Danas je u Banskim dvorima održana 66. sjednica Vlade Republike Hrvatske.
Predstavljajući Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, državni tajnik u Ministarstvu financija Željko Tufekčić istaknuo je da se njime nastavlja provedba porezne reforme.
Kazao je da je cilj izmjena i dopune Prijedloga zakona pojednostavljenje administrativnih postupaka za obveznike, ali i za državna tijela, povećanje transparentnosti obračuna i sustava plaćanja, pojednostavljenje promjene vlasništva motornih vozila te smanjenje poreznog opterećenja.
Tufekčić je naglasio da se predloženim izmjenama za porezne obveznike očekuje bitno smanjenje troška.
Državni tajnik Tufekčić izvijestio je da Ovaj Zakon uređuje dva porezna oblika, a to su posebni porez na motorna vozila i posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila.
Navedenim izmjena i dopunama Zakona koje su provedene u sklopu cjelovite porezne reforme i koje su stupile na snagu 1. siječnja 2017. godine, Republika Hrvatska je zadržala registracijski sustav oporezivanja motornih vozila prema vrijednosnom i ekološkom kriteriju, s time da se visina posebnog poreza koja se utvrđuje prema emisiji ugljičnog dioksida (CO2) postala samostalan kriterij oporezivanja koji se prestao vezati za vrijednost motornog vozila, čime je sam porezni sustav znatno osuvremenjen.
U međuvremenu je 1. lipnja 2017. godine donesena Uredba Komisije o dopuni Uredbe (EZ) Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila, kojom se u EU zakonodavstvo uvodi tzv. Globalno usklađeni ispitni postupak za laka vozila (WLTP, tj Worldwide Harmonised Light Vehicle Test Procedure) ili novi sustav mjerenja emisija CO2. Djelomična primjena WLTP-a je stupila na snagu 1. rujna ove godine, dok se puna primjena očekuje 1. siječnja 2019. godine.
Državni tajnik Tufekčić kazao je da se ovim prijedlogom predlaže umjesto posebnog poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila, plaćanje upravne pristojbe prilikom registracije vozila na ime stjecatelja vozila kako bi se ubuduće pojednostavio i skratio administrativni postupak obavljanjem svih radnji na jednom mjestu, pojasnivši da nije riječ o novom nametu već transformaciji davanja koje se plaća prilikom stjecanja rabljenih motornih vozila.
U slučaju kupoprodaje rabljenog motornog vozila nije više potrebno ovjeravati potpis prodavatelja kod javnog bilježnika već, nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora, kupac s istim kod tijela nadležnog za registraciju motornih vozila (Centar za vozila Hrvatske) obavlja prijenos vlasništva odnosno registraciju motornog vozila na svoje ime. Obračun i kontrolu naplate upravnih pristojbi obavljat će tijelo nadležno za registraciju motornih vozila.
Visina upravne pristojbe koja će se plaćati prilikom registracije rabljenog motornog vozila na ime stjecatelja istog, izračunavat će se prema propisanom iznosu upravne pristojbe u kunama po kilovatu (KW) ovisno o godini starosti, koja se izračunava prema godini proizvodnje vozila, odnosno godinu starosti rabljenog motornog vozila čini tekuća godina umanjena za godinu proizvodnje. Ukoliko je tekuća godina jednaka godini proizvodnje, smatra se da je vozilo staro jednu godinu. Visina pristojbe izračunavat će se prema snazi motora (KW) i starosti vozila u kunama po KW u 12 razreda.
Državni tajnik Tufekčić naglasio je da se predloženim izmjenama za porezne obveznike očekuje bitno smanjenje troška, što potvrđuje i projekcija ukupnog prihoda naplate buduće upravne pristojbe koja je od ukupnog lanjskog prihoda od posebnog poreza na motorna vozila manja za oko 100 milijuna kuna, dakle gotovo se prepolovljuje.
