Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od raka je u nas 2015. godine ukupno umrlo 14.012 ljudi, a novooboljela su 22.503.
Rak prostate i rak pluća najčešći su, ali i najsmrtonosniji među muškarcima. Prema objašnjenju akademika Miroslava Samaržije, bit ćemo među četiri-pet zemalja u svijetu koje s tim počinju.
– Plan je tu, slijedi administrativna procedura i nadam se da će biti spreman na jesen. Jasno su definirani kriteriji što znači visoki rizik, to su pušači stariji od 50 godina koji puše 30 i više godina. Uređaji koji mogu napraviti dobar CT su probrani – objasnio je akademik Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac.
Dovršena su još dva nacionalna preventivna programa ranog otkrivanja bolesti, konkretno za rak prostate i rak pluća. Za ovaj potonji u planu su preventivne CT pretrage uz pomoć uređaja niske doze zračenja u devet gradova diljem zemlje gdje su takvi uređaji dostupni, a na CT će biti pozvani pušači stariji od 50 godina koji imaju 30 godina “pušačkog staža”.
Pušenje i debljina su rizici
Kako su nam odgovorili iz Ministarstva, u suradnji sa stručnjacima pripremaju se ta dva programa, ali i akcijski plan za prevenciju i nadzor nad kroničnim nezaraznim bolestima koji je, stoji u odgovoru Ministarstva, također usmjeren na promicanje zdravlja i suzbijanje određenih čimbenika rizika. A ti su rizici prvenstveno debljina i pušenje o čemu se navodi i ponavlja niz poražavajućih podataka.
Ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić jasnog je stava kad je u pitanju pušenje koje bi učinio nedostupnim udvostručenjem cijene cigareta. Mjera je to koja se primjenjuje u nizu drugih zemalja, a osnovni joj je cilj onemogućavanje dostupnosti cigareta. Dok se o rizičnim čimbenicima puno raspravlja, u međuvremenu se pripremaju spomenuti nacionalni planovi, a trenutačno se u nas provode tri takva programa ranog otkrivanja: raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice.
– Cilj preventivnih programa ranog otkrivanja raka pravovremeno je otkrivanje bolesti, smanjenje pobola i smrtnost od navedenih sijela raka, poboljšanje kvalitete života oboljelih zahvaljujući ranoj dijagnostici te unapređenje zdravlja cjelokupnog stanovništva. Za dva sijela, rak debelog crijeva i rak vrata maternice, moguće je otkriti predzloćudne promjene te je terapijskim djelovanjem moguće i spriječiti nastanak raka – dodali su iz Ministarstva zdravstva u kojem su istaknuli i važnost nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti koji će, kako su opisali, unaprijediti sustav organizacije, dijagnostike, liječenja i praćenja podataka te podignuti kvalitetu zdravstvene zaštite.
Ključan dokument
Nacionalni plan ključan je dokument za borbu protiv raka o kojem je statistika u Hrvatskoj itekako poražavajuća.
Upravo kad je riječ o raku prostate i pluća Hrvatska je među pet zemalja od njih 30-ak u Europi s najlošijim preživljenjem. Konkretno je kod nas preživljenje, prema istraživanju objavljenom u časopisu Lancet, za rak pluća deset posto, a prostate 81 posto.
