Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobučarić

Svakom čovjeku skladni odnosi s drugima pružaju dobro osjećanje i stabilnost, omogućavaju da bude sve bolji i uspješniji, daju mogućnost za rad i aktivnosti koje donose plodove, što sve pojedincu podiže samopouzdanje, a to mu opet otvara put da bude još bolji i uspješniji. Tako osoba može podizati životni standard, pri tome se ne misli samo na materijalni standard, nego i moralni, i na stadard pozitivnih životnih vrijednosti.
Suprotno od opisanog, bolest ovisnosti o alkoholu nosi crnu perspektivu. Znamo da prekomjerno pijenje alkohola izuzetno loše djeluje na cjelokupno zdravlje osobe, kako na fizičko tako i na psihičko. Ali nije zanemarivo i da prekomjerno pijenje dovodi do loših promjena u odnosima s drugima: ljudi s kojima je ovisnik u interakciji duboko su pogođeni i povrijeđeni njegovim ponašanjem te ovisnik dolazi sve češće i u sve dublje sukobe s okolinom. Te promjene u ponašanju ovisnika idu u negativnom smjeru, što znači: netolerancija i neuvažavanje drugih, sklonost svađama, nestrpljivost, stvaranje galame, širenje napetosti, neprimjerene emocije, itd. U pripitom ili pijanom stanju smanjuju mu se kritičnost, etička kontrola vlastitog ponašanja i odgovornost, što ga vuče u društveno nepoželjne i neprimjerene aktivnosti. Sve se to odražava kroz porušenu dinamiku i loše emocije u obitelji, neproduktivnost i neuspjeh na poslu, sukobe s dosadašnjim prijateljima, i općenito kroz neprilagođeno ponašanje u širem društvu: u susjedstvu, zatim problemi kod obavljanja niza uobičajenih radnji kao što je npr. kupovina...
Problemi alkoholizma duboko zahvaćaju obitelj ovisnika, i tu su problemi najvidljiviji. Alkoholičar gubi bliskost i obazrivost prema članovima obitelji - partneru i djeci. Alkoholičar u pijanom stanju ne može shvatiti da je njegovo neuravnoteženo ponašanje uzrokom problema i neshvaćenosti; ophodi se na grub način, sklon je vrijeđati, zlostavljati. Osim što su ugrožene emocionalne potrebe članova, trpi i životni standard i zadovoljavanje elementarnih potreba obitelji jer se na piće troši priličan dio zarade, čime je ugrožen obiteljski budžet.
Osoba koja je ovisna o alkoholu i čije su preokupacije usmjerene uglavnom na piće, ne može biti sabrana na poslu. Alkohol je blokirao njezin interes za rad i skreće joj pažnju s radnih zadataka. Odnosi s kolegama su narušeni. Dolazi do neučinkovitosti na poslu.
U odnosima s dotadašnjim prijateljima alkoholičar je podložan trenutačnom raspoloženju i impulzivan u reakcijama, time i nepredvidiv. To ga čini nepoželjnim u društvu koje se inače umije zabaviti i provoditi vrijeme na zdrav način.
Među socijalne posljedice alkoholizma treba ubrojiti i kriminal, jer alkohol oslobađa ljude moralnih kočnica i nagoni na nekontrolirano ponašanje. Zato se mnoga nasilja i napadi na drugog događaju u pijanom stanju. Nije zanemariv podatak da je alkohol jedan od najvažnijih uzroka prometnih nesreća koje nastaju zbog smanjene kritičnosti pripitog/pijanog čovjeka, zbog potcjenjivanja opasnosti i sporosti refleksnog reagiranja.
Jasno je da alkoholizam povlači čovjeka u niz neprilika, teškoća i sukoba; povlači za sobom i društveno srozavanje sve do stupnja ekonomske ugroženosti i odbacivanja, jer nailazi na osudu, i u konačnici na izoliranost. Takvo stanje može rezultirati značajnim psihičkim problemima. Izlaz iz nepovoljnih situacija osoba pronalazi u opijanju, što ga odvodi još dublje u alkoholizam, a opijanje je dodatno potpomognuto time što alkoholičar bira društvo sličnih sebi jer su im svakodnevne navike i stil življenja te način razmišljanja slični. Dodatna potrošnja alkohola još više oštećuje i njega i svijet oko njega.
Rastrgan u sebi mnogobrojnim konfliktima u koje ga uvlači njegovo robovanje piću, alkoholičar se ne može jednostavno odreći pića, kao što se to naizgled i sa strane čini zdravom čovjeku. Ovisniku je svakako potrebna pomoć i podrška osoba u njegovoj okolini. Prvi korak u pružanju pomoći može se ostvariti u Savjetovalištu za alkoholizam i alkoholom uzrokovane probleme pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.