Ambasadori prirode Damjan Kolarek, redatelj filma “Dravski Otoci” i Robert Markovčić, pisac knjige “Preživjeti Apokalipsu“ snimili su i ovih dana predstavljaju dokumentarni film na temu preživljavanja u prirodi.
Film je na međunarodnom Festivalu turističkih filmova u Zagrebu, održanom prošloga tjedna, osvojio prestižnu nagradu za najbolji kratki video uradak „Podravina Sea“.
- Priznanje me oduševilo, nije da smo ga očekivali. Bio sam protiv toga da film bude snimljen kao uobičajeni šou kako to već biva uz naslov „Survivor“. Napravili smo nešto novo i vezano uz naš zavičaj. Film će svakog gledatelja prije svega poticati na razmišljanje o zaštiti prirode te gledanje na nju sa strahopoštovanjem, ističe Kolarek.
Stara Drava
Za potrebe snimanja odabrane su lokacije starog toka rijeke Drave, hrvatske Amazone, i to meandri od posljednje dravske brane pokraj Svete Marije, sve do izlaza kod Donje Dubrave. Korito je dijelom međimurski, a dijelom podravski rejon. Tu spada i dravska prašuma sa rukavcima od Velikog Bukovca pa nizvodno.
- Kolega Robert Markovčić iz Svetoga Đurđa, poznat kao Moko, vodi nas kroz ovaj jednosatni film. Moko je stvarni lik, a ne izmišljeni. Bivši je instruktor prve hrvatske škole „Extreme Survival“, stručnjak za sve tipove oruđa i oružja, vrsni poznavatelj flore i faune, nadasve biljaka i ptica, te autor knjige „Preživjeti apokalipsu“ na više od 800 stranica. Takvog bi čovjeka svatko htio imati pokraj sebe u slučaju rata ili kataklizme, naglašava Kolarek.
U snimanje dokumentarca o preživljavanju krenuli su sa minimalno opreme i bez logistike, morali su se sami snaći u svemu. Uz i na rijeci Dravi boravili su četiri dana i tri noći, a bilo je još potrebe i za dodatnim snimanjem kasnije. U filmu je prikazano ukupno pet dana boravka u prirodi.
Moko se čak upustio u izradu dravskog splava samo za potrebe tog filma, da bi se dočarao suživot sa rijekom i sa prirodom kakvog su imali naši preci.
Ribiolov biljem, žaba za ručak
U filmu je pored konzumiranja žaba i kukaca, prikazana i prastara tehnika ribolova sa biljem, a upravo dobar dio filma Moko upozorava na korisne biljke koje će pomoći u ekstremnim situacijama preživljavanja.
- Prvih 40 minuta filma Moko je u potrazi za hranom i skloništima, objašnjava na jednostavan i direktan način gledateljima kako što funkcionira, a zadnjih 20 minuta uključeno je malo fikcije sa samoniklim drogama oko nas. Te snimke imaju svrhu zastrašivanja i odvraćanja od istih, jer postoji opasnost od predoziranja i smrti. Scena spašavanja također je naknadno dosnimljena, a za to smo trebali protagoniste. Mokijeva pustolovina Starom Dravom pretvorena je u njegovu dosad najveću noćnu moru. Svake godine naš Stari tok privlači sve više i više raftingaša, tijekom jedne subote za vrijeme snimanja blizu sprudišta pored nas je sa čamcima prošlo od jutra pa do večeri minimalno 500 ljudi. Konstantno svakih 10 minuta prošlo bi po nekoliko čamaca. To je ogromna gužva u prirodi, ali zna se događati samo u ljetnom periodu, opisuje Kolarek.
Previše raftingaša na Dravi u vrijeme gnježđenja ptica
Zaštitari prirode upozoravaju da to nije dobro tim više što se do početka kolovoza po sprudovima gnijezdi kulik slijepčić, ptica koja je na popisu ugroženih močvarica u RH. Rafteri bi trebali izbjegavati izležavanja, a hodati samo uz rubove sprudišta, upozoravaju. HEP tu također odmaže jer u proljeće kod puštanja većih količina vode iz brane pogubi mlade ptiče ili pak voda poplavi jaja iz kojih bi se oni tek trebali izleći.
Bezbudžetni film, besplatan i dostupan na internetu
Na filmu o preživljavanju radilo je radilo osmero ljudi, a velik doprinos svojim kadrovima ptica i životinja dao je Goran Šafarek iz Koprivnice.
- Šteta što Hrvatska televizija ne snima ovakve domaće dokumentarne filmove, iako imaju novac za projekte, nego se izvlače na foru „natječaja“ zbog nezavisnih snimatelja kojih je ionako malo, dok bi mogli otkupiti svaki njihov dokumentarac bez pogovora. Drago mi je da smo se za film „Opstanak“ našli Međimurci, Zagorci i Podravci zajedno u tom projektu. Film je bezbudžetni. Biti će besplatan za gledanje, a dostupan putem interneta od prosinca ove godine. Raspravljali smo o tome da snimimo trilogiju, i da već sljedeće sezone pokrenemo projekt „Opstanak 2: Kalnik Hills“. Osobno želja mi je već pomalo stvoriti cijelovečernji film od 90 minuta. Međutim, jedino ako budemo imali dogovorenu valjanu logistiku, jer posao snimanja ponekad zna biti poprilično mukotrpan i zahtjevan, bar što se tiče Drave koju smo obradili unutar najevćeg toplinskog vala ove godine, govori Kolarek.
Sve ovo dečki su odradili kako bi gledatelji njihovim očima vidjeli preostali dio dragulja – rijeke Drave.
- Čovjek je rođen da upozna svoj dar i podijeli ga sa čovječanstvom. Ovim putem odužili smo se i prirodi čiji smo postali ambasadori. Samim time ljudska bića moraju postati „svjesna“ kako bi shvatili i cijenili ono što nam je bogom dano, naglašava Moko.
Pogledajte video najavu za „Opstanak: Preživjeti Dravu“ na:
