15 C
Čakovec
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Zašto smo postali važni

[layerslider id=”3″]

Gotovo preko noći dogodila se kriza u Turskoj. Isto kao prije osam godina, kad su grčki umirovljenici izgubili skoro polovicu svojih mirovina, sad se događa u Turskoj. Turska lira je prema zadnjim podacima oslabila u zadnjih nekoliko mjeseci čak četrdeset posto i polako klizi prema dolje. Najviše su izložene europske banke, pa i UNI kredit grupa, vlasnik Zagrebačke banke. Europska središnja banka već prati izložene banke.

Razlog zabrinutosti bankara u Europi je jasan, Turska je oko četiri puta veća ekonomija od Grčke u koju je, da bi se stabilizirala, uloženo blizu 300 milijardi eura. Drugim riječima, ako se nastavi kriza u Turskoj, Europska će unija, iako Turska nije njezina članica, imati pred sobom potencijalni problem od preko tisuću milijardi eura, ako bi se ponovio slučaj Grčke. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova već je reagiralo ocjenom da turska kriza predstavlja novi vanjski financijski rizik za njemačke banke.

Ako na trenutak zaboravimo financijske aspekte turske krize, ostaje ona ljudska. Već danas je svim građanima Turske život postao skuplji, a roba iz inozemstva gotovo duplo skuplja. Analitičari strahuju da bi se produbljivanjem turske krize na našim granicama moglo naći oko četiri milijuna izbjeglica, a već znamo kako je to završilo po europske zemlje.

Turski predsjednik optužuje Ameriku da je potakla tursku krizu. Koliko ima istine u tome, za sada nije jasno. Da Turska i prije nije imala razvojne probleme, teško bi je mogao samo tako uzdrmati politički i ekonomski pritisak jedne velesile.

S druge strane, na Turskoj se prelamaju velike geostrateške igre Amerike i Rusije, uskoro i Kine. Nema sumnje da Amerika pritišće Tursku zbog približavanja Rusiji. No pritisak na Tursku ujedno je i pritisak na Europu, kriza u toj zemlji itekako može pogoditi europske zemlje, dovoljno je samo spomenuti nekoliko milijuna potencijalnih izbjeglica i destabilizacije koje bi to dovelo u Europi, a posebno u zemljama Balkana.

Jači udar krize nakon događanja na Bliskom istoku započeo je početkom godine, kad je postalo jasno da će do kraja ove godine Kina, kao najveći uvoznik nafte iz Irana, plaćati u juanima, a ne više u dolarima. Istovremeno je Europska unija dogovarala s Iranom plaćanje u eurima, a sve to znači da dolar više nema monopol. Iz te se perspektive čini kao da je na djelu scenarij „imperija uzvraća udarac“. U medijima su se pojavile i vijesti da Amerika pregovara s Italijom i Mađarskom da kupuju ukapljeni plin koje to ne žele jer je ruski za sada jeftiniji.

Zapravo, pitamo se što je sljedeće, očito smo kao regija postali važni, pa i još nepostojeći terminal na Krku. Sad se vidi koliko je značio ulazak u Europsku uniju.

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE