Ministarstvo pravosuđa u javnu je raspravu uputilo nacrt novog Zakona o zemljišnim knjigama koji bi trebao znatno skratiti zemljišnoknjižne (ZK) postupke. Redovni postupci koji se tiču samog upisa vlasništva smatrat će se hitnima.
U Ministarstvu ističu da je trajanje takvih postupaka godinama skraćivano, tako da je s prosječnih 800 dana 2004. godine svedeno na 26 dana. No, riječ je o prosjeku, a praksa je vrlo neujednačena tako da upis u Zagrebu traje sedam dana, a upis za hipoteke svega jedan dan, dok se u Dalmaciji na takav upis čeka i po sto dana. Da bi se ujednačila praksa, ali i dodatno skratili rokovi, za upis je novim zakonom predviđen rok od svega 15 dana.
Rokovi za ispravni postupak
Rokovi se uvode i za pojedinačan ispravni postupak, oko kojega je u praksi najviše problema. Riječ je o izvanparničnim postupcima kojima se ispravlja neki podatak u zemljišnoj knjizi, primjerice, površina ili ime i prezime vlasnika, a pritom u drugim evidencijama nema dostatnih podataka kojima bi se moglo dokazati vlasništvo.
Za takve postupke nisu propisani nikakvi rokovi pa se u praksi događa da od podnošenja zahtjeva do sazivanja prvih ročišta u ovakvim predmetima prođe i po više od tri godine.
Ministarstvo tome planira stati na kraj uvođenjem roka od 30 dana u kojemu se u ovakvim predmetima mora sazvati prvo ročište.
Nakon donošenja odluke uveden je i rok za prijave i prigovore od 30 dana i još dodatnih 60 dana za odlučivanje o samom prigovoru, što bi sve trebalo znatno skratiti vrijeme koje se potroši za rješavanje ovih predmeta.
Novost je i da će katastarske općine koje ih nemaju morati osnovati zemljišne knjige u roku od pet godina. Taj je rok kraći za one općine u kojima se vodi karton polog i iznosi tri godine.
Predviđeno je i brisanje po službenoj dužnosti hipoteka starijih od 1960., umjesto do 1958. godine.
Ministarstvo je predvidjelo i snažnu informatizaciju svih postupaka pa će se po službenoj dužnosti raditi i promjene nekih podataka u zemljišnim knjigama.
Automatske promjene
Na primjer, u slučaju sklapanja braka i promjene prezimena, građani više u gruntovnicu neće morati donositi vjenčani list, nego će im se podaci u zemljišnim knjigama automatski usklađivati s promjenom u evidenciji MUP-a. Isti postupak predviđen je i za promjene adrese pa se u gruntovnicu više neće morati dostavljati potvrde o promjeni prebivališta i sl.
Rješenja u zemljišnoknjižnim postupcima moći će se potpisivati elektronički, elektronička će biti i zbirka isprava i razmjena između sudova, što bi sve trebalo pojednostaviti i skratiti postupak. Iako to nije predmet ovog zakona, iz Ministarstva najavljuju da će uskoro građanima omogućiti da sami putem sustava e-građani podnesu prijavu za upis u zemljišnu knjigu, što sada mogu samo odvjetnici i javni bilježnici.
