Piše: Božena Malekoci - Oletić
Muči li Čačića, ministra gospodarstva, više pritisak građevinskog lobija ili pritisak javnosti zbog rastuće nezaposlenosti? Svaki političar će se kleti da mu je općenarodna dobrobit na prvom mjestu, premda ni građevinski sektor, oduzmemo li mu pogrdnu riječ lobi koju ta riječ ima u javnosti, nije samo zarada na izgradnji objekata, već i zapošljavanje i niz drugih popratnih pozitivnih pojava.
Moramo si, međutim, postaviti pitanje je li javno - privatno partnerstvo najbolji i jedini put u pokretanje investicijskog ciklusa.
Što je smisao javno - privatnog partnerstva? Je li njegov glavni smisao new deal, spašavanje jedne gospodarske grane koja je na izdisaju zbog nedostatka investicija? Ako je tome tako, zar nećemo za dvije do tri godine dobiti javno - privatno partnerstvo umjesto brodogradnje? Dobit ćemo puno bolje prostorne uvjete za rad u školama, što će puno koštati svakoga poreznog obveznika.
Škole više neće raditi u dvije smjene, nego će se zatvoriti oko 14 sati i nakon toga će zjapiti prazne. Prostori koje ćemo morati grijati u odnosu na one kojima raspolažemo sada bit će udvostručeni. A i nakon 14 sati bit će u zimskim uvjetima potrebno grijati učionice kako ne bi popucale cijevi. Distributeri plina trljat će ruke od zadovoljstva, jer će dobiti novu povećanu potrošnju, na teret poreznih obveznika. Osim ako kroz javno - privatno partnerstvo nije predviđeno postavljanje sunčevih kolektora na sve školske zgrade.
Ako se škole neće zatvarati u 14 sati, nego će u tim novim školama djeca biti cijeli
dan do povratka roditelja s posla, dakle, na izvannastavnim aktivnostima, pisanju zadaća, ručku, da ne lutaju besciljno dok se roditelji ne vrate s posla, postavlja se pitanje jesmo li mi u ovom trenutku dovoljno bogati da zaposlimo dodatne kadrove koji bi djeci omogućili sadržajan boravak u školi nakon redovne nastave. Novi nastavnici značili bi novo zapošljavanje, ali odakle financirati još i tu novu potrošnju?
Što će biti s građevinarima kada završe svih tih dvadesetak projekta u Međimurskoj županiji, a proračuni Županije i općina se za narednih 25 godina prenapregnu samo za te potrebe? Neće moći više financirati nikakve druge potrebe, a život će ih donijeti u zdravstvu, socijali, održavanju cesta, komunalnoj infrastrukturi, kulturi, sportu ...
Koje će to druge gospodarske grane financirati županijski i općinski proračuni da bi kroz javno - privatno partnerstvo sanirali sadašnje stanje u građevinarstvu, zato što im nedostaje zdravih investicija na gradnji tvornica, hotela i svega drugog što nakon odlaska građevinara s investicije počinje zarađivati novac? Jer nakon što izgrade sve te škole, građevinari će se opet vratiti majci državi i Županiji na sisu gladni, tražeći još.
Ministarstvo gospodarstva kao dio Vlade svakako ima potrebu čim prije smanjivati pritisak nezaposlenosti, što je najlakše na kraći rok kroz zapošljavanje u građevinarstvu. Rezultati tu dolaze najbrže i najprije su vidljivi. Jasno da se dohoci ostvareni u građevinarstvu vide i u proračunima županije, općina, ali će država imati najviše koristi. Radnici - građevinari moraju jesti i živjeti, a na sve što pojedu i potroše kroz režije plaćaju PDV, koji sav ide državi. Ako pak, prema odluci Vlade, poduzetnici posegnu za zapošljavanjem najjeftinije radne snage po 1.600 kuna, koju će godinu (VSS) ili dvije (obrtnička zanimanja) osposobljavati, a vjerujte da hoće, jer tako se najviše može zaraditi, a najmanje košta, županije i općine će dva puta "popuštiti". U proračun od njihovih zarada neće dobiti ništa, a država je sebe osigurala. Očito su i ovoj garnituri važniji politički bodovi, od popravljanja stanja u državi.




Finalnimim susretima u pojedinačnim konkurencijama, nakon sedmodnevnih...
Obrtnici su održali obećanje da će javno protestirati. Za početak su ...
U nedjelju, 19 svibnja od 7 do 19 sati ponovno izlazimo na birališta k...
Nasmijte se u Podroomu koji ove srijede okuplja internacionalnu ekipu ...















