Mali tim od četvero ljudi osigurao je 31,3 milijuna kuna za znanstveno-istraživačku ustanovu u Centru znanja Međimurske županije u bivšoj vojarni u Čakovcu. Uz kontinuiranu podršku Međimurske županije, od 2012. godine projekt Metalske jezgre su pripremali i unaprjeđivali Jako Horvat, Ana Kralj, Sandra Polanec Marinović, ravnateljica REDEA-e i Ivan Plačko, direktor Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje.
Ugovor o financiranju projekta potpisan je 28. svibnja 2018. godine čime je Međimurskoj županiji za uspostavljanje Metalske jezgre odobreno 31,3 milijuna kuna uz intenzitet financiranja od 100 % iz europskih sredstava.
Metalska jezgra bit će znanstveno-istraživačka institucija koja se treba baviti znanstvenim radom i 80 posto aktivnosti mora biti u tom smjeru, dok 20 posto aktivnosti barem u prvih pet godina od osnivanja Metalske jezgre smije biti ekonomski, u smislu razvoja rada za konkretnog poduzetnika ili razvoja konkretnog proizvoda. Ovo uvjetuje natječaj na kojem su dobivena sredstva što ne znači da se znanstveni rad treba potpuno odvojiti od potreba gospodarstva. Naprotiv, u Metalskoj jezgri naglasak treba biti upravo na znanstvenom radu koji će kasnije naći svoju primjenu u gospodarstvu, a nakon što prođe tih pet godina Metalska jezgra se može i treba još snažnije više okrenuti gospodarstvu u komercijalnom smislu.
Laboratoriji za prototipiranje i internet
U Metalskoj jezgri postojat će dva laboratorija: jedan za prototipiranje, a drugi za internetske stvari (engl. Internet of Things – IoT).
U laboratoriju za prototipiranje bit će na raspolaganju informatička oprema, specijalizirani softveri i više 3D printera za različite materijale. Tu će se, između ostalog, osmišljavati konstrukcije, raditi simulacije i printati strojni dijelovi ili dijelovi bilo kakvog mehanizma koji će se u vrlo kratkom roku moći testirati.
Laboratorij za internetske stvari više je usmjeren na razvoj programskih rješenja te prototipnu i maloserijsku proizvodnju elektroničkih pločica sklopova za programske platforme za daljinsko upravljanje uređajima i u njemu je veći naglasak na elektronici i mehatronici, pojasnio je Jako Horvat.
Da nema tih EU sredstava za Metalsku jezgru, minimalne su šanse da bi iz županijskog proračuna ili nacionalnih izvora namaknuli tolika sredstva u interesu razvoja gospodarstva. U tranziciji su se firme iz starog sustava u razgradile, a nove još nemaju dovoljno snage za vlastiti razvoj inovativnih proizvoda koji zahtijeva velika ulaganja novaca i vremena te visokoobrazovane i iskusne ljude pri čemu tržišni uspjeh novog proizvoda nije zajamčen.
Europa financira ono što je usmjereno na dodanu vrijednost i razvoj. Ustanova kao što je Metalska jezgra bit će javna ustanova, ali i poveznica gospodarstvu s fakultetima i istraživačima, a iz europskih izvora se financiraju upravo dobivaju novci za takve projekte koji će potencijalno svakom poduzeću omogućiti da razvija inovativnije proizvode, kazao je Jako Horvat, privremni voditelj ustanove.
Traži se voditelj – znanstvenik s iskustvom menadžera
Imamo 21 mjesec da obnovimo zgradu bivše jahaonice u vojarni i nabavimo opremu i stvorimo prvi tim za početak rada ustanove, dvoje do troje ljudi koji će voditi instituciju, uspostaviti kontakte s partnerskim fakultetima radi aktivnosti istraživanja i razvoja, pojasnio je Jako Horvat. Jednako tako kao što EU planira sredstva za infrastrukturu, tako planira i velika sredstva i za istraživanje i razvoj. Sada su upravo objavljeni natječaji na koje se mogu javljati institucije kao što je Metalska jezgra, gdje za svakog novog čovjeka, znanstvenika na projektu su 100 posto pokriveni troškovi njegove plaće. Ja sam privremeni ravnatelj, kazao je Jako Horvat, samo zato što netko mora biti dok se ne nađe čovjek koji ima kapacitet za vođenje takva ustanove. Zadaća budućeg voditelja Metalske ustanove i njegova tima će biti, osim da rade na znanstvenim istraživanjima, da se povezuju s poduzećima, animiraju partnerske fakultete i budu posrednici u budućim projektima.
Most između gospodarstva i znanosti
Ana Kralj je kazala da se svakako očekuje povećanje dodane vrijednosti u našim metalskim poduzećima. To bi trebalo dati dodatni impuls poduzećima da rade na razvoju svojih proizvoda. U širem društvenom smislu stvorit će se jezgra oko koje će se okupljati visoko obrazovani i znanstvenici ili oni koji idu prema tom putu. Zato su i uspostavljene poveznice prema fakultetima koji bi trebali omogućiti svojim diplomantima i doktorandima da rade istraživanja na opremi koja će stići u Metalsku jezgru i bit će u vezi s gospodarstvom. Ono što smo primijetili u komunikaciji ne samo s poduzetnicima nego i sa znanstvenom zajednicom je da tu ta spona između ta dva svijeta jako nedostaje. Iz toga se i rodila ideja da apliciramo ovakav projekt koji će biti spona. Ako tu sponu ne pogura neka razina izvan gospodarstva i znanosti, država ili županija, to se samo od sebe neće dogoditi. Ekipa iz REDEA-e i TICM-a uz pomoć Međimurske županije među prvima je shvatila što nam treba za daljnji razvoj. Odlučili su djelovati, iskoristili su europska sredstva i budućnost Međimurja trasirali prema društvu znanja.
