Dražen Novak: Drava je bila i ostala sjajno mjesto za opuštanje i druženje!

Dražen Novak
Dražen Novak, Foto: zv

Dražen Novak, predsjednik Nautičkog kluba Prelog, zaljubljenik je u Dravu i njezine ljepote te je već dugi niz godina aktivan u Nautičkom klubu “Labud” Prelog, prije desetak godina kao tajnik, a sad obnaša dužnost predsjednika kluba.

Po struci je soboslikar obrtnik s 24 godine iskustva, živi u Prelogu. Supruga vodi servis za čišćenje, a djeca su već odrasla. Vijećnik je i zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Preloga iz redova HNS-a.

Nautički klub “Labud” Prelog sve je više popularan među mladima i starijima. Koliko ima članova?

– Prije nekoliko mjeseci imali smo 95 članova, no broj stalno raste, sad ih je preko 100. Jedna smo od najmasovnijih udruga u Gradu Prelogu, sve je više interesa kako mladih, tako i starijih. Očekujem da će se broj članova i dalje povećavati, ljudi vole vodu i prirodu.

Na ovogodišnjoj utrci dravskih čamaca “Labuđe pero” zamalo se dogodilo incident, bilo je prigovora zbog lakšeg čamca. Kakva su pravila i treba li ih mijenjati?

– Iskreno, svake godine je interes za tom utrkom sve veći, a to nam je i bio cilj. Zbog jednostavnosti, a i da svima pružimo šansu da sudjeluju, odlučeno je da u utrci mogu sudjelovati dravski čunovi, odnosno čamci najmanje dužine pet metara, dok je drugi uvjet bio da dio čamca mora biti drven.

Zatim, odlučeno je da sudjeluju po dva veslača, odlučili smo se za vesla kako se ne bi događalo da motke zapnu u mulju u jezeru ili da nisu dovoljno dugačke zbog dubine jezera. Dužina staze je 1000 metara.

Osnovni nam je cilj kod osmišljavanja utrke bio da podignemo masovnost i kod gledatelja i kod sudionika, što smo postigli i utrka je sve popularnija.

To što je ove godine zaiskrilo je znak da je ljudima i natjecateljima stalo do pobjede i do samog natjecanja, a to znači da će možda neki i sami graditi čamce nalik starim dravskim.

Hoćete li mijenjati propozicije utrke?

– Kad je riječ o dužini čamca od pet metara, ne. Također za sada ne razmišljamo o ujednačavanju uvjeta, na primjer da svi čamci ili čunovi imaju istu težinu, što znači da bih ih onda morali izraditi.

Drugim riječima, potičemo masovnost i raznolikost u izvedbi čamaca, a da se opet zadrži onaj stari dravski čun u nekom obliku. Utrka je prije svega turistička i medijska atrakcija, a potom u pravom smislu i sportska. Kako će biti ubuduće, vidjet ćemo.

Mnogo je aktivnosti na vodi i uz vodu. U kojem se smjeru Nautički klub “Labud” želi razvijati?

– S obzirom na interes članstva, opredijelili smo se za tri glavna pravca razvoja aktivnosti: sport, rekreacija i turizam, te ekologija. Kad je riječ o sportskim aktivnostima, razvijamo kajakaške regate i natjecanja na jezeru, a sutra možda i neka druga. U rekreativnom dijelu za sada smo razvili “Lov na labuđe pero” što je ujedno i turistička manifestacija na kojoj je ove godine bilo nekoliko stotina ljudi.

Ljudi sve više prepoznaju Dravu i jezero kao mjesto gdje će se odmoriti, opustiti i susresti druge, a ne biti samo kod kuće uz televizor i slično. Kad je riječ o ekološkim aktivnostima, akcije traju tijekom cijele godine.

Sve je više plovila i ljudi na jezeru i Dravi kod Preloga, pa time i mogućnost nesreće. Što može učiniti Nautički klub?

– Možemo upoznati sve naše članove kako se treba ponašati na jezeru i Dravi i stalno skretati pozornost turistima koji se tu nađu da paze. Zapravo, naši članovi već upozoravaju na probleme koje najviše izazivaju brzi gliseri. Oni znaju biti toliko snažni da svojim valovima, koje ostavljaju iza sebe, razaraju pješčane sprudove na kojima gnijezde ptice.

Kako ovdje nije plovni put Lučka kapetanija Osijek, Ispostava Varaždin smatra da nema ingerencije. No trebalo bi regulirati ponašanje na vodi prije ili kasnije, očekujem da će se to rješavati na razini Grada Preloga, HEP-a i Hrvatskih voda, a koliko znam i Međimurska županija mora donijeti svoje planove o kampovima.

Prije nekoliko godina osnovana je i Javna komunalna tvrtka “Marina Prelog” koja će pomoći da sve dođe na svoje mjesto za koju godinu, no za to treba vrijeme, a važno je promijeniti i neke navike ljudi koji moraju znati da tu s nama žive i ptice i ribe.

Ostavi komentar