Web dizajneri 3.D razreda Graditeljske škole Čakovec posjetili su privatni glazbeni studio „Revolution Studio“ u vlasništvu gospodina Roberta Gutermana.
U okviru nastave predmeta „Web sadržaji“ mladi web dizajneri upoznali su se s midi i audio sustavima najnovijih tehničkih i programskih rješenja za produkciju audio i video sadržaja.
Robert Guterman, poznati je D.J. te glazbeni producent s dugogodišnjim iskustvom kako u Hrvatskoj tako i na međunarodnoj sceni. Član je Hrvatskog društva skladatelja.
Poslom u svijetu medija i glazbe bavi se već više od trideset godina. Kroz svoj rad u svojem čakovečkom studiju ugostio je mnoga poznata i zvučna imena domaće i strane estrade te glazbene scene. Surađivao je s mnogim našim izvođačima, primjerice – Tony Cetinski, Boris Babarović, Žan Jakopač i mnogi drugi.
Osamnaest godina iskustva u radu „Revolution Studia“ dokaz je da iza renomirane tvrtke i produkcije vrhunskog zvuka za izradu radijskih i TV reklama, jinglova, video spotova te reportaža za ugledne tvrtke i TV kuće stoji ljubav, volja i rad.
Na samom početku učenici su se upoznali s programom platformom pod nazivom „ProTools“.
Svjetski produkcijski alat „ProTools“ široko je korišten u suvremenim produkcijama te optimiziranju performansi zvuka i video sadržaja. Ova programska tehnologija (uz neizostavnu tehničku), namijenjena je vrhunskoj produkciji zvuka, a omogućuje izradu kompletnih aranžmana u Live tehnologiji snimanja na 96 kanala realnom vremenu (real time).
Na licu mjesta učenici su snimili jingle božićnu čestitku. Tako su isprobali na licu mjesta obradu vokala prije rendanja (obrade) te se upoznali s obradama koje izvode specijalni procesori zvuka kako bi zvuk dobio prirodni i dominantni zvuk koji godi uhu. Posebni dojam na učenike ostavio je proces post-production-mastering vokala čime se dobiva dinamika i pravilni glazbeni izričaj u zvučnom zapisu.
Robert Guterman bio je mentor mnogim mladim D.J.-evima i radijskim voditeljima. Otkrio nam je da većina pjevača/izvođača zna pogriješiti u svom javnom izvođenju, jer većinu materijala izrade miksajući ih u studiju. Ti problemi postanu vidljivi kad pjesmu treba izvoditi „live“ (uživo). Današnje glazbeno uho slušatelja prepoznaje vrhunsku produkciju, a time i „greške“ odnosno glazbene pomake u ritmu i melodičnosti.
Otkrio nam je i svoja promišljanja o današnjoj glazbi.
„Da, došla su nova vremena. Današnji D.J.-evi rade puštajući „MP-3“-ice! Stari D.J.-evi, poput mene kalili su se s gramofonskim pločama. Pamtim sve nekadašnje pjesme, znam koja je pjesma ili izvođač na kojoj strani ploče te kako izgleda grafički prikaz ploče.
S mojeg kuta gledišta, najbolja glazba je glazba 80-tih, zbog ritma, dinamike, aranžmana i produkcije zvuka koji je bio prepoznatljiv i davao je cjelovitost i punoću skladbe. To tražim i danas u svojim produkcijama.
U vrijeme moje mladosti u klubovima se znalo što publika očekuje i kakvu vrstu glazbe želi za zabavu. Ima nas mnogo koji i dan danas s nostalgijom tražimo vremena kad je glazba ispunjava melodični eter.
Današnja glazba otišla je u krivom smjeru. Želim reći slijedeće: Slušali ste „Splitske festivale“ od 1967-1998 godine. To su pjesme koje još i danas pjevušite. Danas na hrvatskoj sceni nažalost prevladavaju tzv. cajke koje ja iskreno ne preferiram i nikad neću. Imamo toliko kvalitetne hrvatske glazbe koje bi trebalo izvoditi, ali na žalost premalo se cijeni naš hrvatski opus i kvaliteta. Previše se zanemaruje kvalitetna hrvatska glazba, a najviše gleda profitabilnost. Zar mislite da je to budućnost hrvatske glazbene scene?, upitao se.
Glavni krivac za popularnost cajki su neke radio postaje i TV kuće koje promoviraju takav stil.
Moram napomenuti da prvu i veliku pogrešku kod mladih izvođača rade upravo roditelji koji svoju djecu doslovno guraju u glazbeni svijet i žele od njih načiniti zvijezde. Mišljenja sam da ponajprije djeci treba dati široke mogućnosti i više informacija o glazbi, a izbor neka bude na njima.
U razgovoru pohvalio je vrhunske D.J.-eve koji miksaju glazbu isključivo uživo. U međimurskim okvirima izdvojio je D.J. Alena napmenuvši da dobro prepoznaje današnji trend glazbe, a svoje mikseve uspješno povezuje s okolinom tj. svojim slušateljima. Time postiže sinergiju glazbe i okoline odnosno dobiva kvalitetu, a ujedno je kreator vrhunske zabave što je i danas vrlo značajno.
„Najvažnija je volja. S glazbom treba živjeti i po mogućnosti nikako forsirati isključivo jedan glazbeni stil.
D.J. koji živi za glazbu treba poznavati sve ili većinu glazbenih stilova, počevši od Funky, Jazz-a, Soul-a, Rock-a, pa sve do Under Ground glazbe.
Priznao nam je da je zaljubljenik Funky glazbe.
„Na svu sreću, postoje i nove snage hrvatske glazbene scene kao što su: Saša Lozar, Zsa Zsa, Mia Dimšić, Vatra, Song Killers, Detour…ma ima ih…divni su! Imamo divnih klapa i novih pop izvođača. Moram i spomenuti naše predivne međimurske izvođače i izvođačice koji i dan danas rade, pjevaju i sviraju po svijetu, a naravno pojavljuju se i na festivalima kao što je MEF-Ljubo Kuntarić i dr.
Na kraju Robert Guterman zahvalio se svim učenicima u studiju na posjeti te još jednom pohvalio pristup nastavi koji njeguje dr sc Krunoslav Bedi.
„Drago mi je da profesori znaju i daju raznolike mogućnosti svojim učenicima.“
Ivana Radiković/Krunoslav Bedi
