[layerslider id=”3″]
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, do 2021. godine iz obnovljivih izvora energije, sunca, vjetra, valova, proizvodit će se ukupno 28 posto svjetske proizvodnje električne energije. Zašto je to predviđanje temeljeno na brojkama važno za Hrvatsku?
Najprije zbog toga što je u svijetu došlo do ubrzanja u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Ono što se trebalo događati oko 2030. godine događa se sad, deset godina ranije. Razlog tako velikog skoka je taj što su najveće zemlje kao što su SAD, Kina, Indija ubrzano razvijale svoje solarne kapacitete. Rezultat tog ubrzanog razvoja vidljiv je posebno u Americi. Sjedinjene Američke Države su u prošloj godini na poslovima proizvodnje struje iz obnovljivih izvora zaposlile duplo više radnika nego na poslovima iz fosilnih industrija. Konkretno, u takozvanom solarnom sektoru zaposleno je oko 370.000 radnika, a u fosilnom (nafta, ugljen) samo oko 150.000 radnika. Slično je i u drugim razvijenim državama pa tako i u Njemačkoj. Taj proces započeo je prije nekoliko godina i ubrzava se, tako da predviđanja o proizvodnji do 30 posto energije iz obnovljivih izvora za pet godina sve više postaju stvarnost. Globalno, u svijetu je prošle godine uloženo preko 280 milijardi u obnovljive izvore energije, a samo 130 milijardi u fosilne izvore energije.
Najveće zemlje svijeta jasno nam pokazuju da su solarni po broju novozaposlenih pobjeđuju fosilne radnike, a trendovi ulaganja svjetskog kapitala da će tako biti i narednih godina.
Uvijek kad se govori o obnovljivim izvorima i njihovu razvoju, na kraju se potegne pitanje gdje je tu Hrvatska. Za početak recimo da je u društvu s Mađarskom na europskom začelju. Naime, obje zemlje do 2030. trebaju smanjiti udjele ugljičnog dioksida za samo sedam posto. Švedska, Danska i Njemačka moraju smanjiti udio ugljičnog dioksida za oko 40 posto do 2030. godine što su visoki ciljevi.
Zaključak je jasan: Hrvatska, pa i Mađarska doći će do smanjenja tih sedam posto po inerciji, što znači da Europska komisija i njezini planeri smatraju da te zemlje nisu posebno zainteresirane za razvoj obnovljivih izvora, a onda niti za ubrzani rast zaposlenosti u solarnim sektorima.
S druge strane, građani Hrvatske sve su svjesniji da je ulaganje u obnovljive izvore i industrije poput električnih automobila ulaganje u budućnost djece već i zbog klimatskih promjena. Dok čekaju veće iskorake politike u tom smjeru, jasno je: naši su građani postali pametniji od političara.
