Pavao Vlahek: Višesatno stajanje ili sjedenje u istom položaju može imati pogubne posljedice

Pavao Vlahek

Bolovi u križima od duge vožnje u automobilu ili od dugotrajnog sjedenja u neudobnoj stolici, u vratnoj kralježnici nakon radnog dana u kojem se ponavlja jedna te ista radnja, bolna ramena zbog napetosti – samo su neki od svakodnevnih primjera neugodnosti s kojima se susreće današnji čovjek. Radi se o bolovima u stupu našeg tijela, odnosno o bolovima u kralježnici koji gotovo pa su pošast današnjeg načina života.

To je i bila tema za razgovor s našim domaćim stručnjakom, rodom iz Hodošana, Pavlom Vlahekom, dr. med., specijalistom fizikalne medicine i rehabilitacije.

Bavi se rehabilitacijom ozljeda moždane kralježnice, a područje interesa su mu i prevencija te liječenje ozljeda sportaša, dijagnostički ultrazvuk muskulo-skeletnog sustava i manualna medicina.  Sudjeluje u raznim projektima promocije zdravog načina života. I sam se rekreativno unatrag petnaestak godina bavi trčanjem, biciklizmom  i triatlonom, a u više je navrata sudjelovao na raznim maratonskim i triatlonskim utrkama u zemlji i svijetu. Koautor je knjiga o cestovnom trčanju i triatlonu, te predavač na Sveučilištu Sjever u Varaždinu.

– Bolesti kralježnice modernog doba vezane su uz način života i rada koji uključuje višesatno sjedenje ili stajanje na istom mjestu, bilo da je vezan uz poslove za računalom ili industrijskim postrojenjima na traci, a u slobodno vrijeme i kod kuće za TV ili računalom. – objasnio je dr. med. Vlahek. – Nije nezanemarivo ni svakodnevno hodanje s pametnim telefonom u ruci uz pognutu glavu.

Naša kralježnica i tijelo nisu biomehanički posloženi za takve dugotrajne položaje. Do prije 100 godina naši su preci dominantno radili stalno mijenjajući položaje tijela i nisu radili poslove koji su imali normu ili višesatno sjedenje. Mijenjanjem položaja tijela uglavnom su se ravnomjerno opterećivali mišići i skelet tijela, za razliku od, primjerice, današnjeg rada na traci gdje se višesatno ponavljaju iste radnje i giba se samo određeni dio tijela.

Zašto bol u kralježnici?

Naime, upravo su takva radna mjesta u većini naše industrije, naročito tekstilne gdje djelatnici sjede 8 sati za strojem i rade jednu radnju. Pritisnuti normama, ispunjenjem radnog zadatka, teško da imaju vremena zastati nekoliko minuta, protegnuti se i vratiti normalnu cirkulaciju cijelog tijela. Neminovno, s godinama, taj najčešće upotrebljavani dio tijela strada, a sve kreće, naravno, od središta, tj. kralježnice.

– Kao posljedica takvih položaja kralježnice počinju se javljati simptomi kao što su vratobolje, križobolje, a ako dovoljno dugo traju počinje se razvijati i kao bol sa širenjem u ruke ili noge. Pojednostavljeno, u kralježnici se počinju razvijati daljnje promjene koje uključuju pritiske na korijen živaca koji idu prema našim ekstremitetima. Tada i najčešće započinje dijagnostička radiološka i neurološka obrada koja definira problem te daje upute za daljnje liječenje. Liječenje je konzervativno putem fizikalne terapije i rehabilitacijskih procesa ili pak je potrebna i kirurška intervencija. – kaže Vlahek.

Prevencija: gibanje, kretanje, razgibavanje, masaža…

Kako se navedene početne tegobe ne bi razvile, potrebno je, kao i kod drugih bolesti, provoditi prevenciju.

– Ona se sastoji u vidu svakodnevnih vježbi za kralježnicu koje ne trebaju dugo trajati. Dovoljno je svega desetak minuta dnevno. Time ne samo da se razgibavamo, već i jačamo mišiće koji pomažu našoj kralježnici u nošenju tereta našeg tijela.

U slobodne vrijeme bilo pak bi poželjno kretanje i bavljenje nekim oblikom rekreativne aktivnosti kao što je, primjerice, hodanje do pola sata dnevno. Ambiciozniji bi mogli uključiti i plivanje barem dva puta tjedna. – objašnjava naš sugovornik.

Reći će mnogi da je normalno da kosti bole, da nemaju vremena za ophode oko doktora i kako će sve proći samo od sebe.

– Istina, prolazi, ali samo u početku. – govori dr. Vlahek, te dodaje: – Pa popijemo jednu tabletu za bolove jer to je ipak najjednostavniji i najbrži način uklanjanja neugode. No, ubrzo više jedna nije dovoljna pa sežemo za sve više i više njih.

Fizikalna terapija samo put prema rješavanju boli

Fizikalna terapija pruža usluge ljudima s ciljem razvijanja, održavanja i obnavljanja maksimalne funkcionalne pokretljivosti i funkcionalne sposobnosti u svim životnim dobima. Fizioterapija se bavi prepoznavanjem i povećavanjem mogućnosti pokreta unutar područja unapređenja, prevencije, tretmana i rehabilitacije. Što se tiče fizikalne terapije, Vlahek preporučuje:

– Za kralježnicu je dobra, štoviše, poželjna fizikalna terapija koju nam propisuje liječnik specijalist. No, tih 10 – 15 dana terapije bol će se ublažiti, no ne i riješiti. Česta je zabluda kako smo odlaskom na terapije riješili problem boli. Naprotiv, tu smo samo saznali kako i na koji način trebamo nastaviti vježbati, kako se pravilno razgibavati, koje mišiće razvijati i slično.

Završno pak poručuje:

– Do liječnika obično stižemo kada nas praktički moraju nositi, a onda ni put ozdravljenja ne ide preko noći. Naime, niti je bol nastala preko noći, niti pak će u tom roku nestati. I koliko god medicina napredovala, ipak čovjek sam najbolje poznaje svoje tijelo i njegove mogućnosti. Trebao bi ga slušati, prepoznati znakove upozorenja pa makar bili tako ‘benigni’ kao što je bol u vratnom dijelu kralježnice nakon dugotrajnog sjedenja za računalom. Kada se već vide zvjezdice kod okretanja glave, sve je otišlo puno dalje od običnog umora.

(vv)

 

Ostavi komentar