Prema nekim procjenama, u našoj je zemlji pod nasadom lijeske oko 3000 hektara, s time da neprestano niču novi nasadi. Naime, kako raste interes za bobičasto voće tako je tržište “gladno” i orašastih plodova, prije svega lješnjaka, oraha, badema… Spoznali su to i Međimurci pa lješnjaci, istarski i rimski, osvajaju i naša polja. Kažu, tu se ne radi o zaradi preko noći jer su ulazna ulaganja prilikom podizanja nasada poprilično velika, prvi urod treba čekati barem 3-4 godine, a na zaradu još i duže. No, ako ništa drugo, radi se barem o voćnoj vrsti koja može stajati i koja ne zahtijeva posebna uvjete skladištenja poput primjerice jabuke, grožđa ili bobičastog voća.
No, iako lješnjaka ne proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe, to ne znači kako se radi o izuzetno isplativoj voćki kao uostalom i u svemu drugome što se u nas proizvede. Drugim riječima, uzalud nam izuzetna kvaliteta ako je se nema gdje plasirati kako zbog malih pojedinačnih količina, odnosno nepovezanosti proizvođača tako i zbog nesređenog tržišta, ali i ogromnog uvoza.
Dobar urod i vrhunska kvaliteta plodova
Bilo kako bilo, ove godine lješnjaka će biti jer, kako se čuje s terena, sezona mu je izuzetno pogodovala.
– Lješnjake beremo već 15-tak dana i možemo reći kako smo pri kraju s berbom – čuli smo od Vladimira Debelca kojeg smo s beračima zatekli u nasadu lijeske nedaleko od Čakovca. – Evo vidite i sami kako su stabla rodna, a plodovi su krupni i ispunjeni. Isprobali smo ih i mogu reći kako su ove godine posebno slatki.
Oko 900 stabala lijeske vlasništvo je njegove kćeri Ivane i supruga Ivana Horvata iz Male Subotice. I dok je “mlade” snage posao odveo u drugom smjeru, generacija 50+ ručno je brala ovogodišnji urod, i to stojeći, čučeći pa čak i na koljenima jer je dio uroda popadao sa stabala.
– “Srećom”, imali smo i nepozvane berače koji su nam malo “pomogli” obrati nekoliko redova, no samo sa stabla, dok su lješnjake na zemlji ostavili – požalio nam se Vladimir.
Kako to praksa i struka nalažu, u nasadu se nalazi oko 70 posto istarske sorte, dok se ostatak odnosi na rimsku.
Međimurje Bogom dano za uzgoj lješnjaka
Iako je lijeska sredozemna kultura koja voli sunce, sasvim lijepo i uspijeva i rodi i kod nas u kontinentalnoj klimi. Kažu da gdje raste vinova loza, raste i lijeska. Istina, uspijeva i na puno siromašnijim tlima, no ako se želi dobar urod, tlo treba obogatiti. Životni joj je vijek 70-100 godina, s time da rod donosi 70-tak sezona. Drugim riječima, premda se prvi lješnjaci javljaju već nakon treće ili četvrte godine, u punom je rodu tek sa sedam ili osam godina. Tada se po stablu može brati 8-12 kilograma plodova.
– Ova je godina dobra pa ćemo ubrati oko 1.500 kg lješnjaka – govori nam Vlado dalje. – Kad se očisti, uglavnom to znači da je tek trećina toga čisti plod. No, kako su ove godine lješnjaci krupni, biti i više od tog odnosa.
Posebnost lijeske je i vrijeme njene cvatnje. Naime, za razliku od ostalih voćki koje cvatu u proljeće, njeno stablo muške rese i ženske crvene tučkove počinje izbacivati već u prosincu koji se zadržavaju sve do ožujka. I to je jedini ograničavajući faktor naše kontinentalne zime jer cvjetovi mogu stradati od niskih temperatura.
Ekonomski vrlo isplativa kultura
Kako je vrlo jednostavna voćka koja ne zahtijeva neke posebne uvjete, za lijesku se kaže kako je zahvalna biljka za uzgoj, a uz to i ekonomski isplativa. Čokolade, keksi, namazi, kolači, pa ulje, a čak i ugljen, samo su dio proizvoda koje nam osigurava ova biljka. Tomu možemo dodati i ljepotu grana i rese za ukras našeg doma. Uza sve to, plodovi nisu lako kvarljivi, već mogu stajati godinu dana i duže, a vrlo lako i bez problema mogu se transportirati.
Poznato je kako su Turska i Ukrajina predvodnice u proizvodnji lješnjaka. A s obzirom na svoju skromnu proizvodnju, Hrvatska im cijenom nikako ne može konkurirati. Stoga im naši proizvođači tek mogu uzvratiti kvalitetom svojih proizvoda kao glavnim adutom na tržištu orašastih plodova.
Za sada Horvatovi sve rade ručno, od berbe nadalje. Jednog dana, kaže, tko zna, možda u nasad uđu i strojevi.
Srećom ili nesrećom, lješnjaka će ove godine biti dosta pa će shodno ponudi i potražnji cijena teško zadržati postojećih 70-tak kuna za kilogram. A kako se ne radi o nekim velikim količinama, sav urod, odnosno očišćene plodove, uspiju prodati na kućnom pragu.
