Očistili smetlište pa ga pretvorili u reciklažno dvorište za preradu građevinskog otpada

misic
Reciklažno dvorište Mišići su stvorili na bivšem divljem odlagalištu otpada koje su najprije očistili

Reciklažno dvorište obitlejske firme Mišić u Prelogama kraj Ivanovca najveći je pogon za obradu neopasnog i građevinskog otpada na sjeverozapadu Hrvatske. Rabljeni asfalt, opeka, beton recikliranjem, odnosno drobljenjem mogu se pretvoriti u reciklirani agregat i ponovno iskoristiti.

Otpad se odlaže u posebne bokseve po vrstama na vodonepropusni plato gdje se najprije obradi, to znači da se iz građevinskog materijala izdvoji armature, drvo, plastika i staklo, a nakon toga slijedi drobljenje kako bi se dobio reciklirani granulat za novu upotrebu. Takvim se recikliranjem ne onečišćuje okoliš, a štede se prirodni resursi na održiv način. Reciklirani agregati imaju ponovnu uporabu u građevinarstvu. Pokazali su se odličnim materijalom za navoz, izradu tampona, parkirališta, bankina i potražnja za tom vrstom agregata iz godine u godine je sve veća.

Srećom, polako i postupno raste i svijest o odlaganju starog građevinskog otpada na reciklažno dvorište. Antun Mišić, direktor reciklažnog dvorišta u Prelogama kraj Ivanovca, u pogonu za obradu neopasnog i građevinskog otpada kaže da to potvrđuju i količine obrađenog otpada. Prije deset godina počeli su s obradom 2000 tona građevinskog otpada, da bi se te količine, jačanjem svijesti ljudi, postupno povećavale. Jedan od najvećih potrošača recikliranog granulata su općine za nasipavanje poljskih puteva i nerazvrstanih cesta, ali i drugi korisnici. Potražnja za recikliranim granulatom je tolika da ne možemo zadovoljiti potražnju, kazao je Antun Mišić. Svojstva recikliranog granulata ispitana su od strane IGH (Instituta za građevinarstvo Hrvatske) i Bioinstituta čime se osigurava prihvatljivost recikliranog granulata za ponovnu uporabu.

Upravo zbog toga više nema razloga da građevinski otpad bilo s gradilišta ili sanacije privatnih kuća završava u šumarcima ili divljim deponijama kada može biti obrađen na reciklažnom dvorištu i zbrinut za okoliš odgovarajući i prihvatljiv način.

Reciklažno dvorište Mišić je kruna poslovanja nakon 46 godina radnog iskustva obiteljske firme Mišić. Osnovao ga je sada već pokojni Antunov brat Stjepan 1972. godine koji je tada bio obrtnik. Počeli su s iskopom i prijevozom šljunka, a posao se polako širio bez zaduženja, s ponosom ističe Antun, koji je poslove prenio i na novu generaciju – sinove Dejana i Tomislava koji su rasli uz posao pa je uključivanje u firmu bio samo logičan slijed događaja.

Put do reciklažnog dvorišta bio je dug, a ideju da se upuste u realizaciju reciklažnog dvorišta dobili su u Njemačkoj kamo su dolazili u nabavu građevinske mehanizacije. Kada su vidjeli da se građevinski otpad prerađuje u Njemačkoj, pomislili su zašto se ne bi i u Hrvatskoj. U realizaciju reciklažnog dvorišta krenuli su 2006. godine, nakon što im je Mjesni odbor dao odobrenje da mogu krenuti u to. U realizaciji reciklažnog dvorišta dosta je pomogao i Grad Čakovec, odnosno pokojni gradonačelnik Šalamon koji je, kao lovac koji je poznavao svaki pedalj terena, shvaćao vrijednost njihove ideje. Naime, reciklažno dvorište započeli su na hektaru bivšeg divljeg smetlišta, koje su prvo morali sanirati. Danas se reciklažno dvorište rasprostire na 3 hektara.

Nakon sanacije zatražili su građevinsku dozvolu za koju je nadležne osobe u urbanizmu trebalo najprije uvjeriti u opravdanost ideje, ali kada su i to uspjeli i nakon toga ishoditi sve potrebne dozvole, reciklažno dvorište je počelo s radom.

Postupak recikliranja izgleda ovako: građevinski otpad najprije stigne na njihovu vagu, tu se vagne i istovari na vodonepropusni plato s kojega kreće prerada u drobilici. Istodobno se odvaja željezo ako se nalazi u otpadnom materijalu. Drobljeni materijal odlazi na separaciju s koje izlazi reciklirani agregat spreman za novu uporabu za navoze i tampone.

Uz zbrinjavanje građevinskog otpada obavljaju i usluge iskopa i rušenja objekata, sanaciju onečišćenih područja, prijevoz teretnim vozilima i vađenje prirodnog šljunka u kooperantskom postrojenju.

U njihovoj djelatnosti najveću ulogu imaju strojevi. U voznom parku raspolažu sa svom potrebnom mehanizacijom. Pretežno su obiteljska firma s ukupno 9 do 10 zaposlenih.

Ono što najviše iznenadi kada stignete u reciklažno dvorište Mišić je urednost pogona za obradu neopasnog i građevinskog otpada i pažnja koju pridaju uređenju prilazu i okolišu i dvorišta. Samim time šalju poruku da im je uz gospodarsku djelatnost kojom se bave važno biti i čuvar okoliša. Zbog toga nije čudno da u njihovo reciklažno dvorište dođu i stručnjaci i predavači iz tehničkih škola kako bi se na licu mjesta uvjerili kako funkcionira recikliranje i ponovna uporaba građevinskog materijala.

Ostavi komentar