7.1 C
Čakovec
Petak, 19 travnja, 2024

Kako smo postali najveći Hrvati

Zahvaljujući višegodišnjim naporima mnogih zaljubljenika i znanstvenika  u međimursku popevku, ona je od 28. studenog ove godine na listi UNESCO-a kao nematerijalna baština čovječanstva. Uobičajeno se kazuje da je međimurska popevka sad zaštićena najvišom zaštitom na globalnoj razini.

Ponajprije, to je veliko priznanje međimurskoj popevki, ali i kraju iz koje dolazi, no i mnogo više. Ona je sad odjednom postala glazbeni tradicijski znak hrvatskog identiteta, iako se to i prije znalo. Kad pak se govori o hrvatskom identitetu, onda je riječ o društvenom i političkom kontekstu. Koliko je god popevka međimurska, ona je za svijet ponajprije hrvatska baština. Drugim riječima, Međimurci su kao čuvari svojeg identiteta kroz stoljeća, htjeli to ili ne, za svijet sad postali najveći Hrvati. Zanimljivo je da ovo priznanje dolazi uz još jedan Božić. Prije stotinu godina Međimurje je pripojeno domovini, a sad je njegova nematerijalna baština postala svjetsko dobro.

To znači da popevku treba čuvati ili bolje rečeno štititi od zaborava, loših izvedbi i mnogo drugih nejasnih načina. Jasno je da se štite slabi, tako na primjer djeca. Međimurska popevka dakako nije dijete, no činjenica je da se sve manje izvodi i da je mladi, Međimurci bi rekli oni na kojima svijet ostaje, sve manje pjevaju. Da nema nekoliko etnopjevača iz našeg kraja, te dobro organiziranih kulturno-umjetničkih društava, zaborav bi bio i dublji.

Zapravo, doveli smo se do toga da naši mladi iznova otkrivaju vrijednosti međimurske popevke kao da je riječ o glazbenom žanru poznatom kao world ili pak etno music.

Za sada, europska i svjetska publika ne prepoznaje međimursku popevku i njezine vrijednosti kao što je elegičnost i ljepota, za razliku od dernek paketa brzih ritmova umotanih u balkansku novokomponiranu i romsku glazbu koji se nude na tržištu. Međimurska popevka tu se pojavljuje kao ona koja je u stalnom unutarnjem sukobu s tom vrstom glazbe.

Što se u ovom trenutku može učiniti? Prije svega, potreban je mali institucijski sustav koji će stalno pomagati prodor međimurske popevke u svijet, svojevrsno vanjsko ministarstvo međimurske popevke.  Logično bi bilo da takav institucijski sustav za potporu našim najboljim etnoglazbenicima i sastavima nalazi u Međimurju. Razlog je očit, oni koji će to raditi moraju voljeti međimursku popevku kao svoj identitet.

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

49,208FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE