Županijske vlasti u Koprivnici podupiru HEP-ov projekt izgradnje dviju protočnih hidroelektrana Molve 1 i Molve 2 na Dravi, ukupno vrijednih oko 3,3 milijarde kuna.
Zaključak je to sastanka održanog 5. prosinca dožupana Darka Sobote s predstavnicima HEP-a te načelnicima općina koje su u zoni obuhvata tog velikog zahvata. Hidroelektrane treba uvrstiti u prostorni plan Županije, a HEP nastavlja s izradom potrebnih projekata, piše podravski.hr.
Stari projekt zamijenjen je izgradnjom dviju manjih, protočnih hidroelektrana nazvanih Molve 1 i Molve 2 u zoni obuhvata na području općina Drnje, Peteranec, Gola, Hlebine, Molve i Novo Virje.
Prema idejnom rješenju HEP-a, HE Molve 1 bila bi smještena u Gabajevoj Gredi, imala bi tri turbine i prosječnu godišnju proizvodnju od 235 gigavatsati električne energije. Tim zahvatom nastalo bi akumulacijsko jezero duljine 12,6 kilometara i prosječne širine 690 metara. Gradili bi se i nasipi visine do sedam metara.
Hidroelektrana Molve 2 gradila bi se kod Čambine i godišnje bi proizvodila 248 gigavatsati struje. Akumulacijsko jezero bilo bi dugo 14,2 kilometra, a široko u prosjeku 710 metara s nasipima visokim otprilike do pet metara.
Ipak, mnogi se bune protiv gradnje novih hidroelektrana na Dravi jer smatraju da će to devastirati okoliš.
O svemu se oglasio i WWF Adria.
Rijeka Drava i UNESCO Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav ugroženi izgradnjom dvije velike hidroelektrane
Rijeka Drava, koja je dio Natura 2000 mreže, Regionalnog parka Mura-Drava te je značajan dio UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, pod velikom je prijetnjom izgradnje dvije velike hidroelektrane – Molve 1 i Molve 2. Od svog izvora u Italiji, Drava je već pod pritiskom 22 hidroelektrane od kojih su tri u Hrvatskoj, ali u gornjem toku. Predložena lokacija za hidroelektrane Molve 1 i Molve 2 u samom je srcu „Europske Amazone“ – najočuvanijeg i ekološki najvrjednijeg dijela rijeke Drave duž njenog cijelog toka.
Projekt izgradnje hidroelektrana na Dravi, Molve 1 i Molve 2, zaživio je kao ideja nakon odustajanja od izgradnje HE Novo Virje, no utjecaj na prirodu i okoliš time nije umanjen pošto bi izgradnjom dvije akumulacije, ukupne dužine od skoro 30 km, bio uništen najvrjedniji dio rijeke Drave. WWF i ostale udruge Dravske lige zato pozivaju na ponovno razmatranje ove političke odluke o izgradnji hidroelektrana na Dravi, pošto je ideja o tim hidroenergetskim projektima nastala prije pristupanja EU i proglašenja Europske ekološke Natura 2000 mreže u Hrvatskoj, prije osnivanja Regionalnog parka Mura-Drava te prije proglašenja UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav s Mađarskom.
– WWF se zalaže za održivu hidroenergetiku te sustavno i integralno planiranje hidroenergetskih projekata, no protivi se izgradnji energetskih objekata unutar zaštićenih područja. Uistinu je važno strateški promišljati kad se radi o energetskim objektima. Modernizacijom postojećih hidroenergetskih sustava te njihovim redovnim održavanjem bi se također povećao kapacitet proizvodnje električne energije. Izgradnjom hidroelektrana Molve 1 i Molve 2 bi se krajobraz tog područja potpuno promijenio iz prirodnog riječnog toka u niz akumulacija – rekla je Ivana Korn Varga iz WWF Adrije.
WWF smatra da u planiranje novih energetskih objekata na nacionalnom nivou treba uključiti sve sektore od poljoprivrede, zaštite okoliša i prirode, turizma, šumarstva, voda, prostornog planiranja te nevladinog sektora, kako bi zajedničkom suradnjom došli do zajedničke strategije razvoja i korištenja prirodnih dobara.
– Zabrinuti smo za buduće stanje rijeke Drave i nizvodno od te dvije brane. Zbog dodatnog ukapanja korita rijeke, razine podzemnih voda bi se dodatno snizile i negativno utjecale na poljoprivredu, šumarstvo i život u okolici. Same akumulacije će negativno utjecati na Repašku šumu i šumarstvo u tom dijelu, te bi se uništilo stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Lokalno stanovništvo, udruge Dravske lige i WWF žele očuvati prirodnu Dravu, naš riječni biser i naše blago – dodala je Korn Varga.
Zaštita ‘Europske Amazone’ jedan je od glavnih prioriteta WWF Adrije te s brojnim partnerima iz državnih institucija i nevladinog sektora provodi više projekata, kako bi se poboljšalo stanje rijeka Mure, Drave i Dunava. WWF Adria s partnerima provodi dva EU projekta u području „Europske Amazone“. U projektu DRAVA LIFE s Hrvatskim vodama rade na obnovi staništa rijeke Drave, a kroz projekt coop MDD stvaraju se temelji zajedničkog upravljanja planiranim UNESCO Prekograničnim rezervatom biosfere Mura-Drava-Dunav i suradnje između zaštićenih područja u svih pet država. Stvorit će se i mreža Škola uz rijeke, u kojima će lokalno stanovništvo i turisti moći saznati više o tom području i vrstama koje u njemu obitavaju.
– Područje Mure, Drave i Dunava, izuzetnih i netaknutih rijeka, s poplavnim šumama i rukavcima, nudi dom brojnim zaštićenim i ugroženim vrstama, kao što su vidra i dabar, orao štekavac, jesetra ili dunavski losos. Iako stranci već poznaju ovu regiju po iznimnoj prirodi, i mi bismo trebali više vrednovati našu prirodu i ozbiljnije shvatiti obvezu njezine zaštite. Tu nam uvelike mogu pomoći fondovi Europske unije, kojima možemo sufinancirati investicije u obnovu rijeka, uspostavu međusektorske suradnje i turističke promocije te tako osigurati održivo upravljanje rijekama za dobrobiti ljudi koji žive uz njih i vrsta koje o njima ovise – zaključila je Korn Varga.
