– Depresija je ozbiljan mentalni poremećaj. Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da će do 2020. godine depresija za žensku populaciju biti najčešći mentalni poremećaj, a za muškarce drugi po redu. Stoga je važno znati kako je prepoznati i time pomoći sebi i svojim bližnjima. istakla je magistra Josipa Mrla na nedavno održanoj psihološkoj tribini u multimedijalnoj dvorani Knjižnice “Nikola Zrinski” Čakovec.
Podsjetimo, na prvom “Psihološkom ponedjeljku” voditeljica tribine Mrla dotakla se općenito teme mentalnog zdravlja i poveznice i smjernice iz književnosti koje se mogu vezati za mentalno zdravlje.
Drugi “Psihološki ponedjeljak” donio je temu koja je važna za mentalno zdravlje s obzirom da je depresija sve učestaliji mentalni poremećaj. Magistra Mrla je istakla:- Time što pričamo o depresiji, što učimo o njoj i razumijemo taj mentalni poremećaj na neki način pridonosimo promociji mentalnog zdravlja.
Kako razlikovati depresiju od potištenosti?
– Prvo moramo pojasniti kako imamo često problem semantičke prirode u slučajevima kad kažemo “danas je depresivno vrijeme, u bedu sam, u depri sam” itd. Može se reći da možda postoji trend govorenja o mentalnom zdravlju i depresiji. Također postoji razlika trenutnih padova u raspoloženju. Normalno je da raspoloženje varira tijekom dana. Normalno je da se prema večeri javlja umor i opada raspoloženje. Iluzorno je očekivati da stalno možemo biti veseli. Fluktuacije raspoloženja razlikuju se i po spolu. Žene imaju češće promjene raspoloženja. Tuga kao emocija je možda također zaboravljena u tom smislu. Tuga može biti normalna reakcija na neki gubitak. Stoga i nju treba razlikovati od depresije. Depresija je poremećaj koji spada u psihopatologiju. Generalni simptomi su nisko raspoloženje, nedostatak energije, nemogućnost postizanja zadovoljstva, osjećaj nezadovoljstva koji traje više od dva tjedna i uz to mora biti poremećen kriterij socijalno-radnog funkcioniranja. istakla je magistra Mrla.
Prvi koraci nakon prepoznavanja simptoma depresije
Voditeljica tribine savjetovala je i što poduzeti kad se pojave navedeni simptomi?
– Bez obzira radi li se o našim bližnjima, prijateljima u okolini i nama samima, a nekada i sami nismo svjesni da smo depresivni, već to i okolina prepozna. Stoga je bitno da i okolina prepoznaje te simptome. Kad se simptomi uoče potrebno je javiti se liječniku. Depresiju je potrebno liječiti, ona nije prolazno stanje. Liječenje se sastoji od psihofarmaka i psihoterapije. Liječnik naravno prije svega šalje osobu na pretrage da isključi neki medicinski uzrok depresije, a konačna dijagnoza postavlja se psihološkom procjenom. Ako vidimo nekoga u okolini da ima problem s depresivnim ponašanjem treba ga potaknuti da ode liječniku jer neliječena depresija može biti uzrok suicidalnog ponašanja.
Stoga, ako uočite kod sebe ili svojih bližnjih navedene simptome, oni su alarm za odlazak liječniku.
- nemogućnost osjećanja zadovoljstva, stvari koje su nas prije veselile jednostavno više ne mogu veseliti
- pad raspoloženja i tuga od 2 tjedna
- pad energije
- važan simptom može biti i suicidalnost
U smanjenju depresije uvelike može pomoći druženje s prijateljima, s kućnim ljubimcem, lagana tjelovježba i šetnje. Sljedeći “Psihološki ponedjeljak” odnosno tribina koju uređuje i vodi magistra psihologije Josipa Mrla u čakovečkoj knjižnici biti će u 10. prosinca na temu darivanja.
foto: rr
