[layerslider id=”3″]
Prema izvješću Europske komisije, s obzirom na broj stanovnika, Hrvatska ima najviše sudaca među zemljama EU, ali i najviše neriješenih predmeta.
Povjerenje u hrvatsko pravosuđe je prema istraživanjima poljuljano do te mjere da u njega vjeruje samo 23 posto građana, prema podacima Eurobarometra.
U isto vrijeme Vlada se hvali da je naše pravosuđe zadnjih godina sve ažurnije i uspješnije. Točnije, u 2017. godini riješeno je 1,275 milijuna pravosudnih slučajeva, a primljeno je 1,239 milijuna novih predmeta. Neriješeno je ostalo 462.439 predmeta, prijašnjih godina ta je brojka bila veća za devet posto, što znači da se broj neriješenih predmeta smanjuje.
No ono što zapanjuje je veliki broj novih pravosudnih slučajeva uopće, redovito preko milijun godišnje. U šali, ispada da u ovoj državi ništa drugo ne radimo nego se samo tužimo ili podnosimo podneske, kao da svaki treći građanin jednom godišnje podnosi tužbu. Po toj je statistici svaki građanin, od najmanjeg djeteta do starca, zadužen za trideset pravosudnih postupaka u svojem životu.
Domaći poduzetnici pak sve više izbjegavaju sudske postupke ako je to moguće, kažu da tako ne gube novac i vrijeme.
Zašto je to tako? Ili odvjetnici rade prekovremeno, to je uostalom sigurno uz ove podatke, ili je nešto drugo u pitanju.
To drugo je naš zakonodavni okvir koji je očito toliko složen i nepregledan da više niti stručnjaci ne znaju kako postupati.
Rezultat nepreglednosti i nejasnoća zakonskih propisa, ali i raznih interesa i lobija je korupcija. Ima je svaka zemlja, no u Hrvatskoj je ona vjerojatno pri vrhu, s obzirom na nepreglednost sustava i stanje pravosuđa. Da podsjetimo, korupcija prema definiciji nije tek hvatanje lopova kad se od stabla ne vidi šuma. Korupcija je pojava u društvu koja ugrožava ljudska prava, razara moral i ugrožava stabilnost i gospodarski napredak društva i države.
Borba protiv korupcije je ujedno borba za demokratsko društvo. Jednostavno je ona opća opasnost društva.
U Kaliforniji je odlučeno da se u sve nove zgrade niže od tri kata od 2020. godine obavezno ugrađuju fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije. Očekuje se da takvu odluku za Međimurje donese ekološki osviješten župan Posavec.
