Ako se vozite od Nedelišća prema Dunjkovcu, s desne strane vidjet ćete veliku pilanu. Na preko 15 tisuća kvadratnih metara nalazi se moderno pilansko postrojenje, koje posljednjih godina stalno raste i u koje se permanentno ulaže. Pilana je u vlasništvu tvrtke Drvotrade koja je na tržištu više od deset godina, a uspješno je vode braća Sandi i Saša Gašparlin, vlasnici i direktori tvrtke. U tvrtki danas radi 32 zaposlenika, a kažu da bi bilo bi bolje da ih ima još 15-tak više, no teško je naći ljude. Zadnjih dvadesetak godina se ne školuju ili vrlo rijetko školuju stolari, jer gotovo da nema više drvne industrije, pa se nedostatak takvog kadra jako osjeća.
Tržište traži plemenjeno drvo
Braća Gašparlin od su oca naslijedila pilanu na kojoj su vidjeli svoju budućnost, pa su se od 2006. godine počeli ozbiljnije razmatrati mogućnosti poboljšanja i povećanja proizvodnje. Najprije su pojačali proizvodnju kratko piljenih drva za ogrjev, jer su se ljudi počeli vraćati grijanju na drva.
– Nakon toga povećali smo piljenje trupaca, drobljenje i prodaja otpadnog drva. Proizvodnju smo razvijali u smjeru piljenja drvene građe za graditeljstvo, izradu paleta svih namjena i proizvodnje drvene građe za drvnu industriju, izradu paleta svih namjena, te proizvodnju drvene građe za drvnu industriju, govori Saša Gašparlin.
– Kako smo više bili prisutni na tržištu, shvatili smo da se najviše traži oplemenjeno drvo, odnosno suha građa za proizvodnju namještaja, pa smo sve investicije okrenuli u tom smjeru. Da bismo zadovoljili tržište, trebao nam je kotao za parenje koji za svoj rad treba veliku količinu toplinske energije. U 2013. uz pomoć poslovne banke instalirali smo guljač kore, kotlovnicu, parionicu i sušaru i tu smo investiciju završili 2014. Tako smo tržištu mogli ponuditi dobro i kvalitetno obrađeno drvo, prvenstveno bukvu i hrast. Dobiveni kredit 2013. investirali smo u novu kotlovnicu na drvenu sječku snage dva megawatta. To je velika investicija, ali logična jer smo doma imali svoje otpadno drvo koje smo u takvoj kotlovnici mogli trošiti kao biomasu. Tako smo dobili vrijedan energent, skoro pa besplatno, jer je sve drvo već ukalkulirano u dodatno oplemenjenu sirovinu. Najveći početni trošak bila je nabava kotla za kotlovnicu, stroja za skidanje kore s kojom ložimo i usitnjivača otpada ili tzv. iverača. No, za relativno kratko vrijeme ta se investicija uvelike isplatila jer, ako bi za kotlovnicu i zagrijavanje kotla za parenje upotrebljavali plin, trošak bi nam bio skoro pa sto posto veći, a za zagrijavanje lož-uljem još i veći. Naši proizvodi prihvaćeni su u Europi, sjevernoj Africi i Aziji jer smo se dokazali kvalitetom i postojanošću, te poštivanjem rokova.
Proširenje kapaciteta
Ono što je jako bitno je da imamo osiguran plasman robe – parenih dasaka bukve i hrasta na tržište Afrike i Azije, koje može otkupiti ogromne količine. Sirovinu kupujemo od Hrvatskih šuma, nešto manje od privatnih vlasnika, te uvozimo drvo iz Slovenije, Austrije i Mađarske. U posljednjih godinu dana napravili smo nove sušare i povećali izvoz prema Kini i Vijetnamu. Investirali smo i u novu drobilicu za drvenu sječku. Čak 30 posto naše proizvodnje izvozimo u Egipat, 20-tak posto u zemlje Europske unije, a sve ostalo plasiramo u Kinu i Vijetnam.
Naša građa se tamo oplemenjuje, od nje se izrađuje i namještaj, pa često završava u poznatim europskim i svjetskim salonima. Problem su stolari, jer kako u Hrvatskoj gotovo da i nema drvne industrije, odnosno ostala su 2-3 veća proizvođača namještaja, pa je i školovanje stolara gotovo zamrlo zadnjih dvadesetak godina, a oni su nam itekako potrebni za nove investicije.
Kako bismo ostali i dalje konkurentni na tržištu moramo i dalje ići u nove investicije. Sljedeće godine planiramo nabavu nove robotizirane pilane i novu kotlovnicu kogenerativnog tipa koja proizvodi toplinu i struju, te proširiti kapacitete u sušari. Time bismo zaposlili i novih 15-tak ljudi.
Nova tehnologija bi podrazumijevala i manje fizičkog rada, pa bismo mogli zaposliti više žena. Pregovori s dobavljačima su u tijeku već godinu dana, čekamo samo građevinsku dozvolu. Ako sve bude po planu, nova investicija trebala bi započeti 2018., a završiti do polovice 2019. godine. (Snježana Zorković)
