Za Općinu Donji Kraljevec može se slobodno reći da je zahvaljujući poduzetništvu jedan od motora gospodarstva donjeg Međimurja. Osim gospodarstva, za Donji Kraljevec čuje se i kroz rad Centra dr. Rudolfa Steinera, speedway utrka, puhačkog orkestra, vrijednih poljoprivrednih proizvođača koji se godinama trude oko svog Voćarskog sajma. No, Donji Kraljevec su i ljudi koji tamo žive i rade, stvaraju te ovih dana, svi zajedno obilježavaju dan svoje općine. Nama pak je to prilika za poduži razgovor s tamošnjim načelnikom, Miljenkom Horvatom.
*Dan Općine prilika je da se pobroje rezultati ostvareni unatrag godinu dana te da se najave planovi za iduće jednogodišnje razdoblje. Što je najvažnije naglasiti ovom prilikom kada je u pitanju proteklo razdoblje i budući planovi?
– Moram reći da bi nabrajanje rezultata rada kroz godinu dana koje je prošlo bila preširoka tema. Radije bih rekao da smo kroz ovu godinu uspjeli ostvariti niz dobrih projekata vezanih za svako mjesto pojedinačno, a završetak svakog projekta je veliki uspjeh za našu općinu. Razvojem svakog dijela općine veoma je bitno za opstanak naših mjesta. Bez obzira radi li se tu o obnovi cesta, društvenih domova, vrtića, nove rasvjete, autobusnih stanica ili bilo kojeg drugog segmenta bitnog za život našeg stanovnika općine. Sve je to veoma važno za opstojnost i zadovoljstvo koje nas ispunjava. Zbog toga su i naši budući planovi vezani uz ljude i njihovih potreba kao i potrebama njihove djece. Svi moramo naći sebe u tim projektima inače bi oni bili besmisleni. Sve ono što ćemo graditi, obnavljati, sanirati mora biti u korist svakog našeg čovjeka, bilo mladog bilo starog.
*Iako se radi o jednoj od najrazvijenijih općina u Međimurju, još uvijek ima prostora za dodatne razvojne investicije i pogodnosti koji nude fondovi EU.
– Općina je iz EU fondova do sada realizirala nekoliko projekata. Prvi projekt koji je financiran iz tih sredstava u 100 % iznosu bila je Strategija razvoja Općine. Projekti koji su kandidirani su izrada projektne dokumentacije za dječji vrtić u Hodošanu, kao i projekt rekonstrukcija stare kinodvorane. Iz EU fondova predviđa se dobivanje sredstva za izgradnju novog vrtića u Hodošanu, uređenje ulica, trgova, parkova, kao i financiranje pojedinih društvenih domova.
*Pred općinom su i izbori za Vijeća mjesnih odbora?
– Što se tiče samih izbora, nadam se da će proteći u jednoj normalnoj i zdravoj atmosferi od kampanje do izbora. Oni koji se kandidiraju moraju znati da bez obzira na svoja politička stajališta svi zajedno moramo živjeti u našim mjestima i zajednički raditi ako želimo da se ona ne samo da razvijaju nego i opstanu.
*Gospodarstvo na području Donjeg Kraljevca u neprestanom je uzletu. Jedino pitanje koje se može postaviti u tom segmentu je nedostatak radnika, odnos uvoz radne snage.
– Za naše gospodarstvo doista se može reći kako je i dalje u velikom razvojnom zamahu, i to od izgradnje novih proizvodnih pogona do otvorenih novih radnih mjesta. No, kao i ostale sredine, i mi imamo problema kako popuniti sva ta mjesta. Stoga su gospodarstvenici prisiljeni na razmišljanje o popunjavanju radnih mjesta i iz drugih područja osim Međimurja i Podravine. Mislim kako će se to snalažljivošću i inicijativom naših poduzetnika uskoro riješiti, a na nama je da stanemo iza njih i pomognemo im u okviru naših mogućnosti.
*Kad već govorimo o nedostatku radnika, što poduzima Općina da bi se zadržali mladi?
– U Općini se trudimo voditi politiku u smjeru zadržavanje mladih i cijeli proračun je podređen toj politici. Sredstva usmjeravamo prema najmlađima koji su posebno osjetljiva kategorija. Stoga kroz programe razvoja izgrađujemo i razvijamo cijelo područje općine k mjestu poželjnim za nastanjivanje i život u njemu. Broj napuštenih kuća nam se za sada ne povećava, nego čak i smanjuje. I to je pitanje o kojem se raspravlja i intenzivno se radi na njemu. Naime, u idućem proračunu planiramo razviti tzv. motivacijski program za mlade i zaposlene. Radi se o pomoći u kupovina starih napuštenih dvorišta.
*Centar dr. Rudolfa Steinera je veliki potencijal za razvoj turizma. Koliko je on iskorišten u tu svrhu te koliko su i sami mještani u to uključeni?
– Centar dr. Rudolfa Steinera pokazuje jednu novu inicijativu i živost. Više se rad usmjerava na jače informiranje i upućivanje Steinerovih sljedbenika na njegovo rodno mjesto. Isto tako, Centar se otvorio za cjelokupno građanstvo što je veoma bitno kako bi ljudi prihvatili i shvatili kako Centar nije nikakvo zaštićeno mjesto za pojedince, nego da je on ustanova u kojoj se svi možemo naći.
*Kakva je situacija kada je u pitanju društveni život u mjestima?
– Ako želimo zadržati stanovništvo, obrazovanje, sport i kultura osnovne su stvari o kojima se moramo brinuti u našim mjestima. A da je tome tako, vidljivo je kroz naše programe koje prati sam proračun. Financijski pomažemo školovanje naših mladih. Dobro i sustavno pratimo gotovo 40 sportskih i kulturnih udruga. Okupljanje mladih u tim udrugama veoma nam je važno. Naime, današnji život mladih izolirao se kroz društvene mreže i bez direktnih je kontakata postalo problematično za samo društvo. Zbog toga itekako potičemo rad u tim udrugama jer socijalizacija je ono što im treba nuditi. (Vlasta Vugrinec)
