Učenici trogodišnjih strukovnih škola, koji će strukovne programe upisivati nakon provedene reforme obrazovnog sustava – a s početkom 2020. godine, u prvom razredu općeobrazovne predmete učit će 25 posto, dok im preostali dio, 75 posto školske godine otpada na svladavanje strukovnog sadržaja za koji se školuju, takozvano učenje temeljeno na radu.
Za učenje kod poslodavaca i dodatne edukacije, kao i učenja tehnika nužnih za zanimanja za koja se školuju, u trećem razredu strukovnih škola učenicima će otpasti čak 80 posto školske godine. Dio je to pripremljenog nacionalnog kurikula za strukovno obrazovanje, kao temeljnog dokumenta promjena strukovnih škola, koji će biti predstavljen kada idući tjedan u Ministarstvu obrazovanja donesu i konačnu odluku o formiranju centara kompetencija koji će se otvarati u Hrvatskoj.
Centri kompetencija bit će institucije u kojima će učenici, uz praktičan rad kod poslodavaca, svladavati sve tehnike svoga zanimanja uz mentora, dodatno se usavršavati ili ponavljati određena područja koja kod poslodavaca nisu usvojili odmah. To naravno podrazumijeva da bi centri kompetencija trebali biti opremljeni kvalitetnim uređajima, strojevima i materijalima koji se koriste u realnom sektoru rada, no detalji oko samih centara kompetencija tek će se trebati usuglasiti.
Naime, Centri ne mogu i ne smiju, kao što to nisu niti u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj čiji miks modela pokušavamo primijeniti u našem obrazovnom sustavu, biti “zamjenske škole” već centri u kojima učenici nadograđuju svoje znanje i vještine. Centri kompetencija, bi, po trenutnim planovima, trebali biti i mjesta u kojima će se strukovni nastavnici usavršavati kako bi ravnopravno sudjelovali u edukaciji mladih naraštaja koji se pripremaju za zadovoljenje potreba tržišta rada.
– Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja učeniku/polazniku se izdaje svjedodžba o završnome radu te dodatak svjedodžbi koji sadrži popis kompetencija stečenih obrazovanjem za kvalifikaciju i stečeno radno iskustvo – pojasnili su iz Ministarstva obrazovanja.
Ipak, Hrvatska u sustavu strukovnog obrazovanja još nije riješila temeljna pitanja – poput onoga tko sve može u centrima kompetencija biti mentor, kako će se on birati, koliko radnog iskustva mora imati kao ni pitanje kako će i po kojem modelu učenicima biti isplaćene naknade za rad kod poslodavaca za vrijeme školovanja.
