16.7 C
Čakovec
Petak, 29 ožujka, 2024

PRIČE KAKO BI HRVATSKA PROCVALA da se smanji broj općina i gradova padaju u vodu u usporedbi s jamstvima koje je država dala brodogradnji

Često čujemo izreku ne mora svako selo imati “sve” kada se u političkom diskursu govori o uštedama kako bi država bila jeftinija. Na prvu loptu takvo što zvuči kao pjesma za uši poreznih obveznika. Ali samo na prvu. Život je pokazao da je nekad baš od životne važnosti imati određenu ustanovu iza prvog ugla. Vjerojatno zato, jer Metković nema bolnicu “iza prvog ugla”, podleglo je devetogodišnje dijete.

To je drastičan primjer neravnomjerne dostupnosti zdravstvene usluga građanima na području Hrvatske, primjer je loših učinaka centralizacije i koncentracije kapitala, poslovnih aktivnosti i društvenog života u pojedine centre, najviše u Zagreb. Takav centralizam isisava život na periferiji i dovodi do odljeva građana iz zemlje u potrazi za boljim životom.

Uzročno posljedične veze dosadašnje vlasti ili nisu u potpunosti svjesne ili je ignoriraju. Doduše, s druge strane puna su im usta demografije i dobrobiti za građane, ali postupci im nisu u skladu s retorikom. Nikad do lokalne razine u raspodjeli poreznog kolača između države i lokalne razine nije došlo ni do žuđenih 20 posto, čime bi se na lokalnoj razini i tamo gdje ljudi žive i ostvaruju prihode odlučivalo na što i kako će trošiti prihode.

Niske plaće zbog skupe države

Sve priče kako bi Hrvatska procvala da se smanji broj općina i gradova padaju u vodu u usporedbi s jamstvima koje je država dala brodogradnji. Brodogradnja je propala, a svaka beba u Hrvatskoj ostala je po računici ministra Marića bez 15.000 eura. Bilo bi pametnije da je država umjesto jamstva brodogradnji svakoj bebi stavila te novce u mirovinski fond kako bi ih dočekala dostojanstvena starost, po uzoru na Norvešku koja to zaista čini za svoje građane.

Lokalna razina vlasti koja je u dnevnom kontaktu sa svojim građanima ne može na isti način ignorirati svoje građane, kao što mogu Vlade čiji ministri ili premijer u neko “selo”, općinu ili grad tijekom mandata dođu jednom ili nijednom.  Na njima je da s mrvicama koja im na raspolaganju ostavlja država namire što je više moguće potreba građana.

Sreća je da smo prije šest godina ušli u EU, pa lokalna razina novce za infrastrukturne projekte povlači iz EU projekata tako da više novaca preusmjeravaju u kvalitetu života građana. Niska razina prosječnih međimurskih plaća nepovoljno utječe na kvalitetu života građana Međimurske županije pa je svaka potpora direktno u kućni proračun građanima dobrodošla. Zamislimo kakva bi tek kvaliteta života bila da roditelji predškolske djece u jaslicama i vrtićima plaćaju punu cijenu boravaka djece, da ih ne sufinanciraju općine. Najdalje u tome je otišla općina Štrigova koja u potpunosti oslobađa roditelje od plaćanja troškova. Mursko-središćanski gradonačelnik najavio je da će po završetku gradnje infrastrukture na području grada i ovaj grad preuzeti na sebe financiranje djece u vrtićima. Kotoriba je prednjačila u financiranju mladima kupnje starih kuća na svom području. I drugi su se ugledali u taj primjer, pa sada mladima olakšavaju ili oslobađaju  troškove komunalnog doprinosa pri gradnji ili nude potpore pri stjecanju prve nekretnine. Tu su još i naknade za novorođenčad, sufinanciranje nabavke školskih knjiga, besplatni prijevoz za djecu, stipendije, poklon bonovi umirovljenicima slabijeg imovinskog stanja itd.

Dakle, međimurske općine i gradovi okrenuli su ploču i sve više se okreću direktnim potrebama građana i podizanju njihove osobne kvalitete života, a za gradnju infrastrukture koriste sredstva europskih fondova.

To je vidljivo posebno u posljednje dvije, tri godine kada se lokalni proračuni sve više debljaju naročito iz tih tzv. vanjskih izvora projekata financiranih iz europskih fondova.

Gradovi i općine pomažu koliko mogu

Mursko Središće, kao najmanji međimurski grad, ove godine će imati proračun u visini od 57 milijuna kuna, od toga su 17 milijuna kuna izvorni prihodi, a preostalih 40 milijuna kuna su prihodi u proračun osigurani iz izvora sa strane. Pri tome se radi o realnim  prihodima s pokrićem, istaknuo je Srpak. Od tih 40 milijuna kuna prihoda osiguranih sa strane, 38 milijuna kuna odnosi se na osigurana sredstva iz nacionalnih i europskih izvora za projekte koji su u realizaciji prvenstveno za izgradnju vrtića i opremanje poduzetničke zone. Preostala dva milijuna od tih 40 koji su planirani u proračunu tamo su zbog toga jer moraju biti planirani kako bi grad temeljem stavke i plana u proračunu mogao aplicirati za dobivanje sredstava iz vanjskih izvora, pojasnio je gradonačelnik Srpak.

Izvorni nenamjenski prihodi Grada Čakovca u 2018. godini ostvareni su u iznosu od 67.546.445,69 kuna. To su sredstva prikupljena državnim i gradskim porezima, pristojbama i taksama za koje nije propisano na što se moraju utrošiti. Za proračunske izvorne prihode poput komunalne naknade i komunalnog doprinosa zakonom je propisano na što se moraju utrošiti, odnosno ne mogu se usmjeriti prema socijalnim transferima, financijskim potporama udruga, financiranju nadstandarda i slično. Ukupno prihodovna strana Proračuna Grada Čakovca u 2018. godini prema planu iznosi 147.934.561,23 kune, a izvorni nenamjenski prihodi iznosili su 46 posto ukupnih prihoda. Za razne transfere za podizanje kvalitete života građana isplaćeno je 26.269.708,94 kuna, što je 39 posto izvornih prihoda, odnosno 18 posto svih proračunskih prihoda u prošloj godini.

U 2018. godini Grad Čakovec je sufinancirao sljedeće projekte i programe: boravak djece u jaslicama i vrtićima (javni i privatni vrtići, jaslice, obrti dadilja) – 7.339.384,94 kuna, za stipendije, sufinanciranje produženog boravka djece u školi 3.016.537 kuna, nadstandard u predškolskom i osnovnoškolskom odgoju:besplatni udžbenici, prijevoz osnovnoškolaca, sufinanciranje pomagača u vrtićima i školama, radionice i kampovi, izvannastavne aktivnosti; 1.210.037 kuna, te sufinanciranje brojnih programa udruga čije su aktivnosti vezane uz građane Grada Čakovca. Treba napomenuti da Grad Čakovec osigurava sredstva za projekte i programe namijenjene direktno građanima, a koji predstavljaju obrazovni nadstandard ili dodatne socijalne transfere i preko domaćih i stranih izvora, bilo da se radi o potpunom ili djelomičnom financiranju (besplatna prehrana za učenike slabijeg imovinskog stanja, pomoćnici u nastavi, Pučka kuhinja, troškovi ogrjeva i slično). U prošloj godini ti projekti i programi ukupno su iznosili 2.922.831,38 kuna, a kako je riječ o sredstvima koja ne predstavljaju izvorni proračunski prihod, nisu pribrojeni gore navedenim podacima.

Prelog raj za zapošljavanje, ali iz drugih sredina

Naš drugi Grad po veličini, Prelog, ove godine ima povijesno visoki proračun koji se popeo na 70 milijuna kuna. No, pravi prihodi Grada u suštini su tek trećina tog iznosa i kreću se oko 22 milijuna kuna. Ostatak do 70 milijuna odnosi se na sredstva koja se planiraju dobiti kroz projekte kandidirane na domaće i inozemne natječaje. Iako je i sam Ljubomir Kolarek, preloški gradonačelnik, često isticao kako takav način rada ostavlja više mjesta trošenju vlastitog novca za ulaganje u ljude to je još uvijek daleko, premalo u odnosu na primjerice Mali Lošinj.

– Mali Lošinj, zahvaljujući turizmu ima puno veće izvorne prihode o kojima, mi ovdje na kontinentu, ne možemo ni sanjati. Pored toga, to je i Grad koji s druge strane ima manje stanovnika, nema toliko prijavljenih projekata, pa si i može dopustiti veću novčanu pomoć; stipendije, božićnice i uskrsnice umirovljenicima i slično. Prelog ima oko 1200 umirovljenika i da svakome damo samo po tisuću kuna to je već 1,2 milijuna kuna što si mi ne možemo dopustiti budući da su tu i drugi proračunski korisnici.

Priznaje kako su im se porezni prihodi gotovo, pa udvostručili, vidi se rast plaća i rast broja zaposlenika. Problem je u tom dijelu što dvije trećine zaposlenika nisu s područja grada tako da se tu gubi velik dio poreza na dohodak.

Sličnu priču ima i Darko Dania, načelnik naše najveće i najmnogoljudnije Općine. Naime, Nedelišće ima rekordno visok proračun od 46 milijuna kuna zahvaljujući prijavljenim projektima. Ali, izvorni prihodi Općine iznose svega 13.5 milijuna kuna.

– Lako je onim općinama sa samo jednim ili dva naselja, naglašava načelnik Dania. Nedelišće ima 11 naselja i tri groblja i svako od njih nešto treba ili želi. Ako i imamo više sredstava, više ulažemo u poboljšanje infrastrukture i životnog standarda sumještana. Naše općine i gradovi, ne mogu se uopće uspoređivati s onima na jugu zemlje jer su im prihodi bazirani na sasvim drugačijim temeljima, imaju drugačije prioritete, a i drugačiji raspon stanovništva.

Nije dobra ni usporedba sa Zagrebom, naglašava i pričama o maloj cijeni vrtića i ostalih usluga. Naime, uzme li se u obzir njegov prirez od 18%, opet smo tu negdje. U Međimurju trenutno, samo Grad Čakovec ima prirez i to od 10%.

Dekanovec – dobar primjer uspješnosti malih općina

Dekanovec kao najmanja općina u Međimurskoj županiji u 2018. godini ostvarila je ukupno 2.376.906,97 milijuna kuna izvornih prihoda. Najveći prihod je onaj od poreza, od čega je najvažniji prihod od poreza 1.388.393,83 kune, od čega od najvažniji i najizdašniji iznos od poreza na dohodak 1.332.000 kuna. Unatoč malom izvornom proračunu općina prihodima iz drugih izvora uspijeva namaknuti sredstva za brojne  aktivnosti u svojoj općini, pri čemu ističemo i stipendiranja 8 studenata. (dv)

Štrigovu diže plinska renta i injekcija iz EU projekata

Štrigova je tijekom prošle godine ostvarila nakon rebalansa proračuna ukupno 10.381.011 kuna prihoda. Najveći prihod je onaj od poreza na dohodak, a iznosi čak 4.983.886 kuna. Općina Štrigova je specifična po tome što joj u proračun svakog mjeseca stiže novac od plinske rente. Zbog toga joj je dodatna injekcija od 3.786.376 kuna porez od imovine. Uz to treba spomenuti još i pomoći iz inozemstva u ukupnom iznosu od 1.280.697 kuna prihoda. Općina Štrigova veliku pažnju posvećuje za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje na što je prošle godine potrošila 250.702 kuna. Za predškolski odgoj odnosno besplatni vrtić potrošeno je 570.000 kuna, dok je za visoko obrazovanje uloženo 118.000 kuna. Općini velike probleme stvaraju klizišta za čiju su sanaciju prošle godine potrošili 210.000 kuna. Oko 2.390.000 kuna potrošeno je za modernizaciju nerazvrstanih cesta kako bi se poboljšala kvaliteta života građana u okruženju u kojemu žive, a velika injekcija proračunu za projekte su EU sredstva. (sh)

Projekti Županije povučeni iz projekata tri do pet puta veći od proračuna

U strukturi poreznih prihoda u Proračunu Međimurske županije za 2019. godinu planirani su prihodi poreza na dohodak od 52 milijuna kuna, porez na cestovna motorna vozila 7 milijuna kuna, porezi na dohodak od kapitala, igara na sreću ili nasljedstva i darove od 1,5 milijuna kuna. Ako zbrojimo k tome i prihode od crpljenja mineralnih sirovina od 4,2 milijuna kuna i prihode od koncesija i dobiti trgovačkih društava od 3 milijuna kuna tada dolazimo do iznosa od oko  68 milijuna kuna prihoda s kojima raspolaže županija, od ukupno 189 milijuna kuna ukupnih prihoda. Vidljivo je da projekte koje provodi Međimurska županija višestruko premašuju iznos poreznih prihoda od 3 – 5 puta. Slično je i s proračunima većine općina i gradova gdje su proračuni za 2019. godinu višestruko veći nego godina ranije.

Lista projekata koju provodi županija zauzela bi previše prostora kako bi je u cijelosti objavili jer se odnosi od energetske obnove škola, uređenja zdravstvenih ustanova,  nabave opreme, ulaganje u znanje i obrazovno istraživačkih institucija. Ukratko, stotine milijuna kuna ulažu se u podizanje razine kvalitete života na području Županije, najvećim dijelom iz europskih sredstava. Uz pomoć sredstava EU, Međimurje hvata desetljeća zaostatka za razvijenim dijelovima Europe.

 

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE