S početkom lipnja počinjemo odbrojavati dane kada ćemo otići na ljetni godišnji odmor, onaj koji nam je tijekom godine obično i najdulji, najzabavniji i najvažniji odmor. Tako je ljetno vrijeme ono kada se najčešće putuje na morske destinacije, iako postoje i oni koji radije biraju odmor u planinama, kako bi izbjegli vrućine, ili pak oni koji odlaze na putovanja na daleke destinacije. Za korištenje godišnjeg odmora u tim ljetnim mjesecima radnici najčešće koriste svoje pravo i zakonsku obvezu da tijekom godine iskoriste najmanje dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je i ostvareno pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.
Radnik se svojeg godišnjeg odmora ne može odreći u smislu da zauzvrat dobije novčanu naknadu poslodavca, umjesto da godišnji odmor iskoristi, a za vrijeme godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Samo u slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, a ona se određuje razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.
Do kraja lipnja radnici također mogu i iskoristiti i neiskorišteni godišnji odmor koji su prenijeli iz prošle godine, a do istog datuma i sam poslodavac mora donijeti raspored korištenja godišnjeg odmora.
Oni koji nestrpljivo čekaju na odlazak na godišnji odmor u duljem trajanju, a koji pak im slijedi tek u drugoj polovici ljetnih mjeseci, primorani su pronaći tjedne kraće odmore i zadovoljstva kroz svakodnevne događaje kod kuće, bilo da je to kretanje u prirodi, druženje s ljudima u opuštenoj atmosferi, spavanje, barem boravak u tišini ili hrana koja opušta. Istraživanje restorana, posjećivanje ljetnih koncerata ili društvenih događaja u najbližim gradovima, kao i upisivanje kratkotrajnih tečajeva i novih hobija mogu nas uvijek oraspoložiti, a u konačnici i obogatiti naš život. Istraživanja pokazuju da je čak i povremeno “zabušavanje” na poslu dobra pojava jer ono služi za kraći odmor zaposlenika, nakon kojeg mu se povećava produktivnost.
Nakon završetka godišnjeg odmora, kako bismo “produljili” pozitivne efekte odmora, najčešće volimo iznova pregledati fotografije s putovanja ili prijateljima prepričavati zanimljive događaje koje smo imali tijekom odmora. Ipak, i na odmoru moramo biti spremni na neplanirane situacije, poput lošeg vremena, kvara automobila ili promjena određenih planova, no s obzirom na to da smo ipak na odmoru, u svakoj situaciji moramo naći nešto pozitivno. Jer, zašto na primjer ne bismo šetali po kiši uz more ili sjeli u restoran s prijateljima i čekali da završi loše vrijeme zbog kojeg ne možemo na plažu?
Iako mnogi žive po devizi “u radu je spas”, činjenica je da je nakon rada potreban i zasluženi odmor, a inspiracije za nove poslovne ideje događaju se upravo u danima odmora ili nakon odmora. Putovanja, druženja, čitanje knjiga i sve ono čime po vlastitom osjećaju ili intuiciji uspijevamo napuniti vlastite baterije, pomažu nam da nakon odmora budemo bolji. Naravno, postoje i oni koji se na svojim radnim mjestima baš nešto ni ne umore, no pretpostavka je ipak da je i njima potreban odmor od tzv. nerada, jer kako bismo tek onda radili kada ne bismo niti taj odmor imali?
