Lokalna akcijska grupa Mura-Drava, u utorak 8. ožujka, u Donjem Vidovcu održala je radni sastanak u svrhu izrade Lokalne razvojne strategije LAG-a, odnosno dokumenta kojim će se usmjeriti razvoj područja LAG-a (grad Prelog, općine Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, Orehovica, Donji Kraljevec, Goričan i Legrad) do 2020. godine. Predsjednik LAG-a Mura-Drava, Mario Moharić predstavio je prijedlog za dogovor oko raspodjele sredstava i kriterija odabira projekata na pojedine mjere Programa ruralnog razvoja RH do 2020. godine. Ta sredstva biti će dostupna LAG-u, ukoliko se odobri strategija od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Rok za usvajanje strategije je do 25. ožujka 2016 godine.  Svi sudionici radnog sastanka, načelnici općina i članovi Upravnog odbora, složili su se da je veliki potencijal i budućnost LAG-a ekološka i biodinamička poljoprivreda proizvodnja. Uloga LAG-a u lokalnoj zajednici postaje sve veća, pogotovo sa odobravanjem strategije, jer će LAG-ovi biti u mogućnosti raspisivati natječaje i vršiti odabir projekata koji će biti u skladu sa strategijom LAG-a i Programom ruralnog razvoja.

Održana prva poljoprivredna konferencija u Međimurju

S ciljem podrške poljoprivredno – prehrambenom sektoru, kroz poboljšanu suradnju sa županijskim institucijama i službama, te predstavljanja dobrih primjera iz prakse i promocije lokalno proizvedene hrane, održana 3. ožujka je prva poljoprivredna konferencija „Upravljanje znanjem u poljoprivredi“, u organizaciji Regionalne razvojne agencije Međimurja. Multimedijalna dvorana Tehnološko – inovacijskog centra Međimurja tako je ugostila mnoge relevantne goste iz sektora poljoprivrede, kao i predstavnike važnijih službi i institucija. Među ostalima, prisutni su bili župan Međimurske županija Matija Posavec, zatim ispred Ministarstva poljoprivrede Marin Kukoč, voditelj službe za programiranje, praćenje, evaluacija i promidžbu EU programa ruralnog razvoja te direktorica REDEA-e Sandra Polanec Marinović. U sklopu konferencije održano je nekoliko predavanja i prezentacija stručnih predavača te panel diskusija na kojoj su sudjelovati predstavnici poljoprivredno – prehrambenog sektora, s ciljem osiguravanja prijenosa znanja kao preduvjeta za unaprjeđenje proizvodnih procesa, a time i konkurentnosti sudionika poljoprivredno – prehrambenog sektora Međimurske županije. - Mišljenja sam da ako je poljoprivredniku dobro, onda je svima dobro. Upravo zato, sve institucije koje su vezane za Međimursku županiju, od Razvojne agencije Međimurje REDEA-e, do naših stručnih službi i upravnih odjela, moraju biti u funkciji servisa našim poljoprivrednicima - objašnjava međimurski župan i dodaje kako ne mora svaki poljoprivrednik uz posao koji ima, ujedno znati i pisati projekte, ili pak se vrhunski služiti engleskim jezikom, niti pak biti stručan u segmentu projekata i EU fondova, te upravo zato mora imati podršku javnog sektora. - Upravo je ova konferencija jedan dobar početak gdje će se predstaviti sve institucije koje će pokazati da su onima koji žele raditi i napredovati, njihova vrata uvijek otvorena. One im mogu pokazati kako komunicirati, aplicirati projekte te dobiti potpore, kada je želja poljoprivrednika da unapređuje svoje gospodarstvo i svoj sektor te da proizvodi hranu koja će naći svoje mjesto na međimurskom stolu - rekao je župan Posavec i naglasio kako Međimurska županija, kao partner konferencije, podupire inicijative poput ove. Na taj se način jasno evidentiraju postojeći problemi, zbog čega se kasnije lakše može uskočiti poljoprivrednicima u pomoć i olakšati im proces proizvodnje. U dvije plenarne sesije, kako je bila koncipirana, sama konferencija postala je mjesto susreta međimurskih poljoprivrednih proizvođača, prehrambeno prerađivačke industrije, predstavnika relevantnih državnih i lokalnih institucija te znanstvene zajednice. Tijekom prve sesije održana su predavanja u sklopu kojih su predstavljeni rezultati znanstvenih istraživanja u vinogradarsko – vinarskom sektoru, mogućnosti korištenja modernih komunikacijskih tehnologija u poslovanju, najznačajniji standardi kvalitete u proizvodnji hrane, zatim poslovni modeli koji otvaraju nove mogućnosti plasmana poljoprivredno – prehrambenih proizvoda te problematika poreznog sustava. Drugi dio konferencije započeo je kratkom uvodnom prezentacijom o mogućnostima uspostave novog modela suradnje između znanstveno – istraživačkih institucija i samih proizvođača, nakon čega je uslijedila panel diskusija u kojoj su panelisti iznijeli svoje viđenje stanja i aktualne problematike u poljoprivredno – prehrambenom sektoru uz predstavljanje vlastitih primjera dobre prakse kojima su uspjeli unaprijediti svoje poslovanje. Među predavačima su bili jedna od glavnih organizatorica konferencije Valentina Hažić, Goran Levačić, Andrija Lesar, Milorad Šubić, Helga Dujmović i Tihomir Šašić. Dojmovi su nakon konferencije bili iznimno pozitivni, a župan Posavec rekao je kako je to tek početak snažnijeg povezivanja poljoprivrednika s ostalim sektorima kako bi se poboljšao dijalog, promovirale nove ideje i predložili koncepti koji će rezultirati konkurentnijom poljoprivredom temeljnoj na znanju. - Jedan od ciljeva ove politike je i poticanje mladih poljoprivrednika. Zato apeliram na one koji imaju godine iskustva da podijele svoje znanje sa mlađim naraštajima, a mlade pozivam na inicijativu - zaključio je Posavec i za kraj poručio svima da razmišljaju u smjeru konzumiranja naše domaće hrane jer je upravo to jedan od najkonkretnijih načina pomoći poljoprivrednicima.Izvor i foto: Međimurska županija

 
Konferencija Upravljanje znanjem u poljoprivredi u Čakovcu

Konferencija Upravljanje znanjem u poljoprivredi u Čakovcu

U četvrtak, 3. ožujka, u organizaciji Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA i partnera Međimurske županije, Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje, Savjetodavne službe i Gospodarske škole Čakovec održat će se prva poljoprivredna konferencija u Međimurju pod nazivom Upravljanje znanjem u poljoprivredi. Konferencija će se održati u zgradi Tehnološko – inovacijskog centra Međimurje s početkom u 9 sati.  U sklopu konferencije održat će se nekoliko predavanja i prezentacija stručnih predavača te panel diskusija na kojoj će sudjelovati predstavnici poljoprivredno – prehrambenog sektora, s ciljem osiguravanja prijenosa znanja kao preduvjeta za unaprjeđenje proizvodnih procesa, a time i konkurentnosti dionika poljoprivredno – prehrambenog sektora Međimurske županije. Konferencija će se sastojati od dvije plenarne sesije. Tijekom prve sesije predstavnici relevantnih institucija i službi održat će predavanja u sklopu kojih će se predstaviti rezultati znanstvenih istraživanja u vinogradarsko - vinarskom sektoru, mogućnosti korištenja modernih komunikacijskih tehnologija u poslovanju, najznačajniji standardi kvalitete u proizvodnji hrane, zatim poslovni modeli koji otvaraju nove mogućnosti plasmana poljoprivredno – prehrambenih proizvoda, upotreba bespilotnih letjelica u poljoprivredi te problematika poreznog sustava. Druga sesija započet će kratkom uvodnom prezentacijom o mogućnostima uspostave novog modela suradnje između znanstveno - istraživačkih institucija i samih proizvođača, nakon čega će uslijediti panel diskusija u kojoj će odabrani panelisti imati priliku iznijeti svoje viđenje stanja i aktualne problematike u poljoprivredno - prehrambenom sektoru uz predstavljanje vlastitih primjera dobre prakse kojima su uspjeli unaprijediti svoje poslovanje.  Ciljevi konferencije su:  • pružiti podršku poljoprivredno – prehrambenom sektoru kroz poboljšanu suradnju sa županijskim institucijama i službama; • prijenos i primjena znanstvenih istraživanja u poljoprivrednoj proizvodnji; • prijenos primjera dobrih praksi u poljoprivredno – prehrambenom sektoru iz ostalih zemalja članica Europske unije; • podrška u promociji lokalno proizvedene hrane.  Konferencija je koncipirana na način da predstavlja mjesto susreta međimurskih poljoprivrednih proizvođača, prehrambeno prerađivačke industrije, predstavnika relevantnih državnih i lokalnih institucija te znanstvene zajednice u svrhu poboljšanja dijaloga, ali i promoviranja novih ideja, koncepata i prijedloga koji bi rezultirali konkurentnijom poljoprivredom temeljenoj na znanju.  Ulaz na konferenciju je besplatan, no zbog ograničenog broja mjesta neophodno je napraviti online prijavu najkasnije do 29. veljače putem sljedeće poveznice:  http://bit.ly/215Utqk ili putem broja telefona 040 395 586 (Mateja Mihalić).

U Nedelišću besplatno predavanje  Male tajne biovrtlarstva

U Nedelišću besplatno predavanje Male tajne biovrtlarstva

Besplatno predavanje Male tajne biovrtlarstva Silvije Kolar-Fodor održat će se u Nedelišću u petak 19. veljače u 18 sati. Predavanje će biti održano u prostoru Centra Smart Vision u Nedelišću, Karlović Vinka 14a.Na predavanju „Male tajne biovrtlarstva" će predavačica Silvija Kolar-Fodor otkriti male trikove koje ona primjenjuje u svom biovrtu te ćete saznati na koji način možete postići prirodnu ravnotežu i u konačnici imati manje posla u vrtu. Vrtlarenje u skladu s prirodom i bez primjene štetnih kemikalija može vam otkriti sasvim novi svijet i donijeti nove spoznaje i radost u uzgoju vlastite zdrave hrane.Nakon predavanja održat će se razmjena domaćeg sjemenja, pa se pozivaju sudionici predavanja neka se pridruže sa svojim sjemenjem koje čuvaju na svojim vrtovima i razmijene ga s organizatorima. Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.Silvija Kolar–Fodor, predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, časopisom Poljoprivredni glasnik, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, SirovaHrana.hr te je zaljubljenica u prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.Udruga Biovrt – u skladu s prirodom posljednje četiri godine inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaraju zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.Više na www.biovrt.com

Međimurska županija potpisnik ugovora za sustav navodnjavanja

Tehnološki napredak i razvoj poljoprivredne tehnologije, te konkurentnost poljoprivrednih proizvođača i stabilnost poljoprivredne proizvodnje nezamislivi su bez navodnjavanja, pa Međimurska županija svoje poljoprivredne proizvođače uz pripremljene prezentacije upoznaje s projektom sustava javnog navodnjavanja. Sada se krenulo i korak dalje, naime Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva RH, Hrvatske vode i Međimurska županija potpisali su Ugovor za program izrade projektne dokumentacije za sustav navodnjavanja na području Međimurske županije u vrijednosti od oko 240 tisuća kuna. Od ukupnog sufinanciranog iznosa 80 posto osiguravaju Hrvatske vode, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, a preostali dio Županija. Predmet sufinanciranja je investicija Prelog – Donji Kraljevec, I. faza, koja obuhvaća 404 hektara poljoprivrednih površina i prostire se na području katastarskih općina Prelog, Donji Kraljevec (dio), Čehovec i Cirkovljam, a uključuje izradu glavnog projekta, izvedbenu dokumentaciju te troškove provedbe projekta. Za sustav navodnjavanja Belica, ukupne neto površine od 719 ha obuhvaćeno je istraživanje agronomske podloge, elaborat vodoistražnih radova, 4 bušotine od 23 metra, Idejni projekt, studiju izvodljivosti, elaborat zaštite okoliša i prethodnu ocjenu za ekološku mrežu. Sada je pred institucijama postupak dobivanja građevne dozvole i pokretanje postupka izgradnje. Izgradnja sustava javnog navodnjavanja, podsustav Prelog koji se sastoji od zahvatne građevine, tlačnog razvodnog cjevovoda i crpne stanice Prelog, financirati će se iz Europskog poljoprivrednog fonda i državnog proračuna. Krajnji korisnici neće participirati u troškovima izgradnje sustava javnog navodnjavanja, već će isključivo snositi operativne troškove koji se odnose na njihovo zemljište. No, da bi se prišlo izgradnji sustava javnog navodnjavanja Prelog – Donji Kraljevec - podsustav Prelog, potrebno je da se ugovornim odnosom definiraju prava i obveze krajnjih korisnika i Županije, a prvenstveno obvezu trajnog korištenja javnog sustava navodnjavanja za potrebe poljoprivredne proizvodnje, te da posjednici 70% poljoprivrednih površina iskažu zainteresiranost za priključenje na sustav navodnjavanja, odnosno 281 ha.

 
Mavrek: Natječaj bi trebalo poništiti i prilagoditi ga OPG-ima

Mavrek: Natječaj bi trebalo poništiti i prilagoditi ga OPG-ima

Otkako smo ušli u veliku europsku asocijaciju, ali i kao zemlja u procesu tog ulaska, Hrvatskoj su bili dostupni brojni pretpristupni, a sada i fondovi EU-a. Osobito se to odnosi na naše poljoprivrednike koji su tim putem nabavili strojeve, opremili svoje farme, skladišta i slično. Istina, kažu svi, dokumentacija se brojila na kilograme, a vrijeme na godine, no tko je bio uporan trud mu se isplatio. I sve je to dosad nekako išlo, natječaji su se objavljivali, proširivali i javnog nezadovoljstva nije bilo. Sve do natječaja za podmjere 4. 1. Ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju i 4. 2. Prerada poljoprivrednih proizvoda iz programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020., koji je bio najavljen kao spas za hrvatsku poljoprivredu.Osim što je kasnila sama izrada tog programa, već su se tijekom raspisivanja natječaja mali poljoprivrednici žalili kako je nemoguće ispuniti pojedine uvjete, te da je natječaj pisan za “one velike”. Prava bura digla se po objavi prve rang-liste, iz koje je i vidljivo da su se njihova strahovanja ispunila. Naime, veći dio kolača dobit će manji broj velikih ili onih koji na tržištu postoje tek par dana ili tjedana prije izlaska natječaja.Što i kako dalje, razgovarali smo s Kristijanom Mavrekom, dugogodišnjim čakovečkim konzultantom za pripremu i provedbu projekata koji su u proteklih deset godina u hrvatskoj financirani iz EU fondova za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ruralni razvoj (Sapard, Ipard...).Mali broj projekata mogao bi dobiti jako puno novcaZbog čega su naši poljoprivrednici nezadovoljni i je li to nezadovoljstvo opravdano?- Od zatvaranja natječaja zaključno s 15. travnja 2015. pristiglo je čak 1280 projekata. Hrvatska javnost i mnogi prijavitelji projekata u rangu malih i srednjih poljoprivrednika sa zabrinutošću očekuju prve rezultate natječaja i rang-listu projekata koji će biti financirani sredstvima iz EU fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj. Zabrinutost javnosti te malih i srednjih poljoprivrednika temelji se na tome što se već sad može očekivati da će zbog propozicija natječaja definiranih pravilnikom samo jedan manji broj prijavitelja (njih oko dvjesto) dobiti visoke iznose EU potpore, dok će više od tisuću projekata ostati bez europskog novca. Usto, agencija je objavila tzv. radnu listu ocijenjenih projekata u mjeri 4. 1. 1., prema kojoj se lako može izračunati da će prvih devet korisnika (po iznosima potpore) dobiti oko 500 milijuna kuna za svojih sedamnaest projekata.U javnosti je krenula priča da se pokreće postupak za poništenje natječaja. Zbog čega?- Ako hrvatska poljoprivreda mora birati između ‘dva zla’ – da potrošimo pedeset posto EU sredstava za investicije u poljoprivredi na desetke ‘velikih’ projekata ili da poništimo natječaj i redefiniramo pravila igre kako bi što više poljoprivrednika i prerađivača dobilo barem nešto novca za sufinanciranje svojih investicija – svakako bi trebala odabrati poništenje natječaja. Zašto? Kao prvi argument za poništenje natječaja svakako trebamo podsjetiti da su sporni pravilnici objavljeni u ‘Narodnim novinama’ 23. siječnja 2015., i to samo sedam dana prije objavljivanja natječaja 30. siječnja 2015., što je prekratak rok za kvalitetnu pripremu projekata sukladno procedurama i načinu bodovanja.Kao drugi (možda i najvažniji) argument treba naglasiti da sporni natječaj i pravilnici prema kojima je raspisan natječaj u potpunosti promašuju ciljeve iz programa ruralnog razvoja RH (2014. - 2020.), prema kojem je planirano da se iz podmjere 4. 1. financiraju čak 1823 projekta s predviđenih 1,7 milijardi kuna (226,8 milijuna eura). Prema tim ciljevima prosječna vrijednost potpore iznosila bi oko 990.000 kuna po projektu. Ukoliko ostane na snazi sadašnji pravilnik, u sedmogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj će kroz mjeru 4. 1. biti financirano maksimalno dvjesto-tristo projekata prosječne vrijednosti isplaćene potpore oko 7,5 milijuna kuna.Treće, iako je Ministarstvo poljoprivrede upoznato s opasnošću da će mali broj projekata dobiti velike iznose jer im sporni pravilnici iz siječnja 2015. to omogućuju, u srpnju je Ministarstvo zatražilo od članova Odbora za praćenje provedbe programa ruralnog razvoja zemlje da se povećaju raspoloživa sredstva za operacije 4. 1. 1. i 4. 2. 1. unutar podmjere 4. 1. i 4. 2., i to na način da bi se za projekte prijavljene u spornom natječaju i sukladno spornim pravilnicima utrošilo čak pedeset posto sredstava fonda iz ukupne programske alokacije za sedmogodišnje razdoblje. To bi iznosilo više od 860 milijuna kuna za operacije 4. 1. 1. te više od 360 milijuna kuna za operacije 4. 2. 1. Ova odluka napravit će još veću štetu hrvatskoj poljoprivredi jer otvara mogućnost da mali broj projekata (i korisnika) dobije vrlo visoke iznose potpore, a na ovaj način (dodatnom alokacijom sredstava), prema spornim pravilnicima i spornom natječaju, bilo bi potrošeno čak pedeset posto sredstava koje imamo na raspolaganju do 2020.Što to znači za male poljoprivrednike, kojih je u Međimurju najviše?- Prema sadašnjim uvjetima natječaja i načinu bodovanja, vrlo mali (gotovo zanemariv) broj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ima mogućnost dobiti sredstava iz EU fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj, a već sada ćemo potrošiti pola novca za npr. kupnju mehanizacije koja se financira iz operacije 4. 1. 1.Stoga je potrebno poništiti natječaj, izradati novi pravilnik za mjeru 4. i raspisati novi natječaj za mjeru 4., prema poštenijim uvjetima koji će omogućiti širokom krugu poljoprivrednih proizvođača i prerađivača da dobije dio financijskih sredstava za svoje investicije.I na kraju, čekamo da nas predstavnike strukovnih udruženja, kao npr. Udruge proizvođača povrća Hrvatske, Hrvatske voćarske zajednice, Udruge proizvođača svinjogojaca, Udruge trgovaca poljoprivrednom mehanizacijom i Udruge konzultanta za ruralni razvoj, primi novi ministar poljoprivrede i nakon toga ćemo znati što i kako dalje s ovim natječajem i pravilnikom.Ima dosta primjera nelogičnostiMavrek nam otkriva samo jedan primjer u najmanju ruku nelogičnosti, da ne upotrijebimo neku težu riječ.Tako je potpora od čak 5,6 milijuna kuna dodijeljena tvrtki koja je registrirana kao j. d. o. o., i to tek 25. veljače ove godine, a rok za slanje zahtjeva za potporu po natječaju najprije je isticao 11. veljače, a onda je pomaknut na 15. travnja.  Spomenuo je i povezane tvrtke iz jedne jake prehrambeno-poljoprivredne grupe koje su osnovane krajem studenoga 2014. i koje također dobro kotiraju na natječaju. Sve su godinu završile s gubitkom. - Revizori EU komisije zaključit će da se radi o ‘povezanim društvima’ i neće odobriti isplatu koja ide tek kad se projekt završi i objekti sagrade i opreme. Na kraju će svi tužiti državu koja ih je ‘zavela’ odlukama o dodjeli i potaknula na investiranje, pa će umjesto iz EU blagajne sudskim putem te milijune za tri-četiri godine poduzetnici dobiti iz državnog džepa, odnosno džepova poreznih obveznika. - zaključio je razgovor Mavrek, koji javno upozorava da će ovim natječajem i brojni međimurski poljoprivrednici, izgleda, ostati bez očekivanih EU potpora o kojima se tako puno govori u javnosti.

Mladi par se bavi povrtlarstvom: Za Uskrs mladog luka neće nedostajati

Mladi par se bavi povrtlarstvom: Za Uskrs mladog luka neće nedostajati

Mladi luk, jagode, paprika, grah samo su neke od povrtnih kultura koje mladi par Sara Štefan (24) i Davor Belić (28) iz Preloga već godinama uzgajaju u bakinom dvorištu u Donjem Kraljevcu. Trenutno imaju jedan plastenik u kojem je zasađeno oko 60 kg lučica luka srebrenca, a u pripremi su i jagode.- Luk smo zasadili još u studenom prošle godine. - rekao nam je Davor. - Kako se radi o plasteniku, sadili smo ručno pa je samim time i sklop gušći, što znači da smo potrošili više sadnog materijala. Luk smo imali i lani, pokazao se zahvalnom kulturom i brzo smo sve prodali.Davor je inače zaposlen, usto je ponovno upisao školu, viši stupanj, pa veći dio posla pada na Saru. A posla ima i sada u zimi. Kažu, kako raste luk, tako raste i korov koji treba čupati, treba okopavati gredice, a i stalno paziti na snijeg da ne poruši konstrukciju te pokrov.Plastenička proizvodnja po principu - sam svoj majstorNaime, Davor je sam svoj majstor te po potrebi skida i postavlja konstrukciju plastenika. I dok u postavljenom raste luk, u pripremi je još jedan dužine 18 i širine 5 metara, u kojem će zasaditi jagode čim vrijeme to dopusti. I sustav za navodnjavanje izrađen je po principu - sam svoj majstor.- Sadili smo već i papriku, ali zasad smo odustali od nje. Paprika je obilno rodila, plodovi su bili ogromni, zdrave kvalitete, no što mi to vrijedi kad je nisam imao kamo plasirati. - požalio se Davor.I dok mnogi mladi očekuju da im novac padne s neba, oni su se za svoj pobrinuli sami. Željni su rada, stvaranja prihoda vlastitim rukama. Nije im teško poslije redovnog posla savijati kičmu u plasteniku, njegujući svoje povrće.Srećom, kažu složno, luk se ne mora nužno plasirati do određenog datuma, ne može se tako brzo pokvariti. Bit će ga i za Uskrs, iako je taj blagdan ovu godinu mnogo ranije nego je to uobičajeno, dok će prava berba biti sredinom travnja. Kamo sreće da sve ode po planu kako bi se parcela oslobodila za narednu vrstu povrća. Koju, još ni sami ne znaju, odluka tek slijedi.

Poziv na proljetnu razmjenu sjemenja u Čakovcu

Udruga Biovrt i ekološka udruga Duga sve pozivaju na tradicionalnu proljetnu razmjenu sjemenja u organizaciji udruge Duga.Ove godine se razmjena sjemenja održava u subotu 6. veljače u terminu 09-12 sati u zgradi Stari Hrast, Dr. Ivana Novaka 38, Čakovec, u prostoriji udruge CEZAM (PROSTOR) – ulaz s lijeve strane zgrade.Na razmjene sjemenja se pozivaju svi pojedinci i udruge koji čuvaju ili žele čuvati domaće sjeme u svojim vrtovima i na taj način doprinesu očuvanju naše biološke raznolikosti.Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.

 
Održana radionica Dan mladih uzgajivača u Belici

Održana radionica Dan mladih uzgajivača u Belici

Već uhodanu praksu održavanja radionica za mlade uzgajivače Hrvatska poljoprivredna agencija nastavila je 19. siječnja u Belici, u Međimurskoj županiji. I ovaj put radionica je organizirana u suradnji s kolegama iz Poljoprivredne savjetodavne službe, a domaćin radionice bila je Udruga međimurskih uzgajivača holstein goveda. Radionici se odazvalo 30 uzgajivača većinom holstein pasmine goveda. Cilj radionice bio je educirati uzgajivače o tome kako unaprijediti uzgoj i proizvodnju na njihovim farmama, na teme iz područja hranidbe i uzgoja. Predavanja su održali dr. sc. Zdenko Ivkić (HPA), Tomislav Mesić, dipl. ing. agr. (PSS), dr. sc. Sanja Balaš Krnjić (HPA), dr. sc. Marija Špehar (HPA), Damir Pejaković, dipl. ing. agr. (PSS) i Ivica Vranić, struč. spec. ing. agr. (HPA).Dr. sc. Zdenko Ivkić, načelnik Odjela za razvoj govedarstva HPA, održao je predavanje na kojem je mlade uzgajivače upoznao koja sve izvješća priprema Hrvatska poljoprivredna agencija na temelju podataka prikupljenih putem kontrole mliječnosti i na koji ih način uzgajivači mogu iskoristiti u svrhu poboljšanja zdravstvenog i hranidbenog statusa njihovog stada. Tomislav Mesić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik za stočarstvo pri Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svom je predavanju upozorio uzgajivače na što trebaju obratiti pažnju prilikom sastavljanja obroka za svoju stoku vodeći računa o hranidbenoj vrijednosti i zdravstvenoj ispravnosti hrane. Dr. sc. Sanja Balaš Krnjić, viša koordinatorica u HPA, upoznala je prisutne s uslugama koje Laboratorij za kontrolu kvalitete stočne hrane nudi poljoprivrednicima. Bilo je osobito poučno vidjeti prikazane rezultate analize krmiva i velike razlike u hranidbenoj vrijednosti između pojedinih uzoraka voluminoznih krmiva (sijeno, sjenaža, silaža) koji predstavljaju temeljni dio obroka u hranidbi krava.Nakon hranidbenih tema o genetici i uzgoju govorili su dr. sc. Marija Špehar, načelnica Odjela za procjenu uzgojnih vrijednosti Hrvatske poljoprivredne agencije te Damir Pejaković, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik za stočarstvo u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi. Dr. sc. Špehar upoznala je uzgajivače sa sustavom genetskog vrednovanja u govedarstvu, a poseban naglasak u svom predavanju stavila je na program genomske selekcije koji se provodi u suradnji između Hrvatske poljoprivredne agencije, H.U.SIM.-a i centara za reprodukciju te Njemačkih i Austrijskih partnera. Damir Pejaković, dipl. ing. u svom predavanju je istaknuo uzgoj i rad na genetskom unapređenju kao stupovima stočarstva.Na primjerima iz Austrije i Njemačke pokazao je uzgajivačima na koji se način postiže konkurentnost u uzgoju te koje su ekonomske koristi upotrebe sjemena najkvalitetnijih bikova i provođenja planskog sparivanja.U praktičnom dijelu radionice, na farmi Nenada Braniše, Ivica Vranić, struč. spec. ing. agr., koordinator u Odjelu za razvoj govedarstva Hrvatske poljoprivredne agencije održao je predavanje o planskom sparivanju. Cilj je bio, uz praktični prikaz, potaknuti svijest uzgajivača da je provedba planskog sparivanja jedan od preduvjeta za unapređenje proizvodnje i uzgoja u njihovim stadima.“Dan mladih uzgajivača” u Belici potvrdio je još jednom interes uzgajivača i potrebu za održavanjem ovakvih radionica. Uzgajivači su sa zanimanjem pratili predavanja stručnjaka s dugogodišnjim iskustvom u praktičnom radu na terenu te su se vrlo aktivno uključivali u raspravu osobito u praktičnom dijelu radionice.Izvor i foto: Hrvatska poljoprivredna agencija

Predstavljanje okrupnjavanja zemlje za vlasnike Podturna i Vratišinca

Predstavljanje okrupnjavanja zemlje za vlasnike Podturna i Vratišinca

Agencija za poljoprivredno zemljište organizira skup vlasnika i posjednika iz općina Podturen i Vratišinec. A sve kako bi ih informirala o provođenju pilot projekta komasacije u njihovim općinama. Skup će se održati u utorak, 2. veljače, u 11 sati u Društvenom domu Gornji Kraljevec, Poljska ulica 1.Agencija će sudionike skupa upoznati sa svrhom i uvjetima pod kojima se namjerava provesti pilot projekt komasacije, radi davanja njihovih primjedaba i prijedloga, te radi osiguranja suradnje i koordinacije radova u provođenju komasacije. Na skupu će govoriti predstavnici Agencije i tvrtke koja je izradila idejni pilot projekt komasacije. Pilot projektom komasacije bit će obuhvaćene sljedeće katastarske općine k.o. Gornji Kraljevec, k.o. Podturen, k.o. Ferketinec i k.o. Sivica.Više informacija o komasaciji možete pročitati na mrežnim stranicama Agencije na sljedećoj poveznicihttp://www.zemljiste.mps.hr/raspolaganje/komasacija/o-komasaciji.html

Kvržice na vimenu krava

Najčešće pažnju posvećujemo bolestima unutrašnjosti vimena (mastitisi) i kvaliteti mlijeka no i zdravlje kože vimena i sisa je važno. Pod tim se naslovom, zapravo, krije čitav niz bolesti kože vimena i sisa u goveda. Bilo da se radi o Goveđim boginjama, Herpetičnom mamilitisu, lažnim boginjama (muzačke kvržice), Papilomatozi vimena… itd. Najčešće pažnju posvećujemo bolestima unutrašnjosti vimena (mastitisi) i kvaliteti mlijeka no i zdravlje kože vimena i sisa je važno. Gotovo sve bolesti kože vimena imaju jednu sličnosti: stajom ih raznosi sam vlasnik (muzač). Bilo o kojem uzročniku bolesti da se radi on se prenese s krave na kravu pri samoj mužnji. Tu se, naravno, opet dotičemo higijene mužnje. Da bi spriječili bilo koju neželjenu pojavu na (u) vimenu osnova preventiva je higijena ruku muzača, higijena opreme, vimena i same mužnje. Puno se govori o svemu tome pa bih samo spomenuo: higijenu ruku muzača mora biti besprijekorna, oprema mora biti pod stalnim nadzorom, čista, dezinficirana, redovito mijenjati potrošne dijelove. Nakon pranja vime brisati maramicama za jednokratnu upotrebu. Vime prije mužnje mora biti potpuno SUHO! Obavezno dezinficirati sise nakon mužnje. Ne zanemarivati niti najmanje promjene na vimenu i sisama. Unatoč svemu, još se ponekad mogu pojaviti problemi. Jedna od češćih promjena na koži vimena su LAŽNE BOGINJE ili kako je uobičajeno Muzačke kvržice. Bolest je virusnog podrijetla. Od infekcije pa do pojave prvih znakova bolesti obično prođe oko 6 dana. Na početku bolesti se primjećuje crvenilo kože. Nakon 48 sati razviju se mjehurići ispunjeni tekućinom različite veličine. U životinje izazivaju neugodu i bol pa pri mužnji znaju biti nemirne. Ponekad zbog boli teško puštaju mlijeko. Ozdravljenje, kao i kod brojnih virusnih bolesti, ide spontano no može trajati 14 do 28 dana. Kroz to vrijeme krava može producirati manju količinu mlijeka pa se ekonomski gledano može radit o vrlo ozbiljnom problemu  u staji, osobito ako bolešću bude zahvaćen veći broj krava. S obzirom da je bolest virusnog podrijetla antibiotici neće pomoći u liječenju. No, kako bi spriječili eventualnu sekundarnu infekciju bakterijama koje se nalaze u okolišu pripomoći možemo mazanjem ili špricanjem antibiotikom te mastima na bazi cinka. Ako se bolest na vrijeme prepozna bolesne životinje treba odvojiti te ih posebno, nakon zdravih dojiti.  

 
Dođite na 41. izložbu malih životinja u Nedelišće!

Dođite na 41. izložbu malih životinja u Nedelišće!

Udruga uzgajivača malih životinja organizara 41. međunarodnu izložbu malih životinja koja će se održati od 15. do 17. siječnja u dvorani MESAP-a. Naziv izložbe je "Nedelišće 2016". 41. izložba malih životinja "Nedelišće 2016." sa specijalnom izložbom svih pasmina guiana, specijalnom izložbom međimurske kokoši. Izložba će se održati 15.,16., i 17. siječnja u dvorani "MESAP-a" u Nedelišću. Izložba je otvorena za posjetioce u petak 15. siječnja od 14 do 20 sati, u subotu 16. siječnja od 8 do 20 sati i u nedjelju od 8 do 14 sati. Na izložbi će biti izloženo 1200 golubova, peradi, kunića i ptica. Za posjetioce će biti organizirana bogata tombola. Dođite!

OPG-u Srpak Tomislav iz Palinovca isplaćeno gotovo milijun kuna

OPG-u Srpak Tomislav iz Palinovca isplaćeno gotovo milijun kuna

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice“. OPG-u Kušić Mladen iz Svetog Ivana Zeline u Zagrebačkoj županiji isplaćeno je 166.804,57 kuna za nabavu poljoprivredne mehanizacije i opreme (traktor i rasipač stajskog gnoja). OPG-u Srpak Tomislav iz Palinovca u Međimurskoj županiji isplaćeno je 970.013,46 kn, a korisnik je nabavio uređaj za branje povrća (kombajn), dvije prikolice, usipni koš, traktorsku pumpu, rolomat, ogrtač krumpira i  prskalicu. U 2015. godini Agencija je isplatila 220 milijuna kuna korisnicima IPARD sredstava.

Sve veći interes za uzgoj ukusnog šipka

U posljednje vrijeme, posebno u Sisačko-moslavačkoj županiji, sve je više zainteresiranih za uzgoj šipka (Rosa canina), koji je još poznat u narodu kao šipurak, divlja ruža, pasja ruža, divlji šipak, pasja drača, plotna ružica, bijela ruža ili šepurika.Na tom području šipak raste kao samonikla biljka i može ga se ubirati u prirodi. Raste po sunčanim rubovima šuma, na krčevinama, po živicama, među grmljem, uz ograde, međe i putove te po pašnjacima nizinskog i brdskog područja. Uspijeva i na kamenitoj podlozi, no u tom su slučaju plodovi znatno manji.Šipak naraste u grm 2 do 3 m visine, koji ima samo u prvoj godini uspravne izboje, a u slijedećim se godinama razgranjuju u mnogobrojne povinute i viseće grane. Čitav grm je obrastao oštrim i prema dolje savijenim bodljikama. Listovi su neparno perasti, a listići jajastog oblika i oštro nazubljeni. Cvjetovi su blijedoružičaste ili gotovo bijele boje, ugodna mirisa. Cvate u lipnju i srpnju, a plodovi dozrijevaju od polovice rujna.Plodovi šipka su jajastog oblika, svijetlocrveni, iznimno bogati vitaminima i mineralima te sadrže veliki broj tvrdih sjemenki, koje su gotovo bez mirisa. Usplođe ploda je kiselkasto-slatka okusa i steže, a sjemenke su gotovo bez mirisa.Šipak se može koristiti u svježem stanju za pripremu čaja, marmelada i sirupa. Od njega se može pripravljati vino, liker ili sok. Za duže spremanje, šipak se treba sušiti na temperaturi ne većoj od 50 °C.Za podizanje nasada šipka tlo se priprema kao i kod sadnje voćnjaka. Šipak nije zahtjevan prema tlu. Ipak, dobro je tlo preorati, da se razrahli površinski dio te potanjurati i prefrezati, da se olakša sadnja. Gnojidba stajnjakom može se obaviti u trake ili u sadne rupe prilikom sadnje.Sadnice se mogu nabaviti u rasadnicima. Pri tome treba obratiti pažnju da su sadnice zdrave i dobro razvijene. Sama tehnika sadnje je kao i kod voćki. Otvori se sadna rupa, u rupu se stavlja korijen sadnice te se zagrne zemljom.Razmaci sadnje budućeg nasada mogu se prilagoditi dostupnoj mehanizaciji. Kreću se od 1,0 do 1,5 m unutar reda te od 1,5 do 4,0 m između redova. Na 1 ha tako ide oko 2.000 sadnica. Nakon sadnje, koja se obavlja u jesen ili rano proljeće, sadnice se prikrate na 12 -15 cm od tla.Šipak rodi na jednogodišnjim mladicama, koje rastu na dvogodišnjim i trogodišnjim granama. Iz toga proizlazi da se prvi značajniji rod može očekivati u trećoj godini. Prinos se kreće od 3-4 kg po sadnici, otprilike 8.000 kg/1 ha.Izvor: Marija Petir/savjetodavna.hr

 
OPG-u iz Belice isplaćeno 600 tisuća kuna iz IPARD-a

OPG-u iz Belice isplaćeno 600 tisuća kuna iz IPARD-a

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa.Novac ide za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice“. Obiteljskom poloprivrednom gospodarstvu Ciglarić Ljudevit isplaćeno je 601.959,19 kuna za ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju u sektoru voća i povrća. Ulaganje je realizirano u mjestu Belica u Međimurskoj županiji, a korisnik je nabavio uređaj za branje voća, traktor i prskalicu.

Manji brašnar Alphitobius diaperinus (Panzer) Coleoptera: Tenebrionda

Manji brašnar Alphitobius diaperinus (Panzer) Coleoptera: Tenebrionda

Brojne su štete u peradarskim objektima uzrokovane manjim brašnarima. Neki od glavnih problema povezanih s ovim štetnicima je utjecaj na zdravlje peradi, sigurnost hrane te smanjenu konverziju hrane u peradi koja se hrane ovim kukcima. U današnje vrijeme, raširene međunarodne trgovine velik je broj štetnika koji su uvedeni iz tropskih i suptropskih područja u krajeve sa umjerena klimom. Globalno širenje polifagnog štetnika, Alphitobiusa diaperinusa (Panzer) (Coleoptera: Tenebriondae), olakšano je dostupnošću objektima za uzgoj životinja gdje su se kukci prilagodili sredini bez utjecaja vanjskog okoliša. Međutim postoje radovi koji opisuju njihovu prisutnost i na nekoliko lokacija u prirodi u Francuskoj i Engleskoj. Ipak manji brašnari najviše su rašireni u objektima za uzgoj brojlera i purana. Svi razvojni stadiji manjih brašnara se nalaze u stelju i gnoju, dok se ličinke tražeći prikladno mjesto za pupaciju osim u stelji i gnoju nalaze i u zemljanim podlogama i u izolacionim materijalima objekata. Brojne su štete u peradarskim objektima uzrokovane manjim brašnarima. Neki od glavnih problema povezanih s ovim štetnicima je utjecaj na zdravlje peradi, sigurnost hrane te smanjenu konverziju hrane u peradi koja se hrane ovim kukcima. Manji brašnari smatraju se također primarnim strukturalnim štetnicima, jer uzrokuju velike štete u izolacionim materijalima peradarskih objekta, što dovodi do velikih gubitka topline te značajnih troškova sanacije oštećenja objekata. Drugo područje zabrinutosti vezano uz manje brašnare povezano je sa zdravstvenim problemima kod ljudi, kornjaši iz porodice Tenebrionida uključujući i manje brašnare proizvode visoko reaktivne benzoquinone kao obranu od grabežljivaca. Kinoni mogu biti opasni za ljudsko zdravlje i uzrokovati zdravstvene rizike kada su ljudi dulje vrijeme izloženi kukcima. Prijavljene bolesti kod ljudi uzrokovane manjim brašnarima uključuju simptome: astme, glavobolje, dermatitisa, alergijskog rinitisa, angioedema, eritrema i formiranjem papula.   Uzgajivači peradi se u suzbijanju manjeg brašnara prvenstveno oslanjaju na primjenu insekticida i to nakon uklanjanja peradi iz jednog uzgojnog ciklusa i prije početka drugog uzgojnog ciklusa. Smrtnost se postiže kroz izravnu primjenu insekticida ili pak kroz njihov kontakt s zaostalim insekticidom na tretiranim površinama. U Republici Hrvatskoj nema strategije suzbijanja manjeg brašnara, dok se u svjetskoj komercijalnoj peradarskoj industriji najčešće koriste insekticidi sa aktivnom tvari: tetracklorvinfos, ciflutrin, karbaril, permetrin i spinosad.    

Povoćkajmo vrtove - zasadite voćku za sebe, svoju djecu i unuke

Udruga" Biovrt - u skladu s prirodom" provodi kampanju „Povoćkajmo vrtove" kojom želimo potaknuti javnost da posadi voćke u svoje vrtove, te tako ostvari dio svoje neovisnosti berbom vlastitih zdravih plodova u vlastitom vrtu. Izazivamo sve da u razdoblju od 01. do 30. studenog posade barem 1 voćku ili 1 bobičasti grm u svoje dvorište, na svoj vrt ili u veliku teglu na balkonu.Sadnice voćaka nisu skupe i možete ih kupiti za nekih 30-tak kuna u gotovo svakom vrtnom centru. Sade sve dok vegetacija miruje, dakle od jeseni pa sve do proljeća. Ne brinite ako nemate puno prostora za voćku, na izbor imate i voćke kalemljene na slabo bujnim podlogama i stupaste voćke koje zauzimaju iznimno malo prostora. Bobičasto grmlje također ne zauzima puno prostora a često rodi već iduće godine nakon sadnje. Ispod voćki i grmlja možete posaditi jagode. Zauzvrat ćete dobiti ukusno zdravo voće koje ćete brati svake godine iznova, i vi, i vaša djeca, pa čak i vaši unuci. Na našem sljedećem videu pogledajte kako posaditi voćku i sve detalje naše akcije:Sadnjom voćke možete sudjelovati i u nagradnoj igri udruge. Fotografije upravo posađene voćke postavite na našu facebook stranicu Udruge Biovrt – u skladu s prirodom. 15 fotografija koje ćemo odabrati slučajnim odabirom nagraditi ćemo s paketićem sjemenja cvijeća iz biovrta, a koje privlači pčele u vrt. Vratimo voćke ljudima i vratimo ljude voćkama! Povoćkajmo vrtove! (#povoćkajmovrtove) Lopatu u ruke i krenimo!Udruga"Biovrt – u skladu s prirodom” od svog osnutka 2012. godine pa sve do danas provodi razne edukativne sadržaje za javnost s ciljem promicanja i edukacija o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te promicanja ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito.Vizija udruge je zajednica u kojoj svaki čovjek zna kako priroda funkcionira i koji razumije da smo svi mi samo njezin maleni dio, a ne njezini "vlasnici", te život u skladu s prirodom gdje čovjek uzgojem i nabavom svoje organske hrane podržava bioraznolikost, lokalnu zajednicu i svoje zdravlje.

 
Predavanje „Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke"

Predavanje „Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke"

Predavanje će se održati 04. studenog, u srijedu, u sati u Čakovcu u organizaciji udruge Centar za mlade Čakovec (CEZAM) u Prostoru (Dr.Ivana Novaka 38, Stari hrast) U zadnje vrijeme sve više ljudi odbija postati pasivni korisnici industrijske poljoprivrede koja nudi nezdravu hranu i uništava okoliš te u konačnici i ljudsko zdravlje. Alternativa su između ostalog vlastiti vrt, urbani vrtovi, uzgoj na balkonu, lokalna nabavka, grupe solidarne razmjene.... Saznajte na koje sve načine možete stvoriti vlastitu neovisnost – prehrambeni suverenitet i koje su alternative industrijskoj poljoprivredi.O predavačici: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, suradnica u magazinu za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.O udruzi Biovrt – u skladu s prirodomUdruga Biovrt od svog osnutka 2012. godine pa sve do danas provodi razne edukativne sadržaje za javnost s ciljem promicanja i edukacija o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te promicanja ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito.Vizija udruge je zajednica u kojoj svaki čovjek zna kako priroda funkcionira i koji razumije da smo svi mi samo njezin maleni dio, a ne njezini "vlasnici", te život u skladu s prirodom gdje čovjek uzgojom i nabavom svoje organske hrane podržava bioraznolikost, lokalnu zajednicu i svoje zdravlje.

Najava: Radionica u Biovrtu

Najava: Radionica u Biovrtu

Radionica će se održati 31. listopada, subota, u razdoblju od 9 do 14 sati u Novom Selu Rok, a tema je "Planiranje, sadnja i održavanje voćnjaka"Na kraju godine učimo sve o kreiranju i održavanju voćnjaka, a idemo i u posjetu u voćnjak gdje se čuvaju starinske sorte jabuka, gdje će biti prilika degustirati plodove i nabaviti iste.Neke od tema koje će biti posebno obrađene na radionici:- planiranje voćnjaka- sadnja voćaka i bobičastog grmlja- zaštita voćaka od nametnika i voluharica- zaštita voćaka od divljači- zaštita voćaka od mrazopuca- kako sami uzgojiti i razmnožiti voćke- osnovne tehnike kalemljenja voćaka - praktični prikazVoditeljica radionice: Silvija Kolar-FodorCijena: cijena svake radionice Škole vrtlarenja je 120,00 kn. Na svakoj radionici osigurana je lagana užina (uključeno u cijenu radionice). Za članove uže obitelji (roditelji, djeca, supružnici, braća) odobravamo popust od 50% za drugog člana iste obitelji, uz prethodni dogovor putem e-maila.Prijave su obavezne na biovrt@biovrt com, broj sudionika je ograniceni. Više na www.biovrt.com.

Novo povrće: Na istoj biljci rastu rajčice i krumpir

Mediji su 2013. prenosili vijest o plasmanu novog povrća, na kojem krumpiri i rajčice rastu u isto vrijeme na istoj biljci.Mnogi su pomislili: “Opet neki GMO paradajz!“. Međutim, ne radi se o tome. Ta biljna kombinacija je proizvedena prirodnom agrotehnikom cijepljenja. Novost je da su cijepljene dvije različite vrste iz iste porodice pomoćnica (Solanaceae) tj. Solanum lycopersicum - rajčice na Solanum tuberosum - krumpir.Istraživanje cijepljenja tih srodnika je počelo u Njemačkoj 1977. Tada je biljka uspješno sjedinjena, ali nije proizvela ni plod ni gomolj. Znanstvenici su 1994. uspjeli dobiti plodove rajčice lošeg okusa pa istraživanja kompatibilnosti su išla dalje. Marketinški „duo povrtna biljka“ prvi put je plasirana 2013. na tržište pod brendom Tomtato® u Velikoj Britaniji.Zainteresiranost uzgajivača za to povrće je veliko, što se vidi po širenju proizvoda u vrtnim centrima u drugim zemljama. U Novom Zelandu se također od 2013. prodaje kao „DoubleUP PotatoTom™“, u Americi „Ketchup´n´Fries™“, a ove godine u Nizozemskoj se pojavila kao PotaTom®.Sve te biljke imaju plemku - stabljiku različitih kultivara koktel ili šeri rajčice cijepljenu na podlogu - stabljiku izraslu iz okca gomolja različitih kultivara krumpira. Tehnika cijepljenja je sofisticirana, zbog različitih debljina i nježnih stabljika i mora biti ručna. Biljke se isporučuju kao sadnice u loncima i presađuju na stalno mjesto u vrt ili u veću posudu (oko  40 l). S te biljke za otprilike 3 mjeseca može se ubrati oko 5 kg zrelih plodića ili 500 šeri rajčica i za neko vrijeme (kad listovi rajčice počnu venuti kao i kod krumpira) izvaditi oko 2 kg „zrelog“ krumpira. Kvaliteta i okus plodova i gomolja je ista kao kod razdvojenih biljaka, što je bio glavni problem kod nastajanja brenda.Za naše uvjete u povrćarstvu „TomTato“ je skup. Za slikovitu usporedbu: za 1 biljku treba izdvojiti novaca kao za 30-tak presadnica hibridne rajčice u loncu Ø 10 cm ili sjemenskog krumpira za otprilike 40 m² proizvodne površine. Najmanji prinos 30 biljki rajčice će biti 80-100 kg ili će se izvaditi 3 vreće krumpira. Za povrćare hobiste, za zabavu, za uštedu prostora i kao raritet taj proizvod je prihvatljiv.Izvor i foto: savjetodavna.hr/Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.

 
Gornje Međimurje svjetski poznato po autohtonim sortama jabuka

Gornje Međimurje svjetski poznato po autohtonim sortama jabuka

„Pogačnica za naše pogače, kisela za šećeraše“, dio je pjesme posvećene voćki koja danas slavi svoj dan. Naime Svjetski dan jabuke danas je proslavljen u Galeriji i kongresnoj dvorani Općine Sveti Martin na Muri, u organizaciji svetomartinske Udruge voćara, vinogradara i povrćara, LAG-a Međimurski doli i bregi te Savjetodavne poljoprivredne službe, jedinstvenom izložbom i stihovima glavnog koordinatora projekta Mladena Dobranića. Izložbu jabuke – starinske i nove sorte jabuka sa zanimljivim popratnim sadržajima, otvorio je međimurski župan Matija Posavec pritom u ime pokrovitelja rekavši kako uz Voćarski sajam u Donjem Kraljevcu, mnogim aktivnostima udruge, ali i ovim obilježavanjem koje već ima svoju tradiciju, jabuka postaje međimurski brend. - Bez sumnje je jabuka uz vino, sir z vrhnjem, meso z tiblice i bučino ulje jedan međimurski proizvod kojeg je tržište već odavno prepoznalo koje ima svoju perspektivu i prepoznatljivost - rekao je Posavec i dodao da danas kada nekome kaže da je iz Međimurja pitaju kako za kvalitetno vino, tako i za zdravu domaću jabuku. Na izložbi su se uz Udrugu voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri, predstavili još i Agomeđimurje d.d. Čakovec, Međimurska udruga za integriranu proizvodnju voća, OPG Mladen Dobranić iz Brezovca, OPG Stanko Trstenjak iz Marofa, Stare hrvatske voćke-Pavao Kovačić i Zdenka Horvatić, Mladen Srnec iz Malog Mihaljevca, ali i učeniciNaime domaćin je uz kušanje svih, odlučio ponuditi i jabuke Učeničke zadruge Tinček OŠ Sv. Martin na Muri, kao i dobrote napravljene s jabukama i od jabuka. Upravo su pokrovitelji, uz Županiju, ujedno i Općina te TZ Sveti Martin na Muri, kao i Milorad Šubić iz Savjetodavne službe objasnili kako im je drago da i školarci te škola na čelu s ravnateljem Tomislavom Paljkom njeguju voćarstvo, tradicionalno, ali i suvremeno, uz zadrugu i voćarsku grupu. - Doajen voćarstva prof. Mikulić još je 90-tih godina napisao da je gornje Međimurje najpoznatija svjetska, odnosno europska regija jabuke zbog  velikog broja autohtonih sorti. Mi imamo jednu od većih zbirki, a iako su jabuke često podcijenjene, ovakvim ćemo ih okupljanjima zasigurno očuvati - dodao je Šubić, a Dobranić objasnio kako svakako voće treba vratiti u sve škole, ali i da svakodnevno u udruzi rade na tome, njegovanjem postojećih starinskih sorti jabuka i drugog voća te ponudom novih, koje su među boljima u zemlji. - Nalazimo se u kolijevci jabučne proizvodnje, a za svako očuvanje tog ponosa, ali i napredak  apsolutno je zaslužan Mladen Dobranić kao naš najiskusniji voćar - naglasio je načelnik općine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec, uz prisustvo saborskog zastupnika Marija Moharića te predsjednika Skupštine  Međimurske županije Mladena Novaka. Svjetski dan jabuke započeo se obilježavati u Londonu 20. listopada 1990. godine, a kako voćari Međimurja godišnje proizvedu gotovo trećinu ukupne proizvodnje u Republici Hrvatskoj, logično je da i najsjeverniji kraj na dostojan način obilježi svoju svetkovinu jabuke. Posljednjih godina  u Hrvatskoj jača svijest o neprocjenjivoj vrijednosti i potrebi očuvanja starih autohtonih sorti  pojedinih voćnih vrsta kao posebnog  segmenta hrvatskog voćarstva, a na tome se intenzivno radi i u Međimurskoj županiji. U sklopu Svjetskog dana jabuke organizirano je i predavanje Natalije Peter – Hunjadi iz Savjetodavne poljoprivredne službe u Čakovcu na temu Koraci do eko znaka. Izvor i foto: Međimurska županija

FOTO i VIDEO: Prezentacija poljoprivredne mehanizacije

FOTO i VIDEO: Prezentacija poljoprivredne mehanizacije

Ukupno 14 poljoprivrednika došlo je sa svojom mehanizacijom i prezentiralo je, ali i održalo demonstraciju. Veselo druženje moglo bi postati tradicija. U nedjelju, 18. listopada, u Turčišću je održana prezentacija Lemken strojeva za poljoprivredu. Organizator događanja, Bojan Kolarić, okupio je poljoprivrednike iz Međimurja koji su iskoristili ovaj događaj za prezentiranje svojih strojeva te za međusobno druženje, dogovaranje suradnje te razmjenu iskustava. Poljoprivrednici su pomoću svoje mehanizacije održali demonstraciju strojeva za obradu tla. Okupilo se oko 150 ljudi, a nakon demonstracije uživali su u malom domjenku. Pogledajte video demonstracije poljoprivredne mehanizacije by Progressof:

Povodom Svjetskog dana jabuka izložba sorti u Sv. Martinu na Muri

U Svetom Martinu na Muri u utorak, 20. listopada, održat će se "Izložba jabuka - starinske i nove sorte".Udruga voćara, povrćara i vinogradara Sveti Martin na Muri, Savjetodavna služba i Lokalna akcijska grupa Međimurski doli i bregi organiziraju ovu izložbu povodom Svjetskog dana jabuka. Sve se održava u u galeriji i kongresnoj dvorani Općine Sveti Martin na Muri, a na otvorenju u 10 sati bi trebao biti i župan Matija Posavec.Sudionici izložbe:- Udruga voćara, vinogradara i povrćara Sveti Martin na Muri- Agromeđimurje d.d.- Međimurska udruga za integriranu proizvodnju voća- OPG Mladen Dobranić- OPG Stanko Trstenjak- Stare hrvatske voćke – Pavao Kovačević i Zdenka Horvatić- Mladen Srnec, Mali Mihaljevec- Osnovne školeNakon izložbe i degustacije starinskih i novih sorti jabuka u 17:00 sati će se održati predavanje „Koraci do eko znaka“ gospođe Natalije Peter-Hunjadi iz Savjetodavne službe čiji je cilj upoznati poljoprivredne proizvođače i zainteresiranu javnost o postupcima koji uvode poljoprivredno gospodarstvo u ekološku proizvodnju. Završetak izložbe je u 21:00 sat.

 
U jesenskom vrtu Josipa Kivača pažnju plijene endivija i radič

U jesenskom vrtu Josipa Kivača pažnju plijene endivija i radič

Jesen je stigla i u naše vrtove. Gredice se polako čiste od proljetnih kultura i pripremaju za sjetvu i sadnju novih. Mnogi su već, poput našeg Josipa Kivača iz Čakovca, zasijali peršin za proljeće, spremaju se za luk, češnjak, kojekakve salate, špinat, presađivanje jagoda...Jednom riječju, posla u vrtu ima napretek. A u međuvremenu uživa se u jesenskim salatama, prije svega endiviji i crvenom te žutom radiču. Iako mu zdravlje baš i ne služi, kako nam govori, Josip je zaljubljenik u svoj mali vrt i s veseljem ga još uvijek uglavnom sam obrađuje. Da mu to i uspijeva, svjedoče lijepo razvijene, zelene glavice endivije koje voli cijela njegova obitelj.

Kuga peradi

Kuga peradi

Uzročnik newcastleske bolesti je RNK virus. Virus je moguće uzgojiti na kokošjim embrijima i na kulturi stanica. 1.Priroda bolesti: Uzročnik newcastleske bolesti je RNK virus. Virus je moguće uzgojiti na kokošjim embrijima i na kulturi stanica. Svi sojevi virusa NB morfološki i antigeno su identični, ali im je virulencija različita. Virulencija se određuje srednjim vremenom ugibanja kokošjih embrija. Srednje vrijeme ugibanja embrija: a) velogeni sojevi 40-60 sati b) mezogeni sojevi 60-90 sati c) lentogeni sojevi više od 90 sati. 2. Otpornost virusa: Otpornost virusa NB u vanjskoj sredini ovisi o temperaturi, djelovanju svjetla i kiselinskoj vrijednosti. U mišićima i koštanoj srži peradi može preživjeti 6 mj. na temperaturi od -20°C, a na temperaturi hladnjaka do 4 mj. U jajima koja su izlegle zaražene nesilice, na sobnoj temperaturi preživi 4 mj., a na 4°C i preko godinu dana. Slično vrijeme preživljavanja virus ima i na perju. Dugo može ostati infektivan u kontaminiranim prostorijama i površinama. U fecesu ostaje aktivan 14 do 16 dana, a u vodi 14 do 25 dana ukoliko nije izravno izložen suncu. Inaktiviraju ga kisela sredina kao i direktna sunčeva svjetlost kroz 30 minuta. Temperatura od 56°C inaktivira ga za 3 sata, a na temperaturi od 60°C može preživjeti 30 minuta. Kao dezinficijensi djeluju 2% formalin i 2% natrijeva lužina. 3. Prijemljive životinjske vrste: Za virus newcastleske bolesti prijemljiva je sva domaća perad, papige i ostale egzotične ptice te ptice selice. 4. Epizootiologija: Virus newcastleske bolesti širi se inhalacijom virusnih čestica u izdahnutom zraku ili ingestijom hrane i vode kontaminirane sekretom iz nosa ili fecesom. Najvažniji izvor zaraze su latentno inficirane kokoši i ptice u inkubaciji. U zaraženoj sredini bolest se širi izravno ili posrednim dodirom s bolesnim ili inficiranim pticama. Virus se prenosi putem lešina, mesa, perja, prerađevina porijeklom od peradi te kontaminiranom steljom, predmetima, kavezima, prostorijama i prijevoznim sredstvima. U nezaraženu sredinu virus se unosi prometom inficiranih ptica (pogotovo jednodnevnih pilića), prometom kontaminirane hrane za ptice, osobljem (odjeća i obuća kontaminirana fecesom), opremom, proizvodima od peradi, zamrznutom peradi, rasplodnim jajima, divljim pticama i drugim divljim životinjama (mehanički prijenos). Važnu ulogu u širenju bolesti mogu imati imune životinje koje pošto se inficiraju, mogu izlučivati virus do 40 dana. 5. Patogeneza: Virus prodire u domaćina dišnim i probavnim sustavom. Umnaža se na mjestu ulaska, a viremija uslijedi za 24 do 48 sati. Tijekom različito duge viremije lentogeni se sojevi mogu dokazati samo u krvotoku, mezogeni u bubregu, plućima, FB i slezeni, a virulentni se sojevi mogu naći u svim tkivima. Ako životinja ne ugine počinje stvaranje imunosti, pa se 6. dan p.i. mogu se dokazati neutralizacijska protutijela, a virus postepeno nestaje iz krvi i fecesa.   6. Klinička slika: Inkubacija NB traje 2-6 dana iako se može produljiti na 15 dana. Klinički znakovi NB variraju, ovisno o virulenciji i tropizmu virusa, vrsti, dobi, imunološkom statusu i kondiciji ptice, načinu izlaganja virusu, infekcijskoj dozi i vanjskim faktorima kao što su način držanja i količina stresa. Klinička slika NB može se podijeliti na 4 oblika: 1. velogeni - viscerotropni velogeni - visoka smrtnost; dominiraju znaci hemoragijskog enteritisa -neurotropni velogeni - visoka smrtnost; dominiraju respiratorni i živčani simptomi 2. mezogeni - niska smrtnost; dominiraju respiratorni simptomi 3. lentogeni - blaga, pretežno respiratorna bolest ili subklinička infekcija i 4. avirulentni - nema primjetnih znakova infekcije Izbijanje NB u pilića može biti tako ozbiljno da gotovo sve ptice u pogođenom jatu uginu unutar 72 sata bez vidljivih znakova bolesti. Kod nesilica se javlja pad nesivosti kao prvi znak bolesti, nakon čega u roku 24-48 sati smrtnost može doseći i 100%. Nastaje i karakterističan sivozeleni proljev, a jaja su depigmentirane, deformirane ljuske ili je uopće nemaju, a mijenja se i kakvoće bjelanjka. Kod akutnog tijeka bolesti prevladavaju živčani simptomi (pareze i paralize udova, tortikolis, kretanje u krug, grčevito drhtanje). Pomor se kod ovog oblika bolesti kreće od 90-100%. Kronični oblik se obično javlja u mlađih životinja uz opći infekciozni sindrom, otežano disanje, žutozelen proljev, a u nesilica jako padne nesivost. Dva do tri tjedna od pojave prvih simptoma obično se jave i znakovi od strane živčanog sustava. Pomor se kreće od 10-60%. 7. Diferencijalna dijagnoza: U cilju diferencijalne dijagnoze treba razlučiti sljedeće bolesti: influenca ptica, kolera peradi, klasična kuga peradi, zarazni laringotraheitis, zarazni bronhitis, avijarni encefalomijelitis, psitakoza, mikoplazmoza, klamidioza, kokcidioza, marekovu bolest. Treba isključiti i hranidbene nestašice (vitamina E i riboflavina), te trovanje pesticidima ili lijekovima. 8. Dijagnostika: Sumnju na NB postavljenu na temelju kliničke slike i patoanatomskog nalaza potrebno je potvrditi izdvajanjem i identifikacijom specifičnog virusa, te dokazom specifičnih protutijela serološkim metodama dijagnostike. 9. Preventiva: Cijepljenje protiv NB obvezatno je na cijelom teritoriju RH. Sva perad u ekstenzivnim uzgojima, nojevi, golubovi iz uzgoja i pernata divljač, osim divlje patke iz uzgoja, mora biti cijepljena dva puta godišnje protiv NB. Cijepi se jednim od slijedećih postupaka primjene: vodom za piće, okulonazalno ili raspršivanjem. Cijepljenje mora biti provedeno u razmaku od najmanje 4 mj. Perad u intenzivnom uzgoju (perad na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje), te nojevi, golubovi i pernata divljač, osim divlje patke, mora biti cijepljena protiv ove bolesti tako da bude stalno imuna. Kontrolu imunosti u intenzivnim uzgojima peradi i ekstenzivnim uzgojima peradi, golubova iz uzgoja, nojeva i pernate divljači, osim divljih pataka, provode ovlaštene veterinarske organizacije prema programu kojeg određuje Uprava. Ovlaštene veterinarske organizacije i dužni su dostaviti nadležnoj veterinarskoj inspekciji informaciju o provedenom cijepljenju protiv NB, najkasnije 7 dana po provedenom cijepljenju.    

Jesen stigla, dunjo moja, i do Čakovca

Jesen stiže, dunjo moja - možemo parafrazirati poznatu pjesmu vidjevši zrele i mirišljave plodove dunje.Sa svojim malim stabalcem prepunim žutih plodova pozirala nam je mlada Ivana Vereš iz Čakovca. Mlada djevojka uči za kuharicu i mirišući plodove već slaže i smišlja recepte u glavi u kojima će upotrijebiti plodove iz domaćeg vrta. Kompoti i kolači već su tako standardni da to ispada sasvim obična delicija. Sjetimo li pak se naših baka, moramo priznati kako su one bile puno kreativnije. Dunju su stavljale u zelje prilikom kiseljenja, umjesto skupih miomirisa za prostore opet se koristila dunja, dunja se jela za večeru samo s kruhom, nedjeljno popodne provodilo se ispod velike dunjine krošnje...Sudeći po pojavi krošanja u našim dvorištima, dunja opet ulazi u modu.

 
Razmjena sjemenja u organizaciji udruge Biovrt

Razmjena sjemenja u organizaciji udruge Biovrt

Udruga "Biovrt – u skladu s prirodom" tokom jeseni 2015. nastavlja s predavanjima i razmjenama sjemenja u suradnji s drugim udrugama i organizacijama. Pred nama je vrlo aktivna jesen i Udruga Biovrt za nas priprema puno zanimljivih edukacija, kao i razmjena sjemenja. 10. listopada, u subotu, u 9 sati u Čakovcu, u centru grada, točnije, poslovnoj zgradi Millenium (kraj MTČ parkinga), na prvom katu održat će se razmjena sjemenja.Razmjena sjemenja održat će se u organizaciji udruga Biovrt, a na kojoj će sudjelovati i članovi i članice ekološke udruge Duga.Na razmjene sjemenja se pozivaju svi pojedinci i udruge koji čuvaju ili žele čuvati domaće sjeme u svojim vrtovima i na taj način doprinesu očuvanju naše biološke raznolikosti.Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.

Jesenska predavanja i razmjena sjemenja udruge Biovrt

Jesenska predavanja i razmjena sjemenja udruge Biovrt

Udruga «Biovrt – u skladu s prirodom» tokom jeseni 2015. nastavlja s predavanjima i razmjenama sjemenja u suradnji s drugim udrugama i organizacijama. Pred nama je vrlo aktivna jesen i Udruga Biovrt za nas priprema puno zanimljivih edukacija, kao i razmjena sjemenja. Pozivaju vas na sljedeća događanja. 03. listopad (subota) u 10 sati u Varaždinu predavanje i razmjena sjemenja.Predavanje  „Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet" te razmjena domaćeg sjemenja u organizaciji udruge Gredica iz Varaždina. Predavanje i razmjena sjemenja održat će se u prostorima Centra za mlade grada Varaždina (bivši Dom željezničara), Kolodvorska 17. Predavanje počinje u 10 sati, a nakon predavanja, oko 11 sati počinje razmjena domaćeg sjemenja.07. listopad (srijeda) u 18 sati u Čakovcu predavanje i razmjena sjemenjaPredavanje „Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet" te razmjena domaćeg sjemenja u organizaciji udruge Centar za mlade Čakovec (CEZAM) u Prostoru (Dr.Ivana Novaka 38, Stari hrast)Predavanje počinje u 18 sati, a nakon predavanja, oko 19 sati počinje razmjena domaćeg sjemenja.10. listopad (subota) u 9 sati u Čakovcu razmjena sjemenjaRazmjena sjemenja u organizaciji udruga Biovrt, a na kojoj će sudjelovati i članovi i članice ekološke udruge DugaMjesto održavanja:Čakovec, centar grada - u poslovnoj zgradi Millenium (kraj MTČ parkinga), na prvom katu24. listopad (subota) u 10 sati u Zagrebu predavanje i razmjena sjemenjaPredavanje„Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet" te razmjena domaćeg sjemenja u organizaciji udruge Vestigum, Rudeška 24 (s dvorišne strane) Zagreb -VrbaniPredavanje počinje u 10 sati, a nakon predavanja, oko 11 sati počinje razmjena domaćeg sjemenja. 29. listopad (četvrtak) u 18:00 sati u Lepoglavi predavanje i razmjena sjemenjaPredavanje pod nazivom „Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet" i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Gradska knjižnica Ivana Belostenca Lepoglava, Hrvatskih pavlina 7 (u zgradi Turističko kulturno informativnog centra (TKIC) u centru Lepoglave). Predavanje počinje u 18 sati, a nakon predavanja, oko 19 sati počinje razmjena domaćeg sjemenja.04. studeni (srijeda)u 18 sati u Čakovcu predavanjePredavanje „Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke" u organizaciji udruge Centar za mlade Čakovec (CEZAM) u Prostoru (Dr.Ivana Novaka 38, Stari hrast)02. prosinac (srijeda)u 18 sati u Čakovcu predavanje Predavanje „Upoznajmo i očuvajmo životinjske saveznike u uzgoju zdrave hrane" u organizaciji udruge Centar za mlade Čakovec (CEZAM) u Prostoru (Dr.Ivana Novaka 38, Stari hrast)Sva događanja su besplatna i otvorena za javnost.Na razmjene sjemenja se pozivaju svi pojedinci i udruge koji čuvaju ili žele čuvati domaće sjeme u svojim vrtovima i na taj način doprinesu očuvanju naše biološke raznolikosti.Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme. O predavačici: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, suradnica u magazinu za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.Više o predavanju „Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet"Današnja konvencionalna poljoprivreda jedan je od najvećih zagađivača današnjice. Postoje bolji, zdraviji, učinkoviti modeli koji mogu biti rješenje i za klimatske promjene i za ljudsko zdravlje, ali i zdravije društvo općenito. Takvim zdravim uzgojem hrane možemo riješiti velike probleme današnjice.Nakon predavanja održati će se razmjena sjemenja. Pozivamo sve da donesu svoje domaće sjeme i da njegovom razmjenom i uzgojem u vlastitim vrtovima doprinesemo očuvanju biološke raznolikosti. Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.Ovim predavanjem pridružiti ćemo se Globalnom pokretu za slobodu sjemenja i akcijama koje se na svjetskoj razini obilježavaju od 02.-16.10.2015. U tom razdoblju diljem svijeta aktivisti, pojedinci i udruge će svojim akcijama, predavanjima, razmjenama sjemenja i sl. slaviti naše sjeme, naše tlo, naš teritorij, raditi na stvaranju zemaljske demokracije koja se temelji na život tlu i živom sjemenju, zdravim zajednicama i živoj ekonomiji.O udruzi Biovrt – u skladu s prirodomUdruga Biovrt od svog osnutka 2012. godine pa sve do danas provodi razne edukativne sadržaje za javnost s ciljem promicanja i edukacija o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te promicanja ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito.Vizija udruge je zajednica u kojoj svaki čovjek zna kako priroda funkcionira i koji razumije da smo svi mi samo njezin maleni dio, a ne njezini "vlasnici", te život u skladu s prirodom gdje čovjek uzgojem i nabavom svoje organske hrane podržava bioraznolikost, lokalnu zajednicu i svoje zdravlje.

Nova radionica udruge Biovrt ove subote

03. listopada, u subotu, od 13:30 do 18:30 „Korisne životinje u vrtu, izgradnja hotela za kukce i skloništa za ježeve, jesenski radovi u vrtu" Na kraju vrtlarske sezone pomoći će određenim korisnim životinjama u vrtu da lakše prezime ili pripremiti nastambe za iduće godine. Tako će napraviti sklonište za ježeve i graditi hotel za korisne kukce u biovrtu. Pripremite se za gradnju novog hotela od temelja do krova, biti će jako zanimljivo i svatko će imati prilike i bušiti rupe za soliterne pčele i sastavljati pojedinačne elemente za različite vrste korisnih kukaca u budući hotel.Također, na radionici će govoriti o sezonskim radovima na vrtu, o uzgoju jesenskog češnjaka, primjeni drvenog pepela u biovrtlarstvu  i o pripremi vrta za zimu. Prijave su obavezne na biovrt@biovrt com, broj sudionika je ograničen. Više na www.biovrt.com. Mjesto održavanja: Novo Selo Rok (7 km od Čakovca) Vrijeme održavanja: subota, od13:30-18:30 sati, s uključenom pauzom za užinu.Cijena: Cijena svake radionice Škole vrtlarenja je 120,00 kn. Na svakoj radionici osigurana je lagana užina (uključeno u cijenu radionice). Za članove uže obitelji (roditelji, djeca, supružnici, braća) odobravamo popust od 50% za drugog člana iste obitelji, uz prethodni dogovor putem e-maila. Na svakoj radionice svi sudionici dobiti će poklon u smislu viška s Biovrta, prema odabiru voditeljice radionica – ovisno o sezoni. Sudionici će na radionice trebati ponijeti bilježnicu i olovku za zapisivanje teoretskog dijela, doći u prikladnoj obući i odjeći za rad na vrtu (+ kapa/šešir), te po želji vodu/sok, svoj alat ili rukavice. Voditeljica Škole vrtlarenja: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, suradnica u magazinu za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.

 
Stjepan Belić iz Preloga uzgaja šampionske svinje

Stjepan Belić iz Preloga uzgaja šampionske svinje

Na sajmu u Gudovcu kraj Bjelovara veliki uspjeh ostvario je Stjepan Belić, poljoprivredni proizvođač iz Preloga. U Gudovcu je od jedanestog do trinaestog rujna održan 23. Jesenski međunarodni bjelovarski sajam te u sklopu njega i 23. Državna stočarska izložba. Na ovogodišnjoj državnoj stočarskoj izložbi sudjelovalo je 206 uzgajivača iz 18 županija, a predstavljeno je 499 grla goveda, konja, svinja, ovaca, koza, peradi, a predstavili su se i pčelari. Izložbu je organizirala Hrvatska poljoprivredna agencija u suradnji s uzgajivačkim udrugama i njihovim središnjim uzgajivačkim savezima.Svojim reprezentativnim primjercima predstavio se i Stjepan Belić. Komisija 23. Državne stočarske izložbe izvršila je ocjenu ukupno tridesetijednog grla svinja u pet kolekcija. Kod ocjene izloženih svinja komisija je uzela u obzir sljedeća svojstva: vanjštinu, vrijednost procijenjenog agregatnog genotipa, podatke o vlastitim proizvodnim osobinama i podatke o proizvodnim osobinama roditelja. Nakon zbrajanja svih ocjena životinje su rangirane s obzirom na osvojene bodove. Stjepan Belić ostvario je izvrstan uspjeh u dvije kategorije. Stjepan Belić osvojio je prestižnu, glavnu nagradu. Njegovo je grlo nerasta steklo naziv „Šampionsko grlo nerasta“, a u kategoriji nerasti terminalnih pasmina osvojio je izvrsno treće mjesto.Povodom ovih izvrsnih rezultata primanje u prostorijama Grada Preloga priredio je gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek. Gradonačelnik je istakao ponos na ovaj uspjeh Stjepana Belića, istakavši da je i ovo jedan od načina promocije Preloga te sjajan pokazatelj kvalitete poljoprivrednih proizvođača s područja Grada Preloga. Izvor i foto: prelog.hr

FOTO: Dobra vinogradarska godina, očekuje se kvalitetno vino

FOTO: Dobra vinogradarska godina, očekuje se kvalitetno vino

Ranije nego prošle godine u vinogradima Agromeđimurja i Podruma Štrigova, najvećeg proizvođača vina na području Međimurja, 27. kolovoza, na lokaciji Ferenček u Železnoj Gori započela berba ranih sorta grožđa. Za razliku od prošle godine, ova vinogradarska godina bila je vrlo dobra. Sunčani i kišni dani bili su dobro raspoređeni tijekom cijele godine pa se očekuje da će se od ovog grožđa napraviti vrhunsko vino. - Krenuli smo u berbu muškata ottonela. Šećeri i kiseline su optimalni pa pretpostavljamo da ćemo iz ovog grožđa napraviti vrlo kvalitetno vino. - kazao nam je u razgovoru voditelj poslovne jedinice odjela vinograda Alen Zadravec, te dodatno istaknuo kako je za ovu vinogradarsku godinu karakteristično što se koristilo puno manje zaštite nego prethodnih godina. - Možemo govoriti gotovo o ekološkom grožđu. - napomenuo je Zadravec u obilasku vinograda, u kojem je zadnje prskanje bilo obavljeno u sedmom mjesecu.Kreće i berba muškata žutog Lani su vinogradari imali probleme sa šećerima, koji su otprilike jednaki kao i kiseline zbog velike količine kiše, ističe Zadravec, a sad će biti problema s kiselinama, koje će naglo pasti. Nakon ove berbe razmišljaju krenuti u berbu muškata žutog. Svaki se dan mjere šećeri i kiseline. Kada se oni izbalansiraju, na red će doći i ostale sorte grožđa. U rujnu živnulo je cijelo gornje Međimurje. Svi ostali veliki i mali vinogradari međimurskog kraja krenuli su u berbe svojih pomno njegovanih nasada. Vinogradi će biti puni vrijednih berača, a podrumi, u kojima već pomalo pa nedostaje vina, napunit će se moštom iz kojeg će nastati prepoznatljivo vrhunsko vino međimurskog kraja. Foto: sh

Evo koje su najčešće greške u preradi grožđa i proizvodnji vina!

Za uspješnu preradu grožđa i proizvodnju vina potrebno je izvršiti pripremu podruma za prijem i preradu grožđa. Uz najbolje organiziranu berbu grožđa, ako nije izvršena i priprema podruma za prihvat i preradu grožđa i vinifikaciju, sve može biti uzalud, jer berba i prerada grožđa čine lančani sustav, u kojemu obje operacije moraju biti odrađene u točno određeno vrijeme i na točno određenom mjestu.Iako je danas znanje o preradi grožđa došlo do zadovoljavajuće razine, jer mnogi stručnjaci i savjetnici redovito upozoravaju na moguće probleme u preradi, događaju se i dalje greške.Najčešće greške u proizvodnji vina su: octikavost mošta, pojava sumporovodika, zastoj fermentacije, oksidacija, nizak ili visok alkohol i strani mirisi.Octikavost mošta se javlja ako je grožđe, koje je došlo na preradu, oštećeno ili ako se napravi preveliki razmak od berbe do prerade, ali i također ako se grožđe odlaže u PVC vreće, koje se zavežu i ostave na suncu. Do pojave octikavosti mošta može doći i zbog nedovoljnog sumporenja ili ako se uopće ne sumpori mošt. Pri visokoj temperaturi vrenja  iznad 35 °C), odumiru kvasci, a bakterije preostali šećer u moštu pretvaraju u octenu kiselinu.Sumporovodik se najčešće pojavljuje kod proizvodnje bijelih vina, a razlog su: nekorištenje selekcioniranih kvasaca, ne dodavanje hrane za kvasac, ne prozračivanje mošta tijekom vrenja. Ako se zadovolje ta tri uvjeta, pojava sumporovodika se svodi na minimum.Zastoj fermentacije je pojava do koje dolazi zbog izostanka uporabe selekcioniranih kvasaca ili loše pripreme kvasaca, zbog niske ili visoke temperature vrenja tzv. nekontrolirana fermentacija, kao i zbog nepoštivanja karence sredstava za zaštitu bilja.Oksidacija je proces koji nastaje pri visokoj temperaturi vrenja, nedostatnom sumporenju mošta i u slučaju dužeg vremenskog perioda držanja mošta u dodiru sa zrakom.Nizak ili visok alkohol mošta najčešće se događa u slučaju nereprezentativnog uzimanja uzorka mošta, jer mošt se mora dobro promiješati ili ako se nestručno odredi količina mošta smuljane mase (1000 kg masulja = oko 600 litara mošta).Strani mirisi se pojavljuju u slučaju loše higijene posuda za vino, loše higijene podruma, ako se u podrumu nalaze druge namirnice, poput mesa, krumpira, brašna i sl. Izvor: Savjetodavna.hr, Ferdinand Puljić, dipl. ing. agr.

 
U Sv. Martinu na Muri njeguju se starinske sorte jabuka

U Sv. Martinu na Muri njeguju se starinske sorte jabuka

Udruga voćara, vinogradara i povrćara općine Sveti Martin na Muri u suradnji sa poljoprivrednim gospodarstvom Mladena Dobranića, organizirala je 8. rujna 2015. u Brezovcu „Početak berbe starih sorti jabuka“. Voćnjak je prije četiri godine podignut sredstvima Međimurske županije i Općine Sveti Martin na Muri. U voćnjaku je stotinjak stabala jabuke sorti: Baumanova reneta, Mašanka (Mašaja), Kanada, Bobovec, Boskop, London peping, Carević, Božićnica, Francuska kožara i Šampanjka.Uz obilazak nasada organizirana je i prezentacija plodova autohtonih sorti jabuke uzgojenih na ovom području.Skupu su nazočili predstavnici Savjetodavne službe Marijan Čižmešija, dipl. ing. agr. i Natalija Peter-Hunjadi, dipl. ing. agr. koja je sudionicima skupa govorila o važnosti solitarnih pčela u voćnjaku.Na području Općine Sveti Martin na Muri voćnjake s autohtonim sortama održavaju OŠ Sveti Martin na Muri, gosp. Petar Vuković i gosp. Vlado Krajačić.U susjednoj Općini Selnica, u svom voćnjaku autohtone sorte njeguju učenici i nastavnici OŠ Selnica.Održavanje i promocija autohtonih sorti voća pridonosi ruralom razvoju ovog kraja. Ova i slične manifestacije ističu se održivim korištenjem prirodnih resursa, a što se neizostavno može povezati s bogatom turističkom ponudom Svetog Martina na Muri. Izvor i foto: savjetodavna.hr

I međimurski OPG-ovi u konkureciji za Suncokret ruralnog turizma

I međimurski OPG-ovi u konkureciji za Suncokret ruralnog turizma

„Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“ jedinstveni je godišnji nacionalni projekt ocjenjivanja turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava (OPG-a), poduzetnika u ruralnom turizmu, ruralno-turističkih projekata i manifestacija, te tradicijske gastronomije ruralnih područja Republike Hrvatske. Ocjenjivačka komisija, pod vodstvom voditeljice projekta mr.sc. Dijana Katica dr.vet.med. započela je sa radom jučer u Međimurskoj županiji. U pratnji voditelja ureda Turističke zajednice međimurske županije gdina. Rudia Grule, komisija je obišla četiri gospodarstva. Ocjenjivan je rad Sirane „Opor“ OPG Zadravec, „Medeni vrt“ OPG Tatjana Šardi, Poljoposavec d.o.o. i vinska kuća „Turk“. I ove godine, za nagradu „Suncokret ruralnog turizma“, koju organizira udruga „Klub članova Selo“ i tvrtka „HF Eko Etno Grupa“,  županije su prijavile brojne projekate ruralnog turizma iz svih krajeva Hrvatske.  U okviru akcije ocjenjuju se i promoviraju sljedeće kategorije: Turistička seljačka gospodarstva, Poduzetnici u ruralnom turizmu, Ruralno-turistički projekti, Ruralno-turističke manifestacije i Tradicijska ruralna gastronomijaNo najvažniji cilj ovog projekta nije u kategorijama i nagradama, a to je  promovirati tradicijske sadržaje, unaprijediti turističku ponudu ruralnog turizma te postaviti temelje razvoja ruralno-turističkih destinacija, osigurati uvjete poduzetnicima - ponuđačima posebnih oblika ruralnog turizma za cjelovit razvoj, adekvatnu zajedničku promociju i tržište. Izvor i foto: Suncokret ruralnog turizma

Nova radionica udruge Biovrt

Kraj kolovoza i početak rujna idealno je vrijeme ako se želite okušati u razmnožavanju raznog ukrasnog grmlja poput hortenzije, vajgele, budleje, vatrenog trna, ukrasnog drijena, deutzie.... ali i bobičastog voća. Radionica će se održati dana 05. rujna, u subotu, u terminu od 9 do 14 sati pod nazivom „Razmnožavanje grmlja reznicama, skupljanje sjemenja i spremanje povrća za zimu". U slučaju lošeg vremena odgađa se na 12. rujnaNa radionici će se iz poludrvenastih reznica razmnožiti nekoliko različitih vrsti ukrasnog grmlja. Svaki polaznik/ca radionice nosi sa sobom doma reznice budleje na ukorijenjivanje.Na radionici će se učiti što se radi na vrtu u rujnu, sijati će se sezonsko povrće i govoriti o skupljanju sjemenja. Također, kako je kraj vrtlarske sezone, govoriti će se i o načinima spremanja raznog povrća za zimu, a biti će i prezentirani jedan način spremanja kisele zimnice. Prijave su obavezne na biovrt@biovrt com, broj sudionika je ograniceni. Više na www.biovrt.com.Mjesto održavanja: Novo Selo Rok (7 km od Čakovca) Vrijeme održavanja: subota, od 9.00-14.00 sati, s uključenom pauzom za užinu.Cijena: Cijena svake radionice Škole vrtlarenja je 120,00 kn. Na svakoj radionici osigurana je lagana užina (uključeno u cijenu radionice). Za članove uže obitelji (roditelji, djeca, supružnici, braća) odobravamo popust od 50% za drugog člana iste obitelji, uz prethodni dogovor putem e-maila.Na svakoj radionice svi sudionici dobiti će poklon u smislu viška s Biovrta, prema odabiru voditeljice radionica – ovisno o sezoni.Sudionici će na radionice trebati ponijeti bilježnicu i olovku za zapisivanje teoretskog dijela, doći u prikladnoj obući i odjeći za rad na vrtu (+ kapa/šešir), te po želji vodu/sok, svoj alat ili rukavice.Voditeljica Škole vrtlarenja: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, suradnica u magazinu za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.

 
Izvala uvrnute maternice (inversio et prolapsus uteri)

Izvala uvrnute maternice (inversio et prolapsus uteri)

Poslije porođaja, u puerperiju, krava-rodilja je izložena čitavom nizu bolesti. Puerperalne bolesti imaju veliko gospodarsko značenje, jer uzrokuju znatne štete, koje se manifestiraju odmah (relativno velik mortalitet, klanja iz nužde, smanjena ili sistirana laktacija, pogoršana tjelesna kondicija, troškovi liječenja i dr.), ili pak kasnije, i to u obliku jalovosti. Izvalom maternice nazivamo ono bolesno stanje rodilje, u kojem se maternični rog, koji je bio gravidan, najprije uvrne u vlastitu šupljinu, a zatim se u izvrnutom stanju izvali van između stidnih usana. To se događa samo 6-12 sati poslije porođaja, kada maternica još nije kontrahirana, a ni maternični grkljak zatvoren. U tijeku maternične izvale razlikujemo dvije faze. U prvoj se fazi dio maternične stijenke uvrće u materničnu šupljinu, koja je u to vrijeme još prostrana. Na mjestu uvrnuća, životinja osjeća bolove, posljedično tiska, a maternična stijenka se i dalje uvrće. Invertirana stijenka prolazi kroz cerviks, rodnicu i stidnicu i vuče sa sobom ostale dijelove maternične stijenke, pa se maternica u izvrnutom stanju potpuno izvali van između stidnih usana (završena je i druga faza u kojoj se maternica izvaljuje). Ponajčešće se izvaljuje onaj rog, koji je bio gravidan, ali to se može desiti i s oba maternična roga. Sluznica izvaljene maternice, a i ostalih dijelova izvaljenog genitalnog kanala, uvijek je okrenuta prema van. Kod jakih izvala, napolje se izvaljuje i maternični grljak i veći ili manji dio rodnice, koji se nastavlja na cerviks. Uvrtanja i izvale maternice najčešće su kod goveda i malih preživača, a rijetke kod ostalih domaćih sisavaca. Atonična maternica jedan je od faktora koji dovode do tog postporođajnog bolesnog stanja. Porođaji koji dugo traju, suviše veliki plodovi, hidropični plodovi itd. uzrokuju materničnu atoniju, t.j. ona nije sposobna da se kontrahira. Tada je sklona inverziji i izvali, a k tome je susjedni organi pritiskuju. Kod nastanka izvale povoljno utječe i mlohavost zdjelične dijafragme i širokih zdjeličnih ligamenata, jer se u takvom slučaju lakše utisnu trbušni organi u zdjeličnu šupljinu. Koso ležište, koje je suviše spušteno u području stražnjeg dijela životinje, također je važan faktor u etiologiji maternične izvale. Izvala se lakše razvije i kod stoke koja stalno boravi u staji. Neposredni uzrok maternične izvale je jaka trbušna preša poslije poroda, koja se redovno osniva na jakom i trajnom bolnom podražaju u području genitalnih organa ili rektuma (ozljede su gdjekada sasvim površne). Maternica se ponekad uvrne i izvali, ako su plodove vode potpuno iscurile, pa maternična stijenka tijesno prijanja uz površinu ploda. Prilikom čišćenja, ni posteljica se ne smije nasilno vući. U goveda, maternična izvala je u obliku velike vrećaste tvorevine, koja visi od stidnice sve do tarzalnih zglobova. Ako je od porođaja prošlo već nekoliko sati, izvaljena maternica bitno je manja, pa ne visi tako duboko, kada krava stoji. Krava s prolabiranom maternicom grbi leđa i ponekad tiska, a gdjekoja je i vrlo nemirna. Zdravstveno stanje u početku nije narušeno. Ne pružimo li životinji s izvaljenom maternicom pomoć u pravo vrijeme, ili je uopće ne pružimo, letalan ishod je neizbježan. Ostane li maternica dulje vremena izvan životinjskog tijela, zbog kompresije krvnih žila, njezina stijenka jako odeblja, pa je repozicija jako teška. Neke životinje stradaju od gangrene maternične stijenke, na koju se nadovezuju intoksikacija ili sepsa i peritonitis. Životinja ponekad naglo ugine zbog iskrvarenja. Kad i upijemo reponirati izvaljenu maternicu, često se dogodi da životinja kasnije boluje od endometritisa, metritisa, peri- ili parametritisa.   Osnovni zadatak liječenja kod izvale maternice jest vratiti je pravodobno na svoje mjesto. Izvaljena maternica lako se ozlijedi i zaprlja, stoga je do dolaska veterinara treba omotati čistom i vlažnom plahtom. Susjedne životinje treba ukloniti iz staje ili ih nadzirati. Najbolje je da životinja leži, jer tada toliko ne miče maternicu s jednog mjesta na drugo, ali ako stoji, dobro je maternicu dići plahtom i držati je u visini stidnice, da spriječimo ozljede tkiva i krvnih žila.

U Međimurju nitko ne želi brati jabuke za oko 200 kuna dnevno?!

U Međimurju nitko ne želi brati jabuke za oko 200 kuna dnevno?!

Na 200 hektara voćnjaka Agromeđimurja d.d. iz Čakovca, počela je berba jabuka od koje se puno očekuje, jer plodovi su zdravi i kvalitetni. Ipak, jabuke su zrele, ali nema berača - ljudi ili ne znaju ili nisu zainteresirani za ovaj posao, piše agroklub.com.U Agromeđimurju su ovom portalu rekli da su proteklih godina plaćali po satu, a sada će po ubranom kilogramu te da se dnevno može zaraditi i 200 kuna neto. - Beračimo plaćamo sve doprinose, mogu si nadograditi radni staž i na kraju dobiti povrat poreza, no ipak ih teško nalazimo - ističu u tvrtki.Berba jabuka traje dva mjeseca, a voćnjaci gdje se bere se nalaze u Nedelišću i Čehovcu.Svi koji se žele javiti za posao to mogu učiniti radnim danom na telefone:- Voćnjak Nedelišće - 040/895-220- Voćnjak Čehovec - 040/645-353

Oko 150 izlagača na 10. Međunarodnom voćarskom sajmu

Sve je spremno za 10. Međunarodni Voćarski sajam u Donjem Kraljevcu. Kako se Međimurska županija već etablirala kao autoritet u voćarstvu regije, ove se godine 4. i 5. rujna očekuje jedno od većih okupljanja svih hrvatskih proizvođača jabuke, logistike za voćarstvo i drugih poslovnih subjekata, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH, Hrvatske gospodarske komore i Međimurske županije te u organizaciji Općine Donji Kraljevec. Svečano otvorenje Voćarskog sajma u sportskoj dvorani u Donjem Kraljevcu upriličit će se u petak, 4. rujna u 10 sati, a obići će ga ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina koji je potvrdio dolazak u Međimurje.Uz izlaganje i prodaju voćnih sadnica, voća, strojeva za preradu voća, sustava za obranu od tuče i drugog, prvog dana će se održati okrugli stol Ministarstva poljoprivrede. U 13 sati počinje predavanje na temu "Novi trendovi i promjene na europskom tržištu jabuka".Sadržaja neće nedostajati ni u subotu. Od 13 do 17 sati održat će se niz predavanja o zaštiti od nametnika i čuvanju voća, prikladnosti nekih sorata jabuka i šljiva za sušenje i drugo.Ovogodišnji sajam uz spajanje tri ključna elementa, proizvođača, otkupljivača i politike, okupit će oko 150 izlagača, a posebna će pozornost biti usmjerena na predavanja znamenitih stručnjaka, kao predstavnika najveće udruge voćara u Austriji koji će govoriti o budućnosti voćarstva u Europi.

 
Pšenica je prošlost, ovo su kulture koje se isplati uzgajati!

Pšenica je prošlost, ovo su kulture koje se isplati uzgajati!

Poljoprivredni stručnjaci upozoravaju da je prošlo vrijeme tradicionalnih kultura. Kao kraljice među bobičastim voćem, prema Savjetodavnoj službi, slove borovnica i jagoda.Možda pšenica i kukuruz nisu više isplative kulture, ali to nije slučaj pogotovo kad su u pitanju proizvođači jagodičastog i bobičastog te egzotičnog voća, drvenastih kultura, ali i orašastih plodova, ljekovitoga bilja, čak i mrkve, graška ili rajčice.Prema Savjetodavnoj službi, redom nabrajanja, naprofitabilnije kulture u 2014. bile su: lješnjak u ljusci, kupina, malina, kruška, trešnja, borovnica i jagoda. Izvor: savjetodavna.hr

Rasplođivanje koza

Rasplođivanje koza

U umjerenim klimatskim područjima rasplod koza uvjetovan je svjetlošću odnosno dužinom dana. Početak rasplodne sezone pojavljuje se već u drugoj polovici srpnja i početkom kolovoza, stoga sezona porođaja započinje u siječnju, a vrhunac se bilježi krajem ožujka i u travnju. Tijekom sezone spolne aktivnosti estrus (mrkanje) pojavljuje se u pravilnim vremenskim razmacima od 20-21 dan (17-25) i traje u prosjeku 36 sati. Prije sezone parenja potrebno je koze pripremiti tako da povećamo unos hrane, jer se pri povećanom energetskom unosu u kratkom razdoblju ostvaruje povećan broj ovulacija, a time i broj mladunčadi. Poželjno je i dodavanje selena (Anima Sel) u hranu koji ima povoljan utjecaj na funkciju jajnika. Znakovi estrusa u koza su: učestalo glasanje, nemir, uzdignut rep, edematozna i zacrvenjena stidnica, učestalo uriniranje, pad apetita i količine mlijeka, zaskakivanje drugih ženki u stadu, u prisustvu jarca pokazuje jaki interes za mužjakom. Kontrolom spolnog ciklusa omogućujemo parenje kada je to u interesu stočara. To stočarima omogućuje da tijekom cijele godine imaju jednaku proizvodnju mlijeka i podmlatka. Postoje hormonske i nehormonske metode upravljanja spolnim ciklusom koza. Najčešća hormonska metoda su intravaginalne spužvice. Spužvica se drži u kozi 16-21 dan. Kod takvog tretmana moguća je pojava mukopurulentnog iscjetka koji ne utječe na plodnost induciranog estrusa. Koze ulaze u estrus 24-48 sati nakon vađenja spužvica. Mužjake treba uvesti 48 sati nakon vađenja spužvica.  Od nehormonskih metoda upravljanja spolnim ciklusom koristi se upravljanje svjetlosnim režimom. Skraćivanje dana stimulira spolnu aktivnost, dok produženo trajanje dana inducira anestrus. Mehanizam reagiranja na razinu svjetlosti odvija se putem sekrecije melatonina iz epifize koji se izlučuje samo tijekom noćnih sati. Da bi se to postiglo, životinje trebaju biti izložene umjetnom svjetlosnom izvoru tako da se prije sumraka zatvore u obor u kojem se nastavlja izlaganje svjetlu. Svjetlo mora biti takve jačine da se u razini očiju životinja može čitati. Klasični svjetlosni režim koji će omogućiti parenje u proljeće sastoji se od 16 h svjetla na dantijekom zimskih mjeseci (najmanje 75-90 dana) tako da se time inducira pojava anestrusa. U ožujku, sa završetkom svjetlosnog režima ženke se izlažu prirodnom trajanju dana i noći (skraćenje od 16h na 12h danjeg svjetla). To je okidač koji omogućuje prve pojave spolnog ciklusa za oko 45 do 60 dana, odnosno u mjesecu svibnju. Naglo uvođenje mužjaka stimulira jajničku aktivnost koza tijekom prijelaznog razdoblja kada većina ženki nije spolno aktivna, ali i tijekom sezone anestrusa. Prije uvođenja ženke moraju biti odvojene od mužjaka barem 4 do 6 tjedana, na udaljenosti od 1 do 2 km. Prve ovulacije u koza pojavljuju se nakon 3 dana od uvođenja mužjaka, ali one uglavnom nisu plodne ni detektibilne. Nakon kratkog neplodnog ciklusa ženke ponovo ovuliraju za 5 do 7 dana, a te ovulacije obično su plodne.  

FOTO: Kalamper, kalamper, kupite kalamper!

Jutros je u Belica započeo Festival krumpira, ili kako bi oni rekli beličkog kalampera. 15. po redu festival je poljoprivredno – gastronomsko – turistička manifestacija i traje cijeli dan. Za Belicu to je uvijek važan događaj koji sve više poprima i nacionalni te međunarodni karakter.Beličanci slave svoj krumpir, namirnicu koja ih je uzdigla i učinila prepoznatljivima u  cijeloj zemlji i šire, kulturu koja je hranila i prehranjivala cijele obitelji, školovala djecu. 15. jubilarni festival, tako je i ove godine privukao velik broj pobornika ove kulture, inače 3. po redu po količini proizvodnje u našoj zemlji. No, ovoga puta, izostala je tradicionalna povorka mehanizacije. S jedne strane, festival simbolično označava i početak ozbiljne berbe ovogodišnjeg uroda krumpira.Organizatori, Općina i Udruga međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, priredili su  i bogati program-od izložbe do degustacije jela od krumpira.  Naime, želja je sviju privući goste u Belicu, propagirati krumpir ali i stvoriti prepoznatljivi brend međimurskog krumpira čiji je postupak pokrenut prije nekoliko godina i još uvijek stoji na mjestu.Kako i priliči prigodi, na kraju službenog djela, zaslužnima su podjeljene zahvalnice.Po običaju, najveselije je bilo na druženju uz degustaciju jela od krumpira koji se, kako je već poznato, može pripremiti na nebrojene mnogo načina. Foto: vv

 
FOTO:  U međimurskom vinogorju započela berba ranih sorti grožđa

FOTO: U međimurskom vinogorju započela berba ranih sorti grožđa

Ranije nego prošle godine vinogradari međimurskog vinogorja započeli su berbu ranih sorti grožđa   U vinogradima Agromeđimurja, najvećeg proizvođača vina na području Međimurja, jučer, 27. kolovoza, rano ujutro započela je berba ranih sortigrožđa. Za razliku od prošle godine, ova vinogradarska godina bila je vrlo dobra. Sunčani i kišni dani bili su dobri raspoređeni tijekom cijele godine stoga se očekuje vrlo kvalitetno vino. - Krenuli smo u berbu muškata ottonela. Šećeri i kiseline su optimalni pa pretpostavljamo da ćemo iz ovog grožđa napraviti vrlo kvalitetno vino.- kazao nam je u razgovoru voditelj poslovne jedinice odjela vinograda Alen Zadravec  i dodatno istaknuo kako je za ovu vinogradarsku godinu karakteristično što se koristilo puno manje zaštite nego prethodnih godina. Nakon ove berbe razmišljaju krenuti u berbu muškata žutog. Svakog se dana mjere šećeri i kiseline i kada oni dođu u balans na redu će biti i ostale sorte vina. Lani su vinogradari imali problema sa šećerima koji su otprilike jednaki kao i kiseline, ističe Zadravec, a sad će biti problema s kiselinama koje će naglo pasti. Cijene grožđa za sad još nisu formirane. FOTO: Sanja Heric

Jubilarni Voćarski sajam svoja vrata otvara 4. rujna

Jubilarni Voćarski sajam svoja vrata otvara 4. rujna

Međunarodni Voćarski sajam u Donjem Kraljevcu ove će godine obilježiti punih 10 godina postojanja. Kako se Međimurska županija već etablirala kao autoritet u voćarstvu regije, ove se godine 4. i 5. rujna očekuje jedno od većih okupljanja svih hrvatskih proizvođača jabuke, logistike za voćarstvo i drugih poslovnih subjekata, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH, Hrvatske gospodarske komore i Međimurske županije te u organizaciji Općine Donji Kraljevec. Upravo je Kraljevec nekad bilo referentno mjesto za određivanje otkupne cijene jabuke, no ulaskom u EU i novih pravila igre za hrvatski agrar, toga više nema. Ipak, Sajam je do danas ostao najveće regionalno okupljalište koje nudi predavanja, izložbeni prostor i stručne skupove s aktualnim temama iz domene voćarstva. - Želja nam je u prvom redu promovirati voćarstvo i poljoprivrednu proizvodnju, na sajmu koji ima svoju tradiciju i renome. Uz tu promociju ne sumnjam kako ćemo ga uz pomoć partnerskih županija pretvoriti u jedan regionalni sajam kojim ćemo pomoći napretku naših poljoprivrednika, ali imajući u vidu i kvalitetu domaćih proizvoda koje ćemo ponuditi našim građanima i otkupljivačima - objasnio je u najavi župan Međimurske županije Matija Posavec. Međimurski sajam mjesto dogovora o budućnosti voćarstvaPod voćnjacima je 20 tisuća hektara površine Hrvatske, od čega 5 tisuća hektara otpada samo na jabuku, s time da se 84 posto voća u Hrvatskoj proizvede upravo u županijama koje su u sjevernom, kontinentalnom dijelu. Tako se u Međimurju proizvede čak trećina hrvatske jabuke. - To je najbolji  argument zašto organiziramo međunarodni sajam u Međimurskoj županiji i zbog čega je opravdano ovdje govoriti o voćarstvu. U dva dana uz izlagače iz Austrije, Slovenije i Mađarske, razmijenit ćemo mnoge kontakte, proći predavanja, ali se dotaknuti i problema - objasnio je zamjenik župana Zoran Vidović, a načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat dodao da je ove godine naglasak isključivo na voćarstvu. - Prošle godine posebno smo istakli teme lješnjaka i aronije, a sada ćemo govoriti isključivo o cjelokupnom voćarstvu zbog problema koje moramo riješiti, a u tu svrhu održati i okrugli stol odmah nakon službenog otvaranja - naglasio je i objasnio kako je međimurski sajam mjesto gdje će se dogovoriti budućnost voćarstva. Ovogodišnji sajam uz spajanje tri ključna elementa, proizvođača, otkupljivača i politike, okupit će oko 150 izlagača, a posebna će pozornost biti usmjerena na predavanja znamenitih stručnjaka, kao predstavnika najveće udruge voćara u Austriji koji će govoriti o budućnosti voćarstva u Europi. Suradnjom županija stvaramo uvjete za naše poljoprivrednikeU sportskoj dvorani u Donjem Kraljevcu pripremljen je bogati dvodnevni program, a kao i svake godine isti će obogatiti i predstavljanje Turističke zajednice Međimurske županije. - Dodali smo sajmu i turističku komponentu, razvojem enogastronomije uvodimo gastro show na temu jela i specijaliteta od jabuke, pa će se tako na licu mjesta pripremati i kušati sva jela. Cilj je sljubljivanje hrane i vina u suradnji s Udruge Hortus Croatiae te učenicima Srednje škole Prelog i Gospodarske škole Čakovec - objasnila je zamjenica župana Sandra Herman. Kako je potvrđeno, onim međimurskim, sigurno će se pridružit i voćari iz Osječko – baranjske županije, a ovogodišnje, jubilarno izdanje voćarskog sajma obogaćeno je partnerstvom dviju županija Koprivničko-križevačke i Zagrebačke županije. - Mi smo uvijek rado prisutni na sajmovima ovakvog obima, u Kraljevec dolazimo s 15 naših najboljih voćara. Mi smo kraj koji ima oko 80 tisuća hektara poljoprivrednih površina, a u funkciji voćarstvo je na više od tisuću hektara, u prvom redu jabuka, šljiva, višnja i breskva što prati razvijenu prehrambenu industriju u županiji, ali i našu klimu - rekao je zamjenik župana Koprivničko – križevačke županije Darko Sobota, a pročelnica UO za poljoprivredu Zagrebačke županije Gordana Županac pozdravila kolegu pročelnika UO za gospodarstvo Međimurske županije Darka Radanovića i istaknula zadovoljstvo što s projektima koji uključuju više županija ne staje. - Suradnja voćara međimurske i zagrebačke regije ovime se diže na novi viši nivo, posebice nakon što smo uspješnu suradnju okrunili zajedničkim osnivanjem proizvođačke organizacije kao jedine i prve u Hrvatskoj. Time smo i zajedno krenuli u prijavu na fondove EU u izgradnji kapaciteta hladnjače i distributivnog centra - objasnila je.  Župan je zahvalio partnerskim regijama na odazivu te ih pozvao da u ovim teškim vremenima za poljoprivrednike pruže potpore, na regionalnom, ali i lokalnom nivou. - Mi smo to prepoznali provođenjem niza projekata u poljoprivredi, novim ulaganjima i investicijama, pa tako u posljednjih nekoliko godina više od 5,6 milijuna kuna iznosi direktna subvencija voćarima, što je 44 posto ukupne subvencije koja je dana poljoprivredi - za kraj je objasnio Posavec i naglasio da se je to nužno da se pokaže poštovanje prema međimurskim voćarima, s obzirom na postotak proizvodnje na razini Hrvatske.Svečano otvorenje Voćarskog sajma u sportskoj dvorani u Donjem Kraljevcu upriličit će se u petak, 4. rujna u 10:00 sati, a obići će ga ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina koji je potvrdio dolazak u Međimurje. Izvor i foto: Međimurska županija

U Sv. Martinu na Muri berba jabuka starinskih sorti

Udruga voćara, vinogradara i povrćara općine Sv. Martin na Muri u suradnji sa OPG Dobranić Mladen, pozivaju sve na početak berbe jabuka starinskih sorata. Okupljanje uzvanika održat će se 8. rujna od 14:00 sati kod OPG Dobranić Mladen, Brezovec  9, Sv. Martin na Muri, (098 9401155).0d 14:00 do 14:30 sati predviđeno je okupljanje, od 15:00 sati ručak i od 15:45 sati predviđen je obilazak voćnjaka starinskih sorata podignutog financijskim sredstvima Županije i općine Sv. Martin na Muri.Nakon obilaska slijedi kušanje raznih sorata jabuka i druženje uz "EKO BEND".

 
Slatko-gorka međimurska lubenica uzgaja se kod nas u 'u ilegali'!?

Slatko-gorka međimurska lubenica uzgaja se kod nas u 'u ilegali'!?

- Nažalost, nasad lubenica moramo skrivati. - govori nam vlasnica OPG-a. - Kradljivci idu tako daleko da nas i slijede na polje, nadajući se da ćemo brati lubenice Nemojte nas, prosim, slikati, samo bute nam pozvali kradljivce!, odmah su nam rekli naši domaćini kada smo ih zamolili za reportažu o uzgoju lubenica u Međimurju koja i u našem kraju odlično uspijeva.Ova situacija događa nam se često u posljednje vrijeme. Naši međimurski poljoprivredni proizvođači često se odbijaju fotografirati i govoriti o svojim proizvodima. Kažu, slika u novinama otvoreni je poziv neželjenim gostima u njihovo polje ili pak vrt. Pogotovo sada kada je većina poljoprivrednih kultura u sezoni branja. I umjesto njih, koji se muče i trude tijekom cijele godine, koji siju, presađuju, navodnjavaju, prskaju insekticidima, fungicidima i herbicidima čija se cijena diže u nebo, urod beru oni koji niti su kopali niti orali. I ne samo da uberu, već unište sve, počupaju, potrgaju, beru i nedozrelo, poprskano, a još uvijek traje vrijeme karence. I takvo onda prodaju, ne mareći za posljedice. Upravo na takvu situaciju naišli smo kod jedne obitelji koja ima registriran OPG. Bave se uzgojem više vrsta povrća. Jedva smo ih nagovorili kako bi fotografirali barem dio njihove proizvodnje. Naime, uz luk, krumpir, grah uzgajaju i lubenice. Zamolili su nas da ne spominjemo imena, naselje, parcelu jer, kažu, ostat će bez uroda, i to ne prvi put. Na meti su kradljivaca cijelo vrijeme. Ne pomaže policija, psi, čuvanje, budući da su se već i tu opekli. Naime, drski kradljivci čak su nasrnuli i na njih. - Nažalost, nasad lubenica moramo skrivati. - govori nam vlasnica OPG-a. - Kradljivci idu tako daleko da nas i slijede na polje, nadajući se da ćemo brati lubenice. Već ne znamo kako se obraniti od njih. Sada kada je u Čakovcu bilo Porcijunkulovo malo je vladao mir. No, samo čekamo kad će navaliti na nas.Ne zaostaju za neretvanskimaLubenice, i to one iste koje se uzgajaju na području uz rijeku Neretvu, uzgajaju već više godina. Bilo je sezona kada su, upravo zbog kradljivaca, bili odustali pa opet počinjali i tako ukrug. Kaže, još je bilo Međimuraca koji su pokušali uzgoj lubenica, no odustali su zbog krađa. Savjet policije bio je ograda. Badava. Onda su imali štete i na ogradi, koju su nepozvani gosti jednostavno razrezali, i na lubenicama. - Ove godine zasadili smo oko 600 sadnica. - priča nam dalje. - Sjemenke smo kupili u Zagrebu i svaku smo ručno stavljali u zemlju. Uzgoj do presadnica za van na otvorenom odvijao se u našem plasteniku. Nakon što su presadnice narasle i minula je opasnost od proljetnih mrazeva, krenuli smo u polje. Postavili smo crnu foliju ispod koje se nalazi sustav za navodnjavanje, kap po kap. Sadili smo također ručno, i to dvije sorte, one ranije epohe dozrijevanja te kasnije, kako ne bi sve došle u rod u isto vrijeme. Istina, ranija sorta pokazala nam se najboljom, očito joj paše tu naša međimurska klima. No, isto tako upravo ta sorta najboljom se pokazala i na neretvanskom području. Lubenica, kao i svaka druga biljka, traži svoje, vodu, hranjivo te zaštitu. Osjetljiva je na pepelnicu, isto kao i krumpir, vole je uši te raznorazne muhe. Doduše, u ovo sušno vrijeme ima i štetnika koji je nagrizaju i jedu u potrazi za vodom. Ove godine tome smo doskočili, zasadivši pokraj njih dinju koja se miševima više sviđa.I dosta, ušavši u polje, vidjeli smo prekrasne plodove lubenica, onih prošaranih bijelim prugama. Nismo mogli odoljeti a da ih ne probamo i uvjerimo se kako ne zaostaju za onima s juga naše zemlje. Tako je i bilo.Stoga je prava šteta što na ovom mjestu ne možemo pokazati cijelo polje, imenovati i pohvaliti obitelj koja, usprkos svim nedaćama i teškoćama, ne odustaje od uzgoja ove slatke, ali i gorke, biljke. Obećali smo anonimnost u nadi da će se kradljivcima ipak jednom stati na kraj, kako bi poljoprivredni proizvođači mogli mirno spavati, ne skakati iz kreveta na svaki lavež psa, zvuk alarma ili pak zov susjeda koji ih obavještava o "gostima" na njihovom imanju. (V. Vugrinec)

Dana Dobravskog ljuka ove godine 30. kolovoza

Dana Dobravskog ljuka ove godine 30. kolovoza

Organizacijski odbor manifestacije 9. dana Dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje održao je dana 3. kolovoza, a u vezi ovogodišnje organizacije. Manifestacija će se i ove godine održati zadnju nedjelju u kolovozu, dakle 30. kolovoza, u dvorištu Doma kulture "Zalan". Otvorenje same manifestacije bit će u 11,30 sati, a predavanje o ljekovitostima i nutritivnim svojstvima ljuka u 15:00 sati. Organizator manifestacije je Općina i općinske udruge: Udruga žena, Udruga umirovljenika, KUD Seljačka sloga, Puhački orkestar, Crveni križ, UHVDR-a, a suorganizator Udruga "Duga" Čakovec.Izlaganje na manifestaciji je besplatno, a krajnji rok prijave putem prijavnice je 24.08.2015. godine u prostorijama Općine (adresa: Trg Republike 13, 40328 Donja Dubrava, tel./fax: 040 688-919), na mail Općine: opcina-donja-dubrava@ck.htnet.hr ili mob.:0989715317 Josip Sabol. Ovim putem pozivaju se svi dosadašnji te novi potencijalni izlagači da predstave svoje proizvode, te svojim dolaskom uveličaju ovu manifestaciju.Obrazac prijave za 9. dana Dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje je privitku vijesti. Izvor i foto: donjadubrava.hr

Singamoza u peradi

Pošto je ovih dana u većini lovačkih udruga u tijeku nabava fazanskih pilića, važno je znati ponešto o čestoj parazitarnoj bolesti te peradi. Bolest singamozu uzrokuju valjkasti crvi Syngamus trachea i Syngamus bronchialis koji parazitiraju u dušniku i većim bronhima peradi. U sve peradi, a naročito u kokoši i fazana parazitira S. trachea. Ženka je žarkocrvena, duga do 30 mm, a mužjak do 6 mm, trajno je fiksiran u položaju kopulacije. U guske, patke i purana parazitira S. bronchialis. Ženka je žarkocrvena, duga do 31 mm, a mužjak koji nije u trajnoj kopulaciji do 12 mm.  Perad se invadira ako pojede jajašca u kojima je razvijena invazivna ličinka. Razvoj traje 7 do 14 dana. Invazija može nastupiti i proždiranjem gujavica , nekih suhozemnih puževa i člankonožaca, koji kao fakultativni posrednici mogu biti invadirani ličinkama tih parazita, u kojima mogu ostati žive i do 4 godine. Invazivne ličinke iz crijeva nosioca putuju krvotokom u alveole, a odavde u bronhe i dušnik, gdje se mogu naći već 7. dan nakon invazije. Prepatentni period traje oko 21 dan.   Klinički nalaz Najčešće obole mlade životinje u dobi od 4 do 8 tjedana. Redovito oboli veći broj, a nerijetko i sve životinje iste gojidbe. Prvi znaci bolesti javljaju se već 14 dana nakon invazije. Pilići ispruže vrat, dišu teško, često otvorenog kljuna, piskutaju, kišu, tresu glavom a iz nosa im se cijedi gust iscjedak. Apetit im je slab javlja se anemija i mršavost i ugibaju od iznemoglosti ili ugušenja. Kod jake invazije zapažaju se znakovi bronhitisa i upale pluća.    Nalaz obdukcije Za vrijeme migracije ličinki kod jakih invazija zapažaju se crijevna i jetrena oštećenja. Odrasli paraziti u bronhima i dušniku uzrokuju kataralnu upalu sluznice s obilnom sekrecijom sluzi. Na sluznici se mogu naći čvorići koji apscediraju a u plućima krvarenja, edem i krupozna upala. U zračnim vrećicama u kojima su paraziti također mogu naći, uzrokuju fibrinoznu upalu.   Dijagnoza Sigurnu dijagnozu za života postavljamo nalazom karakteristična jajašca u stolici (izbočenja na polovima) ili parazita u stražnjem dijelu dušnika kad ga promatramo prema jakom izvoru svijetla. prije promatranja potrebno je istegnuti vrat i nategnuti kožu preko dušnika. Pri razudbi uginulih pilića lako se zapažaju žarkocrveni crvi u dušniku i velikim bronhima.   Liječenje Vrlo efikasan antihelmintik je thiabendazol u dozi od 0.3 grama po kilogramu tjelesne težine, apliciran jednokratno u hrani. Preparat uništava sve parazite, uključujući i ličinke 4. stupnja u plućima. Thiabendazol se može davati i u hrani kao 0,2 % mješavina 2-3 tjedna, što je naročito efikasno za profilaksu.   Suzbijanje Treba onemogućiti unošenje invazivnih jajašaca u organizam nosioca, ali i voditi računa o fakultativnim posrednicima koji također mogu biti izvor invazije. U prve mjere treba uključiti sprečavanje pristupa, osobito pilićima, mnogim divljim pticama (fazanima, golubovima, jarebicama, vrapcima, vranama...) koji služe kao rezervoari. Sve te ptice mogu svojim izmetom unijeti parazita u dvorišta i ispuste te na taj način invadirati domaću perad. Piliće treba držati, ako je moguće, odvojeno od odraslih jedinki, stoga što odrasli katkad (naročito purani) mogu biti asimptomatski nosioci te širiti bolest na podmladak. Treba izbjegavati vlažne ispuste koji pogoduju razvoju gujavica a perad puštati na suhe i pješčane ispuste koji su za gujavice neprikladni. Ispuste je prikladno i prekopavati.  

 
Donji Kraljevec domaćin 10. Međunarodnog sajma voćarstva

Donji Kraljevec domaćin 10. Međunarodnog sajma voćarstva

Međunarodni sajam voćarstva održava se u rujnu u Donjem Kraljevcu. Općina Donji Kraljevec i suorganizatori Savjetodavna služba i Agronomski fakultet Zagreb organiziraju uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, Međimurske županije i Hrvatske gospodarske komore 10. Međunarodni sajam voćarstva koji će se održati 4. i 5. rujna 2015. u športskoj dvorani osnovne škole Donji Kraljevec.Međunarodni voćarski sajam uključuje izlaganje i prodaju voćnih sadnica, svježeg voća, sušenog voća i voćnih prerađevina, strojeva za preradu voća, specijaliziranih strojeva za preradu voća, sistema za navodnjavanje, sistema za obranu od tuče i mraza, sistema za skladištenje i čuvanje voća, sredstava za zaštitu bilja od štetnih nametnika, specijaliziranih gnojiva, ambalaže i mehanizacije te mjernih instrumenata koji se koriste u voćarstvu.Uz sajam održavati će se organizirani poslovni sastanci, stručna predavanja i prezentacija opreme i mehanizacije.Prema najavama sajam bi trebao otvoriti ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.Stručni skupovi ovogodišnjeg 10. međunarodnog sajma voćarstva biti će usmjereni novostima u europskim trendovima proizvodnje i trženja jabuke (plenarno izlaganje gost predavač iz Austrije Mag. Heinrich Juritsch, "EVA Handels" GmbH), te na koje načine smanjiti rezidue u plodovima voća (jabuka). Izvor i foto: savjetodavna.hr

Fran-Andrej Jalušić i Stjepan Pokrivač najbolji orači u Međimurju

Fran-Andrej Jalušić i Stjepan Pokrivač najbolji orači u Međimurju

U subotu, 25. srpnja, na polju tvrtke „Agromeđimurje“ d.d. održano je 11. natjecanje orača Međimurske županije. Kao i svih prethodnih godina natjecanje su organizirali Savjetodavna služba- Podružnica Međimurske županije i Udruga za organizaciju natjecanja orača Međimurske županije, dok je glavni pokrovitelj natjecanja Međimurska županija.Svoje umijeće u oranju starim plugom pokazao je zamjenik župana Međimurske županije Zoran Vidović koji je na ovaj način otvorio natjecanje u oranju.U izuzetno teškim uvjetima visoke temperature i suhog tla natjecalo se osmero natjecatelja.Strogo, ali pravično, umješnost natjecatelja ocjenjivali su suci u sastavu: Siniša Hrgović (voditelj natjecanja), Tatjana Međimurec, Ana-Marija Čajkulić i Željko Ferenc.Prvo mjesto u kategoriji plugova ravnjaka osvojio je Fran-Andrej Jalušić iz Čakovca, a u kategoriji plugova premetnjaka Stjepan Pokrivač iz Svetog Križa koji će predstavljati Međimursku županiju na državnom natjecanju u oranju. Izvor i foto: savjetodavna.hr

Četiri općine i dva grada provode projekt kvalitete plodnosti tla

Jedno od važnijih načela poljoprivredne proizvodnje je ostvarenja visokog i kvalitetnog prinosa svake poljoprivredne kulture. A da bi se to postiglo, potrebno je odraditi analizu tla bez koje nije moguće pravilno provesti gnojidbu i ostvariti očekivani prinos. U Međimurskoj županiji svjesni su kako se subvencioniranjem kemijskih analiza tla i preporuka gnojidbe potiče poljoprivredne proizvođače na korištenje ove usluge i racionalizaciju proizvodnje uz konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu, pa je stoga 2014. godine pokrenut projekt „Kontrola plodnosti tla na području Međimurske županije“. Danas je pozpisan novi ugovor za ovaj projekt.- Nakon što su se u prvoj godini provođenje uključile dvije općine Belica i Donji Kraljevec sa 460 uzoraka, ove godine ukupno su sporazume o provedbi projekta na svom području potpisale četiri općine i dva grada - objasnio je župan Međimurske županije Matija Posavec kao jedan od potpisnika, uz bok Jakše Marića, direktora Agrokontrole d.o.o. Zagreb pod čijom se ingerencijom projekt i provodi. Čelnici općina Belica i Štrigova ugovore su potpisali naknadno, a svečanosti potpisivanja u Maloj vijećnici nazočili gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, gradonačelnik Prelog Ljubomir Kolarek, načelnik Male subotice Vladimir Domjanić i zamjenik načelnika općine Nedelišće Željko Kacun, uz zamjenika župana Zorana Vidovića i pročelnika UO za gospodarske djelatnosti Darka Radanovića. Ove će godine Međimurska županija sufinancirati 698 uzoraka, iz kojih će se utvrditi razina hranjivih elemenata u uzorku tla, tako i njegova kemijsko-fizikalno-biološka svojstva značajna za ishranu bilja, odnosno njegovo zdravlje, što će omogućiti ostvarenje visokih i kvalitetnih prinosa, povećanje prinosa te konačni gospodarski razvoj županije. - Ono što nas posebno veseli je da su prošlogodišnji korisnici počeli primjenjivati na terenu ono sto im je odrađeno, dakle, postignut je željeni efekt jer se nije stalo samo na analizi i papiru. Uz to smo i ovim projektom povećali kvalitetu hrane proizvedene na poljoprivrednim površinama u Međimurskoj županiji - rekao je župan. Ukupna vrijednost projekta iznosi tek nešto manje od 250 tisuća kuna, s po 40 posto sufinancirat će ga županija i jedinice lokalne samouprave, a s 20 posto krajnji korisnici. Kako je naglašeno, dodane vrijednosti koje će se ostvariti ovim projektom su i smanjenje zagađenja voda te tla uzrokovanih intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, a bazom podataka, koja će se ustrojiti, omogućiti će se uvid u stanje tla od lokalne samouprave do ministarstva kako bi se mogle donositi daljnje smjernice za primarnu proizvodnju hrane u Međimurskoj županiji.

 
FOTO:U Čakovcu počelo uništavanje ambrozije

FOTO:U Čakovcu počelo uništavanje ambrozije

Visoke temperature izazvale su sve veću raspostranjenost ove opasne biljke, a jedino rješenje je da se uništi prije prave cvatnje Grad Čakovec i ove godine provodi mjere za uništenje korova ambrozije, a u pokret su uložena potrebna financijska sredstva osigurana u okviru Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo. U suzbijanje ambrozije uključeni su i branitelji, umirovljenici, mladi, kao i stanovništvo mjesnih odbora. "Sretni smo što možemo pomoći gradu da malo pokosimo tu ambroziju. I umirovljenici su uključeni, kao i mladi. Mi to radimo svake godine, a ovo uništavanje ambrozije trajat će sad od sedmog mjeseca i cijeli osmi mjesec, možda i deveti", rekao je jedan od članova braniteljskih udruga Mladen Kraljec. Ljudima osjetljivima na ambroziju umanjena je kvaliteta života, kao i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Visoke temperature izazvale su sve veću raspostranjenost ove opasne biljke koja se samo sve viši širi. Jedino rješenje jest da se biljka uništi prije prave cvatnje. „Ambrozija se čisti najviše radi toga da ne smeta ljudima koji su alergični na njene cvjetove. To se treba očistiti prije cvatnje, a uključene su sve udruge iz Čakovca. Za svaki prostor odredi se grupa ljudi koliko je potrebno, a zasad se ambrozija čisti na području Martana u Čakovcu", kaže Dragutin Tarandek koji je također jedan od ovogodišnjih sudionika akcije. Naiđete li i sami na ambroziju najbolje je rješenje odrezati je i zatim spaliti, kako se slučajno ne bi proširila dalje. FOTO: Zlatko Vrzan

Spriječite ožegotine grožđa, umjereno obrezujte lišće

Spriječite ožegotine grožđa, umjereno obrezujte lišće

U srpnju se u vinogradima obično obavlja prorjeđivanje dijela lišća u zoni grožđa, u svrhu prozračivanja zone grožđa. Pri tome treba pripaziti na količinu lišća, koja se uklanja, preporuka je Miroslav Matovinović, dipl. inž. agr., iz Savjetodavne službe. Posao uklanjanja jednog dijela lisne mase iz zone grožđa – prorjeđivanje, kao mjera zelene rezidbe, radi se na način da se istovremeno, zajedno sa zapercima, odbaci i dio starog lišća.Na taj se način stvaraju povoljniji mikroklimatski uvjeti u zoni grožđa tj. lakše je prozračivanje grozdova, smanjena je zapara, jer je manje vlage, a temperature su niže. Također, kada lisna masa nije tako gusta, omogućena je bolja aplikacija sredstava za zaštitu bilja u zoni grožđa, a time je njihova učinkovitost bolja, posebno kod kontaktnih pripravaka.U praksi se nerijetko zona grožđa doslovno ogoli, što nije potpuno bezazleno. Naime, kod ekstremno visokih temperatura, koje na suncu nerijetko prelaze 50 °C te uz UV indeks (indeks ultraljubičastog zračenja) 9 i više, kao što je slučaj uprav ovih srpanjskih dana, dolazi do pojave sunčanih ožegotina na grozdovima.Od sorata, na snažno sunčevo zračenje i na pojavu sunčanih ožegotina posebno su osjetljive bijeli kultivari rajnski rizling i incrocio manzoni. Kod tih oštećenja karakteristična su ulegnuća, koja se u početku javljaju samo na osunčanoj strani bobe, a kasnije može biti zahvaćen i manji dio cijele bobice. Čitav grozd djeluje kao da ga je netko na osunčanom dijelu spržio vrućom peglom, a boja bobice na tim sprženim mjestima je tamnoljubičaste do crne boje. Spomenuta oštećenja treba razlikovati od simptoma, koja nastaju kao posljedica kasne peronospore grozda, jer se kod peronospore čitave bobe suše i mijenjaju boju.PreporukaKod plijevljenja iz zone grožđa treba ukloniti otprilike 30 posto lišća i to dijelom zaperke, a dijelom i staro lišće, tako da grožđe sazrijeva u polusjeni. U praksi se pokazalo da grožđe, koje je bilo izloženo direktnom utjecaju sunca, ne nakupi više šećera od grožđa koje je raslo u polusjeni. Razlog tome je činjenica da se „tvornica“ za stvaranje šećera nalazi u lišću, a ne u grožđu.Zaperke, koji rastu na višim dijelovima trsa, ne treba uklanjati, osim ako izrazito ne smetaju prilikom agrotehničkih zahvata ili postoji opasnost od njihovog lomljenja na zadnjoj žici. Na njima se zameću grozdići iz ljetnih pupova, tzv. „martinjsko grožđe ili martinščak“. To grožđe je jako važno u sušnim godinama, kada je sadržaj ukupnih kiselina u zrelom grožđu nizak, kao što je npr. bilo 2012., i može poslužiti kao najbolji i najprirodniji izvor kiselina za zakiseljavanje mošta.Također, treba naglasiti ne manje važan loš utjecaj sprženih boba na kvalitetu mošta i kasnije vina, što može rezultirati različitim defektima mirisa i okusa, kao što su npr. povišena boja, smećkasti tonovi, okus na kuhano i spaljenu gumu. Drugim riječima, općenito se to odražava na lošiju organoleptiku vina.

Podnesite zahtjeve za prijavu štete od tuče

Zahtjeve za prijavu štete od elementarne nepogode oštećeni mogu podnijeti u gradsku upravu od 20. srpnja do 7. kolovoza 2015. godine. Građani s područja Murskog Središća koji su pretrpjeli štetu od tuče prilikom zadnjeg nevremena zahtjeve za prijavu štete od elementarne nepogode mogu podnijeti u gradsku upravu od 20. srpnja do 7. kolovoza 2015. godine. Podsjetimo nevrijeme s tučom prošle srijede zahvatilo je pdoručje grada Mursko Središće, a tuča je bila mejstimično i veličine oraha.

 
Zbrinjavanje životinjskih leševa

Zbrinjavanje životinjskih leševa

Često smo svjedoci neodgovornog bacanja lešina i nusproizvoda životinjskog podrijetla u vodene tokove, uz cestu, u šikare. Životinjski leševi i nusproizvodi životinjskog podrijetla predstavljaju specifičnu otpadnu animalnu tvar, pa ih zbog njihove specifičnosti trebamo promatrati s higijenskog, epidemiološkog, ekološkog i ekonomskog aspekta. Na njih uvijek treba gledati kao na potencijalno opasan supstrat jer sadrže mnoštvo mikroorganizama od kojih su neki i uzročnici (bolesti koje se prenose sa životinje na ljude i obratno). Neki od patogenih mikroorganizama mogu i sporulirati i na taj način dugo preživjeti u lešinama i tlu, a domaće životinje i ljudi ako dođu s njima u kontakt mogu se zaraziti. Infektivni materijal iz lešina mogu raznositi različite životinje, domaće i divlje, a u prijenosu često sudjeluju ptice, razni glodavci i kukcu. Na taj se način mogu prenijeti razne bolesti kao npr. salmoneloza, bjesnoća, trihineloza, Q groznica i dr. Često smo svjedoci neodgovornog bacanja lešina i nusproizvoda životinjskog podrijetla u vodene tokove, uz cestu, u škrape i vrtače u kršu. Organska tvar, ovisno o temperaturi vlazi, razgrađuje se na tom mjestu na različite komponente uz otpuštanje smrdljivih plinova kao što su amonijak, sumporovodik, indol, merkaptan i dr. Osim što kontaminiraju zrak razgradni produkti kontaminiraju tlo i vodu, a u širenju kontaminacije važnu ulogu imaju i psi i mačke lutalice koji se često hrane leševima i nusproizvodima te ih razvlače uokolo. Postupanje s životinjskim lešinama i nusproizvodima životinjskog podrijetla u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o veterinarstvu (NN 41/07) te Pravilnikom o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (NN 87/09). Prema ovom Pravilniku nusproizvodi životinjskog podrijetla su životinjske lešine (uginule, mrtvorođene ili bačene životinje kao i životinje ubijene u postupku sprječavanja suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti) zatim organi i dijelovi trupa zaklanih životinja ocijenjeni neispravnim na osnovu rezultata veterinarsko-sanitarnih pregleda, sporedni nejestivi nusproizvodi klanja, rasjecanja i obrade, specifični rizični materijal kod goveda, ovaca i koza, otpadci iz valionica i dr. Svi proizvođači otpada životinjskog podrijetla (klaonice, objekti za rasjecanje, obradu i preradu mesa, ribe, rakova, jaja i dr.) dužni su sakupljati nusproizvode životinjskog podrijetla te ih ovisno o vrsti razvrstavati u tri kategorije u posebno označene kontejnere. Sakupljač nusproizvoda životinjskog podrijetla dužan je zaključiti ugovor sa svakim proizvođačem životinjskog otpada, osigurati preuzimanje i prijevoz otpada od sabirališta do objekta za toplinsku preradu te za preuzete količine otpada izdati potvrdu. U objektu za toplinsku preradu-kafileriji životinjski se otpad ovisno o kategoriji podvrgava određenom temperaturnom režimu pod određenim tlakom te se nakon prerade dobiju životinjski proteini (koštano brašno, mesno brašno, krvno brašno, riblje brašno) i životinjska mast. Jedini prihvatljiv način zbrinjavanja nusproizvoda životinjskog podrijetla s ekološkog i epizootiološkog aspekta je utilizacijom u kafilerijama uz prethodno sakupljanje po županijama u privremena sabirališta.      

FOTO: Biovrt u Roku posjetilo 60 ljudi iz cijele sjeverne Hrvatske

FOTO: Biovrt u Roku posjetilo 60 ljudi iz cijele sjeverne Hrvatske

U subotu, 4. srpnja, održan je Dan otvorenih vrata u biovrtu Silvije Kolar-Fodor, predsjednice udruge Biovrt – u skladu s prirodom. Vrt se nalazi u Novom Selu Rok, mjestu pored Čakovca, a ove godine ga je posjetilo oko 60 ljubitelja prirode i vrtlarenja iz Međimurja, Varaždina, Zagreba, Sesveta, Svetog Ivana Zeline, Koprivnice...U sklopu Dana otvorenih vrata Silvija Kolar-Fodor održala je predavanje "Zdravo tlo kao temelj uzgoja zdrave hrane - iscjeli tlo u svom vrtu i uzgoji organsku hranu”, te terensko predavanje u sklopu obilaska biovrta, šumskog vrta, voćnjaka, te livade i oranica.Uz organizirana predavanja i obilazak vrta, za sve posjetitelje vrta bio je i pripremljen domjenak s isključivo domaćom pripremljenom hranom i slasticama, koju su pripremili članovi i volonteri udruge.Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali na radionicama i predavanjima udruge, volonterima udruge i svima koji su sudjelovali na ovom događaju te dokazali kako je interes za ovakvim načinom uzgoja hrane veliki. Daljnje aktivnosti udruge i tekstove o biovrtlarstvu možete redovno pratiti na stranici www.biovrt.com.Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” je nevladina i neprofitna organizacija koja radi na promicanju i edukaciji o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te na promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito.foto: r

Temperature iznad 30°C pogoduju pepelnici vinove loze

Visoke temperature zraka, u vrijednostima većima od 30 °C, pogoduju razvoju pepelnice vinove loze. Simptomi pepelnice na grozdovima nađeni su početkom tjedna na širem zagrebačkom području. Stučnjaci Savjetodavne službe upozoravaju vinogradare da pregledaju zdravstveno stanje nasada. Ukoliko se na bobicama primijete simptomi pepelnice preporučaju primijeniti Falcon EC. Zbog velike lisne mase zaštitna je sredstva potrebno primijeniti uz veći utrošak vode, što će osigurati učinkovitiju zaštitu od pepelnice.Za suzbijanje pepelnice preporučaju koristiti: Crystal, Nativo WG, Collis, Postalon 90 SC, Luna Experience SC, Dynali  ili Talendo. Ukoliko se koriste pripravci na osnovi sumpora, podsjećaju da pri temperaturi zraka iznad 25˚C pripravci na osnovi sumpora mogu uzrokovati fitotoksične promjene.  Let druge generacije grožđanih moljaca također je zabilježen od sredine lipnja te bi vinogradari trebali izvršiti tretiranje gusjenica grožđanih moljaca. Od insekticida stručnjaci predlažu: Laser KS, Avaunt 15 SC, Coragen SC ili Affirm.Vremenske prilike trenutno ne pogoduju razvoju peronospore, a u preventivnoj zaštiti predlažuo primjenu pripravaka: Folpan 80 WDG, Futura 50 WP, Polyram DF, Antracol WG 70,  Dithane M-45, Dithane DG Neotec, Star 80 WP ili Mankozeb.Vinogradari koji u prethodnoj zaštiti nisu izvršili tretiranje protiv sive plijesni ili botritisa mogu to učiniti sada primjenom botriticida: Teldor SC 500, Chorus 75 WG, Cantus, Botril 300 SC ili Pyrus 400 SC.Primjenu insekticida i botriticida moguće je obaviti u odvojenoj aplikaciji, tretirajući samo zonu grožđa.Pripravke za zaštitu bilja upotrijebiti prema uputi proizvođača, a praznu je ambalažu potrebno zbrinuti na propisani način.Izvor: savjetodavna.hrFoto: Wikipedia

 
FOTO: Od ovog ponedjeljka započeo otkup, pšenica se prima od 9-21 h

FOTO: Od ovog ponedjeljka započeo otkup, pšenica se prima od 9-21 h

Ovih dana diljem naše zemlje, pa tako i u Međimurju, padaju prvi klasovi ovogodišnjeg uroda žitarica, prije svega ječma i pšenice Standardno, sve oči poljoprivrednika uprte su u najvećeg otkupljivača u SZ dijelu Hrvatske, Čakovečke mlinove, koji trenutno nudi kunu i 15 lipa za kg pšenice Naravno, standardne kvalitete, vlaga 13,5%. hektolitarska masa 76 kg/hl te primjese 5,0%.U tu cijenu uračunati su i troškovi prijevoza no na sve primljene količine obračunavat će se 1% kala. Isplata je nakon proteka 2 radna dana od dana predaje pšenice račun poljoprivrednika. Kako bi se isplata mogla realizirati, prodavatelj je obvezan predočiti ili dostaviti IBAN broj svog žiro računa u poslovnoj banci. Pšenica koja se otkupljuje mora biti zdrava, nezaražena biljnim bolestima i štetnicima, podobna za uporabu u mlinskoj industriji za proizvodnju ljudske hrane. Isto tako, otkupljuje se i raž, pšenoraž ili titikal po običaju ne. Sam pak otkup pšenice odvija se svaki dan između 6,00 i 21,00 sat na otkupnom mjestu Čakovečkih mlinova. Za vrijeme prihvata pšenice privremeno će se regulirati i promet oko mlina u Čakovcu. Kolona vozila koja čekaju na istovar pšenice se formira u ulici dr. Ivana Novaka (od Čakovečkih mlinova prema nadvožnjaku, mjenjačnici Čakovečkih mlinova, TSH…), a van se izlazi u Gajevu ulicu (pored pekare) – koja će biti jednosmjerna. Iz Gajeve ulice i ulice Žrtava fašizma se neće moću ulaziti u kolonu, kao niti na istovar pšenice. Otkup završava danom objave na oglasnoj ploči, najkasnije do 31. kolovoza. Pšenica i raž ne primaju se na uslužno skladištenje. Zbog ograničenih kapaciteta silosa za prihvat pšenice i raži, nakon popunjenja silosa, prijeći će se na prijem prema dnevnim spiskovima.

Suzbijanje komaraca

Suzbijanje komaraca

Komarci su dobro poznati napasnici, prisutni od ranog proljeća do kasne jeseni te potencijalni prenositelji mnogih zaraznih bolesti. Brojnost komaraca na području Međimurske županije zbog pogodne klime, vodnog režima rijeka Drave i Mure, reljefa te biljnog pokrova može doseći enormne vrijednosti te je za uspješnu kontrolu njihove brojnosti bitno dobro poznavanje biologije komaraca i njihovog životnog ciklusa. Životni ciklus komaraca odvija se u četiri razvojne faze, a to su: jaje, ličinka, kukuljica i odrasli. Suzbijanje komaraca ima smisla jedino ukoliko se provodi organizirano i dugoročno kroz trajni i sveobuhvatni program suzbijanja. Organizirani programi suzbijanja temelje se na trajnom otkrivanju i praćenju prisutnih vrsta, njihovih legla i skrovišta te stručnoj i kontroliranoj primjeni bioloških i kemijskih metoda suzbijanja. Za suzbijanje komaraca moraju se koristiti samo insekticidi, odnosno larvicidna i adulticidna sredstva koja su propisno registrirana i dopuštena za primjenu u Republici Hrvatskoj.Način obradeAdulticidne mjere: se provode na područjima bez vode i u naseljima. U vanjskom prostoru najbolji rezultati se postižu tretiranjem pomoću posebnih uređaja koji stvaraju aerosol sastavljen od vrlo sitnih kapljica koje dugo lete u zraku te dolaze do svih skrovitih mjesta na kojima se mogu naći odrasli komarci. Aerosol se stvara pomoću ULV-generatora ili u termičkih zamagljivača koji stvaraju ugrijani aerosol nalik na toplu maglu. Obje tehnike primjenjuju se sa zemlje. Toplo zamagljivanje se smije koristiti samo strogo ciljano i sa zemlje što bliže žarištu, najbolje vrijeme za rad je pred sumrak ili nakon svitanja jer su tada najpovoljnije termodinamičke prilike za pravilnu raspodjelu čestica aerosola. Larvicidne mjere: suzbijanja su ekološki najprihvatljivije i najučinkovitije te u svakom slučaju treba do maksimuma iskoristiti njihov potencijal u suzbijanju komaraca. Metoda aplikacije sa zemlje primjenjuje se u tretiranju površinskih voda-bara, kanala uz kuće, vodotoka, kanalizacijske mreže. U barama se larvicid primjenjuje u obalnom pojasu (plitka, toplija voda koja pogoduje razvoju ličinaka), u širini 1-2 metra, ovisno o veličini vodene površine i dubini. Za tretiranje kanala uz kuće i prometnice, tretira se po čitavoj površini i to tako da se insekticid tretira ručno, pomoću leđnog motornog raspršivača ili strojem za hladno zamagljivanje. Dinamika primjene ne treba biti jednoznačno propisana, već treba pratiti biološko-ekološke faktore i meteorološke prilike.Piše:mr. Slavica Mustač, dr.vet.med., voditeljica DDD službe Bioinstituta d.o.o.

Saznajte sve o ovogodišnjem otkupu žitarica u Čakovečkim mlinovima!

Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec obavještavaju poljoprivredna gospodarstva da će od ponedjeljka, 6. srpnja, primati na prodaju pšenicu roda 2015 godine standardne kvalitete (vlaga 13,5%, hektolitarska masa 76 kg/hl, primjese 5,0%), po cijeni od 1,15 kn/kg uz odbitak 1% ulaznog kala. U ovome je uračunat i prijevoz do silosa Čakovec. Poljoprivredna gospodarstva će na prijemnom mjestu dobiti dokumente temeljem kojih će nakon proteka 2 radna dana od dana predaje pšenice primiti novac za prodanu pšenicu na svoj žiro račun u banci.Pšenica koja se prima na polog za prodaju mora biti zdrava, nezaražena biljnim bolestima ili štetnicima, podobna za uporabu u mlinskoj industriji za proizvodnju ljudske hrane. Neće se primati pšenica s vlagom iznad 21%, niti s primjesama iznad 8%.Pšenica se prima svakim danom između 6 i 21 sat. Poljoprivredna gospodarstva koja žele pšenicu predati na polog za zamjenu neka obavezno sa sobom ponesu i knjižice pologa kako bi se mogla obaviti sva potrebna evidentiranja.Važno: Gore navedeni uvjeti otkupa su važeći za sva poljoprivredna gospodarstva (trgovačka društva, obrte i zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, te seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva).Obavještavaju se poljoprivredna gospodarstva da će se predaja pšenice i raži primati na polog do objave na oglasnoj ploči Čakovečkih mlinova, a najkasnije do 31. kolovoza 2015. godine, nakon tog roka neće postojati mogućnost predaje pšenice na polog za prodaju, za zamjenu ili direktne zamjene.Poljoprivredni proizvođači koji imaju status poreznog obveznika po PDV-u, obvezni su sa sobom ponijeti potvrdu Porezne uprave kojom je taj status utvrđen. Osim toga molimo poljoprivredne proizvođače da prilikom prodaje pšenice obavezno dostave broj svog žiro računa u IBAN formatu.Za vrijeme prihvata pšenice privremeno će se drugačije regulirati promet oko mlina u Čakovcu. Kolona vozila koja čekaju na istovar pšenice se formira u Ulici dr. Ivana Novaka (od Čakovečkih mlinova prema nadvožnjaku, mjenjačniciČakovečkih mlinova, TSH …), a van se izlazi u Gajevu ulicu (pored pekare) – koja će biti jednosmjerna. Iz Gajeve ulice i Ulice Žrtava fašizma se neće moći ulaziti u kolonu, kao niti na istovar pšenice. U mlinu će se za vrijeme žetve moći besplatno dobiti vlažna pljeva za nastelj stoke. Svi zainteresirani se mogu javiti gđi. Vilenki Vojvoda dipl. ing. radi dogovora.Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec obavještavaju poljoprivredne proizvođače da će se prijem RAŽI vršiti kontinuirano tijekom žetve od 7 do 14 sati, uz posebnu napomenu da ista treba biti suha – vlažna raž iznad 13,5 % vlage se neće primati.Ujedno se obavještavaju poljodjelci da Čakovečki mlinovi d.d. tritikalu (pšenoraž) ne primaju.foto: gnojidba.info

 
Udruga Biovrt otvara vam vrata - obiđite imanje besplatno!

Udruga Biovrt otvara vam vrata - obiđite imanje besplatno!

Poštovani i poštovane, za sve ljubitelje prirode i vrtlarenja, udruga "Biovrt - u skladu s prirodom" organizira Dan otvorenih vrata, i to u subotu, 4. srpnja, uz predavanja i obilazak u biovrtu udruge koji se nalazi u Novom Selu Rok (7 km od Čakovca). Zanimljiva predavanja, obilazak biovrta koji se sastoji od povrtnjaka, polja i šumskog vrta na nekoliko hektara zemlje, korisni savjeti i ukusna hrana motivirat će vas i inspirirati. Zdravu hranu svatko od nas može posijati, uzgojiti, ubrati... Hrani je mjesto u našim vrtovima, a ne u supermarketima. Pridružite nam se i uvjerite se da uzgajanje svog voća, povrća, začinskog i ljekovotog bilja nije nimalo teško! :) Raspored: 9:30 - 10:00 - Prijem gostiju, predavačica i predsjednica udruge Biovrt Silvija Kolar- Fodor 10:00 - 10:55 - Predavanje: "Zdravo tlo kao temelj uzgoja zdrave  hrane - iscjeli tlo u svom vrtu i uzgoji organsku hranu” 11:00 - 12.00 - Obilazak Biovrta, šumskog vrta i voćnjaka, terensko predavanje 12:00 -  13:00 - Domjenak, neformalno druženje 13.00 - 13.30 - Ponuda viškova sjemena i sadnica iz Biovrta 13.30 - Završetak dana otvorenih vrata i odlazak gostiju Sudjelovanje na Danu otvornih vrata je besplatno,  broj posjetitelja je ograničen, a prijave su obvezne. Dobro nam došli! Prijave zaprimamo do srijede, 1. srpnja, putem on-line obrasca dostupnog na poveznici OVDJE. Nakon prijave dobit ćete točne smjernice kako doći do vrta. U slučaju većeg broja prijava od kapaciteta, prednost će imati prijave koje prve pristignu.Najava radionice "Vrt za zelene sokove i zdravlje"U popodnevnim satima isti dan, 4. srpnja, od 14.00 do 17.00 sati organiziramo radionicu koju vodi Silvija Kolar Fodor "Vrt za zelene sokove i zdravlje". Više na www.biovrt.com. Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” je nevladina i neprofitna organizacija koja radi na promicanju i edukaciji o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te na promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito.U sklopu Udruge djeluje internet stranica www.biovrt.com na kojoj se konstantno objavljuju novi edukativni članci iz tematike uzgoja cvijeća, povrća, voća, životinjskog svijeta u vrtu te raznih savjeta iz biovrtlarstva.Dobro nam došli dragi gosti, vrtlari i svi koji ćete tek postati vrtlarima, odnosno, vrtlaricama. :) Sa poštovanjem!Predsjednica udruge, Silvija Kolar-Fodorfoto: r

ACT vam nudi besplatnu radionicu PERMAKULTURE!

ACT vam nudi besplatnu radionicu PERMAKULTURE!

Riječ permakultura skovana je 70-ih godina od pojma "permanent agriculture" od strane Australaca Billa Mollisona i Davida Holmgrena, a odnosi se na sustav dizajna temeljen na simuliranju ili direktnom korištenju obrazaca i obilježja pronađenih u prirodnim ekosustavima. Permakultura primjerice uključuje dizajniranje čovjekovog okoliša, graditeljstvo, ekološku poljoprivredu, sustav upravljanja vodenim resursima i još mnogo područja, gdje je u osnovnom fokusu samoodrživost i ponuda konkretnih, izvedivih rješenja.Radionica će u prvom dijelu obuhvatiti kontekst permakulture te će se polaznicima predstaviti temeljni pojmovi, principi i teorija permakulture u svom izvornom obliku, dok će se u drugom dijelu radionice predstaviti konkretni 'uradi sam' projekti koji su izvedivi uz minimalne troškove, a koji obuhvaćaju osnovne principe, načine izvedbe i korištenje naprava poput indirektnog solarnog dehidratora, solarnog zračnog kolektora, biomeilera (kompostnog grijača) te električne ograde za puževe.Voditelj radionice je Igor Tomičić iz udruge Gredica, već iskusan u praktičnom radu na području permakulture dok će se radionica održati u subotu, 4. srpnja, u 13 sati u prostorijama udruge ACT na adresi Dr. Ivana Novaka 38 u Čakovcu (zgrada Starog Hrasta, 1. kat). Broj sudionika/ica je ograničen, a radionica je za sve sudionike/ce besplatna. Svoju prijavu (ime i prezime s naznakom “radionica permakulture), zaključno sa 3. srpnja, pošaljite na e-mail edukacija@actnow.hr.Radionice su dio programa za javnost pod nazivom act.klub koji se provodi uz potporu Ministarstva socijalne politike i mladih.foto: r

OPG Radenko Hažić u finalu Projekta "Zlata vrijedan"

Stručni žiri za izbor najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva za 2015. godinu Projekta "Zlata vrijedan" izabrao je 21 OPG i tri Mlade nade koji ulaze u uži krug izbora. Međimursku županiju u finalu će predstavljati OPG Radenko Hažić. Ova se obitelj iz Jurovčaku na području općine Sveti Martin na Muri bavi vinarstvom, voćarstvom, a posjeduju i vinsku kuću. Ministarstvo poljoprivrede i Večernji list Projekt "Zlata vrijedan" u Hrvatskoj provode drugu godinu za redom, a isti se odvija uz podršku Hrvatske zajednice županija te HRT-a.Naime, odabir finalista je izvršen prema strogim kriterijima, pri čemu je žiri izvršio provjeru svih nominiranih putem Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Hrvatske poljoprivredne agencije  kako bi se utvrdila točnost svih podataka koje su u obrascu za nominaciju ispunile županije i Grad Zagreb.Tijekom ljeta, Večernji list će objaviti priče o nominiranom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu te tri Mlade nade, a u rujnu će se održati završna svečanost dodijele tri nagrade za najbolje.

 
Obitelj Cipot iz Mačkovca uzgaja medonosnu biljku faceliju

Obitelj Cipot iz Mačkovca uzgaja medonosnu biljku faceliju

Vozeći se ovih dana glavnom cestom od Čakovca prema Murskom Središću, čovjek ne može a da ne primijeti parcelu punu ljubičastih cvjetova. Parcele se nalaze s jedne i druge strane ceste, i to odmah izvan Šenkovca, a zasijane su kao pčelinja paša, i to za potrebe obitelji Josipa i Andrijane Cipot iz Mačkovca. U prvi mah pomislilo bi se kako se radi o zapuštenoj i obrasloj poljoprivrednoj površini, no jednoličnost boje ipak čovjeka kopka. Raspitujući se malo, doznali smo kako se radi o biljci faceliji, poprilično nepoznatoj prosječnom Međimurcu. No, to je biljka koju itekako znaju i poznaju naši pčelari, ali i poljoprivrednici. Pčelari je vole i siju jer je puna nektara i polena. S druge pak strane, poljoprivrednicima služi za proizvodnju zelene krme, silaže, sijena, kao zaštitni usjev protiv korova, ali i usjev za zelenu gnojidbu, budući da nadoknađuje dušik u tlu.No, kada je riječ o našoj parceli o kojoj govorimo, ona je zasijana kao pčelinja paša, i to za potrebe obitelji Josipa i Andrijane Cipot iz Mačkovca. To je obitelj u kojoj je pčelarstvo tradicija i prenosi se s koljena na koljeno.Obogaćuje aromu medaNažalost, nisu htjeli stati pred naš fotoobjektiv, no zato su nam rado odgovarali na pitanja.- Faceliju sijemo već nekoliko godina. - ispričao nam je Josip. - Imamo tu neku zemlju i, kako ne bi obrasla i zarasla u korov, odlučili smo je zasijati upravo facelijom. S jedne strane, rekli su nam kako ona zbog svoje gustoće guši korov, zatim oporavlja tlo unoseći dušik, a pošto imamo tu pčelinjak zasijali smo je i kao pčelinju pašu. Nije vam to nova biljka. Mi pčelari znamo već dugo za nju i mnogi je imaju zasijanu na svojim vrtovima. Kako se može sijati tijekom cijele godine, mi sadnju tempiramo s obzirom na cvatnju. Naime, ovu godinu sijali smo je 20. veljače, tako da s cvatnjom počinje poslije bagrema. S jedne strane, time obogaćujemo aromu našeg meda, a i pčele imaju hranu. Biljku odlikuje duga i obilna cvatnja, koja može potrajati i do četiri tjedna.Sjeme facelije, koje je nešto sitnije od sjemena uljane repice, može se kupiti i u trgovini, s time da kilogram stoji oko 90 kn. A za jedan hektar, koliko su oni zasijali, treba im barem 7 kg. Uz to, parcelu su tretirali protiv korova, a bacili su nešto i umjetnog gnojiva. Drugim riječima, rekao nam je Josip, to baš i nije jeftina paša. No, sve to kompenzira finim medom koji ima poseban, specifičan okus i miris.- Kako bih smanjio troškove kupnje sjemena, jednu ću parcelu zaorati kao zelenu gnojidbu, dok drugu namjeravamo pustiti i onda zrelu biljku žeti za buduće sjeme. A da pčele doista vole faceliju, i sami smo vidjeli njihov stalan let od cvijeta do cvijeta.Sije se čak do srpnjaLiteratura pak kaže kako uzgoj facelije kao usjeva pune vegetacije može osigurati od 100 do 450 kg meda po hektaru, vrlo visoke kvalitete. Radi produljenja razdoblja cvatnje, može se sijati od ožujka do kraja srpnja u vremenskim razmacima od tri do četiri tjedna. Produkcija nektara i koncentracija šećera u cvijetu facelije rastu tijekom jutarnjih sati i dostižu svoj maksimum oko podneva, a zatim opadaju u poslijepodnevnim satima. Pčele najčešće posjećuju cvjetove facelije između 11 i 16 sati. Treba napomenuti da produkcija nektara može značajno varirati ovisno o klimatskim uvjetima, te da su optimalne temperature od 16 do 24 °C. Nadalje, facelija se često smatra nematocidnom biljkom, pa je veoma korisna za očuvanje pedohigijene tla. U prilog toj tvrdnji idu rezultati nedavno provedenih istraživanja u Njemačkoj, koji ukazuju da je uzgoj facelije kao međuusjeva smanjio broj repine nematode u tlu za 20 - 30 posto. Međutim, treba reći da taj povoljan učinak facelije na smanjenje broja nematoda u tlu nije utvrđen kod svih istraživača. foto: r

Čakovčanin Zlatko Lončarić svoj vrt od tuče zaštitio mrežom!

Čakovčanin Zlatko Lončarić svoj vrt od tuče zaštitio mrežom!

Svi već jako dobro znamo da nakon toplih i vrućih dana najčešće slijedi nevrijeme, praćeno pljuskovima i grmljavinom, a nerijetko i tučom. Tuča je u ovo vrijeme veliki neprijatelj našim vrtovima, odnosno, našim povrtnim kulturama. Cijelo proljeće pazimo, njegujemo biljke, okopavamo ih i prihranjujemo, a onda u svega par minuta sve može otići. Naročito po tom pitanju osjetljiva je rajčica, isto tako i paprika i krastavci, čija vegetacija seže cijelu tučonosnu sezonu.Prateći vremensku prognozu ovaj tjedan, za svoje rajčice uplašio se Zlatko Lončarić iz Čakovca te ih je zaštitio mrežom. Kaže, i nije postavljena po pravilima struke, no ipak će koliko-toliko zaštititi biljke jer, kako kaže, bila bi prava šteta da ih sada pokida olujni vjetar ili pak satre tuča. U vrtu ima i salate, no ona se ipak može oporaviti ili pak zasijati druga. No, s rajčicom nije takva situacija, tim više što nju svi ukućani obožavaju, a dio uroda ukuhava se i za zimu. foto: r

Budite dio biovrtne radne akcije u Novom Selu Rok! :)

U subotu će se, 20. lipnja, od 9 do 14 sati u Novom Selu Rok održati nova biovrtna volonterska radna akcija! U vrtu udruge Biovrt - u skladu s prirodom (Novo Selo Rok, 7 km udaljeno od Čakovca) organiziramo volontersku radnu akciju na kojoj ćemo sijati,saditi i pljeviti na biovrtu uz mentorstvo edukatorice Silvije Kolar-Fodor. Sudjelovanjem na ovoj volonterskoj radnoj akciji možete "platiti” jednu radionicuŠkole vrtlarenja. Drugim riječima: jedno sudjelovanje na volonterskoj akciji = besplatno sudjelovanje na jednoj radionici Škole vrtlarenja. Pozivamo vas da nam se pridružite! Provest ćemo zanimljivu, edukativnu, sunčanu i radnu subotu u dobrom društvu, a imati ćete prilike naučiti praktično raditi u bio/vrtu.Za sve sudionike/ce biti će osigurana lagana užina, a potrebno je ponijeti rukavice i odjeću za rad na vrtu (šešir/kapa obavezni). Prijava na e-mail ja radionice/radne akcije: biovrt@biovrt.com Više na www.biovrt.comfoto: r

 
Urbanovo posjetilo 8000 ljudi; druge godine bit će još bolje!

Urbanovo posjetilo 8000 ljudi; druge godine bit će još bolje!

Tek što su se prebrojili izlagači, gosti i posjetitelji ovogodišnjeg Urbanova, najveće međimurske turističke i eno-gastronomske manifestacije, organizacijski odbor priredbe već priprema slijedeće izdanje. Naime, krenulo se već s pozivima prema potencijalnim partnerima, suradnicima i izlagačima i to većinom na slovenskom, austrijskom i mađarskom području. A kako su rekli, ovogodišnja priredba bila je više nego li uspješna tim više što ju je pripremalo i pomlađeno vodstvo udruge vinara "Hortus Croatia".- Nadam se kako su naši "stari" vinari zadovoljni sadašnjim mladim vodstvom, rekao je David Štampar, predsjednik udruge "Hortus Croatia" na današnjoj završnoj konferenciji za novinare. Svi naši strahovi su razbijeni i idemo dalje. Tako smo već dogovorili datume za iduće izdanje. Naime, od 13. do 15. svibnja 2016. godine održat će se 8. Festival Pušipela te Sajam vinarske opreme. A 20. i 21. svibnja bit će Dani otvorenih podruma, 21.i 22. održat će se tradicionalne vinske igre, a sve će se završiti 27. svibnja, velikim vinskim balom. Oko 8 tisuća posjetitelja koji su za Urbanovo 2015 prošli vinogorjem Međimurja, respektabilan su faktor za podizanje manifestacije na još viši nivo i još veću brojku dolazaka, ali i noćenja.- Urbanovo, kao naša najveća turistička, gospodarska i poljoprivredna manifestacija, koja daje konturu razvoja Međimurja, ali i cijele SZ Hrvatske, naglasio je pri tom župan Matija Posavec, svake godine mora biti sve jače, bolje i kvalitetnije. Mi se kao Županija, s obzirom na naše potencijale, moramo promovirati i prezentirati, dati do znanja kako smo lijepa i uređena sredina, kako imamo kvalitetnu eno-gastronomiju, a Urbanovo je dobar korak u tom smjeru.foto: nš

NAJAVA: Sv. Martin ugošćuje kongres sjemenarstva i rasadničarstva

NAJAVA: Sv. Martin ugošćuje kongres sjemenarstva i rasadničarstva

Kongres će se u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva održati od 11. do 13. studenoga 2015. godine u Svetom Martinu na Muri. Pozivaju se svi znanstvenici i stručnjaci s područja oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva na ponovno druženje i aktivno sudjelovanje na kongresu! foto: savjetodavna.hr

Kako na prirodan način spriječiti obolijevanje biljaka?

Udruga Biovrt - u skladu s prirodom vas poziva na radionicu u Novom Selu Rok koja će se održati u subotu, 13. lipnja, od 9 do 14 sati. Radionica nosi naslov "Bolesti biljaka i načini biološke obrane od bolesti biljaka". Naučite sve o najčešćim bolestima biljaka i koji su to načini biološke obrane od bolesti biljaka. Kod „bolesti biljaka“ mislim na  plamenjaču rajčice i krumpira, pepelnicu, razne vrste hrđa, kovrčavost breskve...Saznajte koji se sve radovi obavljaju u vrtu u lipnju i isprobajte lipanjsko bobičasto voće!Na praktičnom dijelu svi polaznici/ce će isprobati presađivanje aktualnih povrtnih vrsti i sjetvu u vrtu.Više na www.biovrt.com.Mjesto održavanja svih radionica i radnih akcija je Novo Selo Rok (7 km od Čakovca). Vrijeme održavanja: subotama, od 9.00-14.00 sati, s uključenom pauzom za užinu. Prijava na e-mail radionice/radne akcije: biovrt@biovrt.com  s naznakom „Prijava na radionicu" (molimo poslati svoje ime i prezime, adresu, kontakt telefon, e-mail adresu i naznaku za koju radionicu se prijavljujete.)Broj sudionika po radionicama je ograničen.Cijena: Cijena svake radionice Škole vrtlarenja je 120,00 kn. Na svakoj radionici osigurana je lagana užina (uključeno u cijenu radionice). Za članove uže obitelji (roditelji, djeca, supružnici, braća) odobravamo popust od 50% za drugog člana iste obitelji, uz prethodni dogovor putem e-maila.Na svakoj radionice svi sudionici dobiti će poklon u smislu viška s Biovrta, prema odabiru voditeljice radionica – ovisno o sezoni.Sudionici će na radionice trebati ponijeti bilježnicu i olovku za zapisivanje teoretskog dijela, doći u prikladnoj obući i odjeći za rad na vrtu (+ kapa/šešir), te po želji vodu/sok, svoj alat ili rukavice.Voditeljica Škole vrtlarenja: Silvija Kolar - Fodor, predsjednica udruge "Biovrt - u skladu s prirodom” i dugogodišnja biovrtlarka.foto: r

 
Pridružite se vrtnoj radnoj akciji u Novom Selu Rok!

Pridružite se vrtnoj radnoj akciji u Novom Selu Rok!

Kao treća sreća nakon dvije odgode bio-vrtne radne akcije zbog lošeg vremena, bio-vrtna radna akcija (BIRA) u bio-vrtu u Novom Selu Rok održat će se ove subote, 6. lipnja, u terminu 9-14 sati. Dugoročne vremenske prognoze najavljuju konačno lijepo vrijeme. Svi vi koji se želite pridružiti, evo što ćemo raditi: Uz ugodno društvo, mentorstvo biovrtlarke i predsjednice udruge Silvije Kolar-Fodor i kuhanje graha u kotlu, osloboditi ćemo dio bio-vrta i dio vrta br. 2 od različitih vrsti "korova" o kojima ćemo naravno pri tome i nešto naučiti.  Malo ćemo i sijati, zabijati kolce rajčici i visokom grahu, te usput nešto naučiti i o raznim sezonskim nametnicima na vrtu. Svi polaznici će nositi sa sobom doma i nešto viškova sadnica. Sudjelovanjem na ovoj volonterskoj radnoj akciji možete "platiti” jednu radionicu Škole vrtlarenja. Drugim riječima: 1 sudjelovanje na volonterskoj akciji = besplatno sudjelovanje na 1 radionici Škole vrtlarenja. Pozivamo vas da nam se pridružite - provesti ćemo zanimljivu, edukativnu, sunčanu i radnu subotu u dobrom društvu, a imati ćete prilike naučiti praktično raditi u bio-vrtu. Za sve sudionike uz grah osigurani je i jutarnji čaj i klipići, a potrebno je ponijeti rukavice i odjeću za rad na vrtu (šešir/kapa obavezni). Više pročitajte OVDJE, a prijave se primaju na biovrt@biovrt.com foto: r

Marija Lastavec voli samo domaće neprskane jagode

Marija Lastavec voli samo domaće neprskane jagode

Red sunca, red kiše posljednjih dana itekako paše našem povrtnjaku. Povrće lijepo raste i napreduje, ali isto tako i korov, koji je još uspješniji. Stoga svi oni koji imaju vrtove velik dio vremena posvećuju upravo njegovom uklanjanju. U tom poslu naišli smo i na Mariju Lastavec iz Strahoninca. Gospođa Marija lijepo se opremila, stavila zaštitu od sunca i krenula motikom u svoje jagode. Naime, ovo bobičasto voće samo što nije dozrelo pa mu treba svaki tračak sunca, tračak koji uporni korov zaklanja. Istina, mogla je to ona srediti i kemijskim putem, no želi domaću, neprskanu jagodu. Kaže, sočna i zrela jagoda najukusnija je kad se pojede odmah na licu mjesta. Dakle, šećući vrtom ubrati jagodu, eventualno je otresti viška zemlje i tako je pojesti. foto: r

Sječa šuma u Međimurju - prava birokratska drama!

Dozvolu za sječu izdaje po novom Savjetodavna služba Međimurske županije. Ukoliko se uhvati osoba bez popratnice, dozvole za sječu drva, slijedi prijava prekršajnom sudu i kazna od dvije do deset tisuća kuna! Iako smo dolaskom toplijih dana odahnuli, zavrnuvši ventile na radijatorima, i riješili se visokih računa za plin, barem do jeseni, oni koji se griju na drva to ne mogu reći. Naime, sada u proljeće, ljeto i jesen, kada vegetacija buja, primaju se zahtjevi za sječu, i to u zimi 2016. godine. No, to vrijedi i za sječu ne nužno drva za ogrjev. A sam posao sječe, kako je već dobro poznato, jednostavan je, iako opasan, no "najteži put" je ipak dobiti dozvolu za uporabu pile i sjekire. Do prošle godine te su dozvole izdavale Hrvatske šume, no izmjenom Zakona o šumama lani su ovlasti prebačene na Savjetodavnu službu.Što morate sve znati?I dalje se zahtjevi za sječu podnose tijekom cijele godine, s time da ipak treba poštivati neka pravila.Naime, sječa se smije obavljati jedinu u stanju mirovanja vegatacije, dakle, zimi.- Od potrebne dokumentacije, pritom se podrazumijeva kako je gruntovno i katastarski sve čisto, dovoljan je samo posjedovni list, ne stariji od šest mjeseci. - objasnio nam je Mario Vlašić, viši stručni savjetnik za šume šumoposjednika u Savjetodavnoj službi MŽ-a. - Ako postoji i suvlasnik, ili više njih, treba ishoditi i njegovu suglasnost, ovjerenu kod javnog bilježnika. Što se tiče cijene zahtjeva, situacija je raznolika, odnosno ovisi o tome nalazi li se šuma u području koje je obuhvaćeno planom gospodarenja ili ne. Naime, prije šest-sedam godina krenulo se u izmjeru privatnih šuma, budući da do tada nisu postojali nikakvi relevantni podaci. Tom izmjerom u Međimurju dobile su se tri gospodarske jedinice. Prva je područje Gornje Dubrave, koje obuhvaća širi administrativni teritorij Općine G. Mihaljevec. Druga je Međimurske dravske šume, odnosno područje od Črečana do Grada Preloga, dok je treća jedinica područje središnjeg Međimurja, od Svetog Jurja na Bregu, Čakovca i okolice do Male Subotice. Za ta područja podnošenje zahtjeva je besplatno, dok se u ostatku Županije plaća 70 kuna državne pristojbe.Po podnošenju zahtjeva ovlaštena osoba izlazi na teren i obilježava stabla pogodna za rušenje. U konkretnom slučaju radi se o licenciranom izvođaču, trenutno zaposleniku Hrvatskih šuma. No, radi se na tome da i pojedina privatna poduzeću dobiju dozvole za taj rad. Podaci s terena prosljeđuju se u Savjetodavnu službu i tek nakon toga dobiva se dozvola za sječu koja vrijedi naredne tri godine. No, ni to nije sve. Naime, vlasnik šume još mora tražiti i popratnicu za prijevoz drvne mase iz šume do krajnjeg odredišta. Nju također izdaje licencirana osoba i to se plaća. Popratnica je bitna zbog kontrole prijevoza koju obavlja ili šumarska inspekcija ili pak policija. Ukoliko se uhvati osoba bez nje, slijedi prijava prekršajnom sudu i kazna od dvije do deset tisuća kuna.Drugim riječima, ne može se više u šumu i sječi kako se i kada kome dopadne, već sve mora biti prema pravilima struke, a ne po želji vlasnika šume. A pravila struke temelje se upravo na Programu gospodarenja šumama koji je napravljen za razdoblje od deset godina.Poticaji za pošumljavanjeS druge pak strane, pošumljavanje i pomlađivanje šuma itekako se stimulira. Naravno, ljudi mogu o svom trošku krenuti u taj posao, no preporučuje im se savjetovanje sa stručnjacima o izboru sadnica, mjestu, načinu sadnje i sličnom.- Postoji i mogućnost financiranja, odnosno neka vrsta poticaja. - objasnio je dalje. - Naime, pošumljavanje se ne financira iz državnog proračuna, već iz Fonda opće koristi funkcije šuma, u koji sredstva uplaćuju svi pravni subjekti u RH. Fond je strogo namjenski i iz njega idu sredstva za kompletnu protupožarnu zaštitu u zemlji te za razminiravanje. Do 2007. ta sredstva nisu mogli koristiti privatni šumoposjednici, no od te godine dostupna su i njima. Stoga Savjetodavna služba jednom godišnje objavljuje javni poziv na koji se mogu javiti svi vlasnici šuma kako bi dobili sredstva za pošumljavanje. Za ovu godinu poziv je raspisan u listopadu 2014. godine a od 27. travnja do 15. lipnja traje natječaj za pošumljavanje u 2016. godini. Osnov za traženje sredstava je upis čestice u šumoposjednik. Sve je besplatno. Licencirana osoba samo mora potvrditi valjanost čestice i tada vlasnik dobiva rasadni materijal direktno iz rasadnika, naravno, besplatno, a plaćaju mu se i troškovi sadnje jer je ipak obavljao neki rad.Što se sadnog materijala tiče preporučuje se sadnja autohtonih sadnica bukve, hrastova, graba, voćkarica, ali ne i trenutno popularne paulovine. Ona, naime, u našoj zemlji nije priznata kao šumski reprodukcijski materijal. Stoga se ne smije saditi ni na poljoprivrednim površinama, kao ni u zaštićenom regionalnom parku Mura - Drava.Iako se dozvole za sječu mogu podnositi tijekom cijele godine, pripremni posao licencirane osobe smiju obavljati samo od proljeća do jeseni. Zato, tko želi dobiti dozvolu za sječu tijekom iduće zimu, zahtjev mora poslati sada.foto: zv

 
FOTO: Čakovec za Dane Grada dobio novu Eko tržnicu

FOTO: Čakovec za Dane Grada dobio novu Eko tržnicu

U povodu obilježavanja Dana Grada Čakovca, u petak je, 29. svibnja, na prostorima Gradske tržnice u Čakovcu, prigodno otvorena preuređena Eko tržnica. Ona je obnovljena u sklopu projekta „Zeleni krajolik“, koju su provodili Kmetijsko gozdarska zbornica Slovenije - Kmetijsko gozdarski zavod Murska Sobota, Slovensko združenje za integrirano pridelavo zelenjave , Inštitut za napredne tehnologije in komunikacije Murska Sobota, Razvojna agencija Grada Čakovca , Grad Ludbreg, EUVITA Cluster.Na otvaranju je bio i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, koji je tom prilikom istaknuo da se na ovaj način hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji podiže konkurentnost jer se omogućuje da njihovi kvalitetni proizvodi dolaze do potrošača. Ekološke proizvode, unatoč nešto višoj cijeni, kupci traže, a stvaranjem uvjeta, ovdje za prodaju, ali i za konkurentnu proizvodnju i kasniji plasman na vanjska tržišta poljoprivrednim proizvođačima omogućuje se  normalno poslovanje. Ovakve projekte moguće je i treba ih financirati iz Europskih fondova, rekao je među ostalim ministar Jakovina. Gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač, rekao je da je u Čakovcu prepoznata važnost lokalne proizvodnje hrane i kratkih lanaca opskrbe, što je i strategija Europske unije i Hrvatske, te našim poljoprivrednicima koji proizvode lokalne poljoprivredne proizvode visoke kvalitete omogućiti što bolje uvjete za plasman njihovih proizvoda. Čakovec je inače jedinica lokalne samouprave u Međimurju na čijem je području registrirano najviše OPG-ova, te je u jednu ruku i logično što ulažemo u njihov razvoj. Na ovaj način svima njima želimo omogućiti lakšu prezentaciju i njihovu prepoznatljivost, što je zapravo samo prvi korak. Želja nam je da uskoro, uz onaj već formirani Savjet za zdravi Čakovec sve te proizvode plasiramo u vrtiće i škole. Na svečanosti su i govorili i Miljenko Ernoić, tajnik Hrvatske udruge tržnica te predstavnik Inštituta za napredne tehnologije in komunikacije Murska Sobota  Damjan Jurič. Ukupna vrijednost projekta bila je 469.470,67 eura, a čakovečki dio iznosio je nešto manje od 90 tisuća eura. Osim preuređena prostora gdje se nalazi Eko tržnica, poljoprivrednim proizvođačima omogućeno je, sudjelovanje na sajmovima, formirani su novi promocijski i marketinški kanali, alati za promociju te je kroz održavanje stručnih okruglih stolova vršena edukacija lokalnog stanovništva i proizvođača.Nakon otvaranja, ministar Jakovina podijelio je  certifikate za integriranu proizvodnju obiteljskim poljoprivredni gospodarstvima s područja Međimurske županije.foto: r

 
FOTOGALERIJE
 
 
 
VRIJEMEPINOVA.HR
TRENUTAČNO
PROGNOZA
min.
max.
sada
-7°C / 1°C
16.01.2017.
18:16
-1 °C
12 mm
N/A  (N/A)  W/m²
REL. VLAŽNOST ZRAKA:

80 %

76 % / 86 %
VJETAR: 1 m/s
1 m/s / 2 m/s
 
 
 
 
 
 
 
VIDEO
 
 
 
ELEKTRONSKO IZDANJE
 
 
 
 
 
 
 
TEČAJNA LISTA
 
 
Rubrike
Rubrike

Međimurje

Hrvatska

Svijet

Crna

Sport

Lifestyle

Gastro

Foto

OglaŠavanje

Mali oglasi

Kolumne
Kolumne

Božena Malekoci-Oletić

Dejan Zrna

Josip Šimunko

Jožek radnik

Stjepan Mesarić

Tomislav Novak

Informacije
Informacije

Marketing

Slobodna radna mjesta

Oglasnik

Prognoza vremena

Korisni linkovi i brojevi

Pošaljite vijest

Pošaljite fotografiju

Pošaljite komentar ili pritužbu

Pošaljite osmrtnicu ili sjećanje

Elektronsko izdanje

Tečajna lista

Pretplata

Pošaljite oglas

Impressum

Međimurske Novine

PRATITE
NAS NA

MEDIA NOVINE d.o.o., Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB:37268927073
Telefon: 00385 40 323 600, 00385 40 323 601 Fax: 00385 40 493 305