Piše dr. med. Alija Mujezinović, spec. neurolog, psihijatar

Nesanica je simptom, ona nije bolest niti dijagnoza, ali njezin poremećaj može dovesti do problema s psihičkim i s fizičkim zdravljem.
Nesanica (dizsomnija) koju čine nesposobnost uspavljivanja ili održavanja spavanja ili neodmarajuće spavanje (dostatno spavanje po količini ali neokrepljujuće), praćena je dnevnim umorom, teškoćama u koncentraciji, poremećaju raspoloženja, razdražljivosti, poteškoćama u obavljanju profesionalnih i društvenih obveza. U svakom slučaju kod nesanice postoji narušena kvaliteta života. Nesanica se naziva primarnom ako nije u vezi s drugim duševnim poremećajem, ako nije prouzročena tvarima, te ako ne nastaje zbog općeg zdravstvenog stanja.

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Većina, ali se ne usuđuje. Što sam starija sve više uočavam raskorak između željenog i ostvarenog u ljudskim životima i tiho pristajanje da se pliva sa strujom jer je tako lakše. Zato naše želje s vremenom postanu tajni rezervat koji mnogi pokopaju negdje duboko u sebi pa ga i ne mogu više pronaći, a oni ostali sublimiraju svoje neostvarene ideale u sitnim zadovoljstvima kojima hrane svoj osjećaj osobnog ispunjenja ili postaju voajeri posvećeni promatranju događanja u životu crnih ovaca oko sebe. Najgore je što smo svi izloženi mogućnosti da se inficiramo općom planetarnom bolešću koja se bavi progonom crnih ovaca svih sorti, a jako je teško pronaći kvalitetna sredstva kojima bi se naš imunološki sustav zaštitio od te socijalne pandemije.

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobučarić

Kad se bavimo liječenjem ovisnosti o alkoholu, jedna od najtežih prepreka kod ovisnika jest fenomen poznat kao PORICANjE: osobe ovisne o alkoholu u pravilu poriču činjenicu da prekomjerno piju. Upravo je poricanje - ili negiranje - jedan od glavnijih simptoma ovisnosti.
Često se dešava da ovisnik o alkoholu ne prihvaća da ima problem ovisnosti pa čak i onda kad su mu mnoga područja funkcioniranja uništena (stalni sukobi u obitelji, neuspjeh i zakazivanje na poslu, dijagnosticirani zdravstveni problemi npr. ciroza jetre…). Često se dešava da je postojanje ovisnosti očito svima oko njega, ali ne i samom ovisniku. Tada govorimo o tom razornom faktoru zvanom 'poricanje'. Ako netko i pokuša s ovisnikom razgovarati o tome, on jednostavno odbija razgovor, ili ga odbacuje kao da problem ne postoji.

Piše dr. med. Alija Mujezinović, spec. neurolog, psihijatar

Depresija je vrlo raširena bolest a to i pokazuje Svjetska zdravstvena organizacija koji govori da više od deset posto svjetskog stanovništva boluje od depresije.
Mnogi ljudi ne prepoznaju svoje poteškoće kao depresiju i zbog toga se ne obraćaju liječniku za pomoć. Nitko ne postaje depresivan svojom voljom. Normalno da se depresivan bolesnik sklanja od stresnih podražaja jer im oni pogoršavaju bolest. Depresivan bolesnik treba liječničku pomoć jer se nitko ne može snagom misli i volje izliječiti od depresije. Inače, depresija je biološka bolest koja zahvaća moždane kemijske procese i živčane stanice.