[layerslider id=”3″]
Vlada je napokon odlučila osnovati Vijeće za inovacije i to misli ozbiljno. U njemu će sjediti ministri znanosti i gospodarstva, a očekuje se i koji inovator. Ako je suditi po prvim izjavama odgovornih ministara, inovatori će dočekati bolje dane zbog europskog novca i političke podrške.
Veliki njemački filozof Hegel svojedobno je zapisao da mudra sova spoznaje leti tek u suton. Čini se da se toga drži i naša politička elita. Sad kad je napokon ustanovljeno da smo po ulaganjima u istraživanja i razvoj možda najgori u Europi i da smo duboko zaglibili u neznanju, Vlada osniva nacionalno Vijeće za inovacije. Kažu da nikad nije prekasno, pa će sova znanja napokon letjeti i u Hrvatskoj.
Hrvatskoj mudroj sovi ime je umreženi svijet i korištenje mreža za razvoj proizvodnje pomoću usavršavanja tehnologija i novih tehnoloških rješenja. Kakva će ona biti nitko ne zna, mnogo toga ovisit će o inovatorima, kako skupinama tako i pojedincima. Hoće li sviti svoje gnijezdo u biotehnologiji, računarstvu ili strojarstvu, ili nekom drugoj djelatnosti, ostaje pitanje za budućnost.
Ipak, pravo političko djelovanje tu tek počinje ako je cilj nacionalni razvoj. Domaća znanstvena zajednica je preslaba za veće iskorake osim pojedinačno, a inovatori su tek rijetke pojave pa nas onda začuđuju svojom prisutnošću. Jednostavno je, i jednih i drugih treba biti mnogo više.
Na primjeru Međimurja može se vidjeti sve neznanje i nemoć dosadašnje politike. Inovatori se, kako uspješni tako i oni manje uspješni, mogu nabrojiti na prste. Zašto je to tako?
Značajan razlog krije se u nedostatku političkog djelovanja. Umjesto da svako selo ili grad, a međimurska sela su zapravo već male gradske sredine, ima svoje znanstveno ili inovatorsko društvo ili kako se god zvalo drugačije, naše selo ima sve ono što nije znanstveno i inovativno.
Sigurno je da kvalitetu života poboljšavaju razne udruge građana, no mladi odlaze u gradove i veće sredine jer nema poticaja, bolje rečeno izazova znanosti i inovatorstva, nema proizvodnje i zarade. Udruga, ili drugih vrsta organizacija za znanstveni rad slične vrste naprosto nema dovoljno jer to nikome ne pada na pamet. I u međimurskim gradovima je slično.
Nema niti mnogo tvrtki koje se bave povezivanjem proizvodnje i internetskih mreža, a koje bi iskoristile znanja i sposobnosti domaće pameti.
Zbog toga je osnivanje nacionalnog Vijeća za inovacije možda dobrodošao poticaj. No pravi će cilj tog vijeća biti ostvaren ako svaka općina i grad u Međimurju i sami postanu inovativni, s barem nekoliko skupina građana koje se bave znanošću.
