Europski dan svjesnosti o antibioticima obilježava se 18. studenog.
Savjeta za zdravstvo SDP-a Međimurske županije ovim je povodom poslao priopćenje za medije, a u nastavku ga prenosimo.
Obilježimo Europski dan svjesnosti o antibioticima
Velika potrošnja antibiotika jedan je od bitnih pokretača rezistencije (otpornosti) bakterija na antibiotike. Problem multirezistentnih bakterija posebno je vidljiv u bolničkim sredinama. Danas se već pojavljuju sojevi bakterija otpornih na sve antibiotike. Zabrinjavajući je podatak o povećanju broja multirezistentnih bakterija, uz činjenicu da nema mnogo novih antibiotika, što sužava terapijske mogućnosti u nekih bolesnika.
Antimikrobna rezistencija (AMR) postaje globalni problem, ozbiljna prijetnja javnom zdravlju i veliki ekonomski problem. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da u 2050.godini možemo očekivati da će od infekcija uzrokovanih multirezistentnim uzročnicima umirati godišnje oko 10 000 000 ljudi, odnosno da će rezistencija na antibiotike do 2050. godine postati vodeći uzrok smrti diljem svijeta.
S obzirom da je EU prepoznala problem rezistencije bakterija na antibiotike, 18. studenoga proglašen je „Europskim danom svjesnosti o antibioticima“. To je uvedeno kako bi se šira javnost upoznala sa širenjem otpornosti na antibiotike i tog se dana održavaju razni skupovi, simpoziji i kampanje kojima se želi promicati svijest o tom problemu i ispravnom uzimanju antibiotika. Nažalost, antibiotici se često uzimaju nepotrebno, često kod virusnih infekcija koje se ne prepoznaju kao takve ili u smislu prevencije bakterijskih infekcija.
Osim u humanoj medicini, antibiotici se često nekritički primjenjuju i u veterini, a nalaze se i u namirnicama, što sve ima odraz na zdravlje ljudi. Vezano uz to, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) razradila je globalni plan djelovanja i naglašava pristup „Jedno zdravlje“- kao sveobuhvatni pristup zdravlju čovjeka povezanom sa životinjskim svijetom i okolišem.
U našoj državi je Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike (ISKRA) Ministarstva zdravstva, a u skladu s Nacionalnim programom za kontrolu rezistencije bakterija i Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva do 2020.godine, objavila nekoliko nacionalnih smjernica u kojima antibiotska terapija ima značajnu ulogu. Obveza je zdravstvenih djelatnika primjenjivati te smjernice, ali i kontrolirati njihovu primjenu. Kako bi se unaprijedilo propisivanje antibiotika u bolnicama, ali i u izvanbolničkoj sredini, u državama zapadne Europe i SAD-u (već 2014. godine), ali uskoro i u Republici Hrvatskoj, osnivaju se Timovi za rukovođenje antimikrobnom terapijom (A-timovi), koji su zaduženi za planiranje i provođenje programa rukovođenja antimikrobnom terapijom. Program rukovođenja antimikrobnom terapijom ima za cilj smanjiti neprimjereno propisivanje antibiotika i osigurati optimalnu primjenu antibiotika imajuću u vidu najbolji ishod liječenja za bolesnika, optimalan odnos cijene i učinka terapije, smanjenje neželjenih posljedica, uključujući i neželjeni učinak na razvoj i širenje rezistencije na antibiotike. Program rukovođenja antimikrobnom terapijom mora biti komplementaran s programom za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija.
POZIV NA CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE
Gripa je globalni javnozdravstveni i makroekonomski problem. U sezoni 2017./ 2018. u Hrvatskoj je službeno registrirano 64813 oboljelih, uz 30 smrtnih slučajeva. Gripa je akutna virusna respiratorna bolest koja se manifestira visokom temperaturom i općim simptomima infekta (opći algički sindrom), kasnije uz razvoj respiratornih simptoma. Najčešće prolazi kroz desetak dana izlječenjem, ali se često razvijaju i komplikacije s mogućim smrtnim ishodom.
Za vrijeme gripe se zbog komplikacija propiše i do 75% više antibiotika čime se pogoduje razvoju rezistencije bakterija. Cjepivo je najučinkovitija mjera prevencije gripe, dokazane je neškodljivosti, cijepiti se mogu svi (i djeca i trudnice), sprječava gripu u 70-90% cijepljenih, prethodno zdravih ljudi.
Prioritetne skupine za cijepljenje su: – osobe starije od 65 godina – osobe koje boluju od kroničnih bolesti, bez obzira na dob (KOPB, astma, srčane bolesti, kronična bubrežna bolest, kronične bolesti jetre, hematološke, neurološke, neuromuskularne bolesti, dijabetes…) – imunodeficijencije (zbog bolesti ili liječenja) – pretile osobe – trudnice (2.i 3.trimestar) – štićenici domova za starije i nemoćne osobe – zdravstveni radnici – zbog velike ekspozicije.
Tanja Potočnik-Hunjadi, dr.med., spec.infektolog
