Prošlo je četvrt stoljeća otkako smo radikalno promijenili društveni sustav. To se odrazilo i na promjenu načina života. Tradicionalni način života zamjenjuju novi oblici. Ne samo da je društveni sustav u transformaciji, nego je i obitelj. Znatno se promijenila forma obiteljskog života.
Mlade generacije nakon dugotrajnog školovanja okrenute su potrazi za poslom i egzistencijom. Više ne mogu poput svojih roditelja računati da će egzistenciju naći u blizini radnih mjesta. Jedino sigurno na što možete računati je nestalnost posla, adrese stanovanja, veza, prijateljstva…
Novi način života potvrđuju i brojke. Sve je manje brakova koji se uspiju održati. Godine 2014. razveo se 121 par, a godinu dana kasnije 187 parova.
Djeca se sve više rađaju u vezama, a manje u tradicionalnim brakovima. Općenito ih je manje, jer se mladi na njih odlučuju sve kasnije, a onda i u manjem broju, jer zbog neizvjesnosti koja je jedina konstanta u suvremenom načinu življenja, ne usude se preuzeti rizik rađanja i odgoja djece što iziskuje trajnu odgovornost koja je u opreci s nesigurnošću i koja vlada u svim sferama života.
Taj nespokoj oko egzistencije u budućnosti jedino nije zahvatio romsku populaciju koja ima brojnu djecu, ali i “sigurnost” u socijalnim primanjima koja su redovita, za razliku od plaća koje su nesigurne u odnosu na radna mjesta koja nisu kao nekada na neodređeno, što je doista značilo do mirovine ako vam se radno mjesto nije mijenjalo po vlastitoj volji.
Poznato je da međimurske općine i gradovi s romskom populacijom imaju visok prirodni prirast. Tako je lani u Nedelišću rođeno 154 djece, što je više nego u Prelogu i Murskom Središću zajedno. U Murskom Središću rođeno je 74 djece, a u Prelogu 79.
Stopa prirodnog prirasta u 2016. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -3,4 (-14 005 osobe). Na razini županija, pozitivan prirodni prirast bilježi samo Međimurska županija, dok sve ostale županije bilježe negativan prirodni prirast, a najveći je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -1 418, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Među međimurskim gradovima i općinama pozitivan prirodni prirast imaju Čakovec (41), Mursko Središće (7), Dekanovec (1), Kotoriba (11), Mala Subotica (24), Nedelišće (51), Orehovica (13) i Pribislavec (37).
Najveći negativni prirodni prirast (više umrlih od rođenih) od -30 ima općina Donji Kraljevec. Najviše živorođene djece lani “je stiglo” u Čakovec (312), pa zatim u Nedelišće (154), a na trećem mjestu je Mala Subotica (82).
Roditelji više ne moraju u brak radi djece
Podaci o tome u kakvim su vezama rođena djeca dosta su stari, datiraju iz popisa stanovnika iz 2011. godine. U međuvremenu smo svjedoci da se svuda oko nas sve više djece rađa u partnerskim vezama koje formalno nisu okrunjene brakom. I zakonske izmjene idu na ruku tome da roditelji ne moraju sklapati brak radi djece, jer su ona rođena u braku ili izvan njega izjednačena. Tako da ćemo prave statistikom potvrđene podatke o promjeni stila života dobiti kod sljedećeg popisa stanovnika.
Za sada statistika iz 2011. govori da je tada 980 izvanbračnih parova imalo djecu.
U pet godina iselio gradić veličine Murskog Središća
Osim smanjenja broja živorođenih, Međimurje kao i cijelu Hrvatsku muči odljev stanovnika. Od 2011. godine na ovamo bilježimo trend iseljavanja iz naše Županije kako u druge županije, tako i inozemstvo. Taj je trend pojačan od ulaska Hrvatske u EU. Prema raspoloživim službenim podacima, 2015. godine Međimursku županiju je napustilo 916 stanovnika, godinu dana ranije 973, 2013. godine 598. Dakle odmah po ulasku u EU udvostručio se odljev.
Ukratko, u razdoblju do pet godina od 2011. do 2015. godine iz Međimurske županije je iselilo skoro 3500 građana. To je mjesto veličine Murskog Središće. Sa službenim podacima za 2016. godinu i 2017. još ne raspolažemo. No vidljivo je da u novom valu iseljavanja odlaze mladi, obrazovni i često sa sobom vode obitelji i povlače prijatelje.
Prevladavaju dvočlana kućanstva
Obitelji u Međimurju postaju sve manje, s jednim do najčešće četiri člana. U Međimurskoj županiji je 35 151 kućanstvo. Najviše je onih s dva člana. Takvih je 7804 kućanstava. Iza njih su po brojnosti četveročlana kućanstva. Njih je 7045. Gotovo podjednak broj je kućanstva s jednim članom. Takvih je 6433, a tročlanih 6479. Kućanstava s većim brojem članova, pet ili šest, je upola manje nego ovih s malim broj članova. A velikih obitelji zaista ima, ali ih je malo i uglavnom su opet vezane za romsku populaciju.
Foto: dnevnik.hr
