Njemačka je vrlo jasno podržala hrvatsku kandidaturu za članstvo u Schengenu za jučerašnjeg radnog posjeta premijera Andreja Plenkovića njemačkoj kancelarki Angeli Merkel.
Kancelarka je pohvalila hrvatsko čuvanje vanjskih granica EU pred migrantskim tokovima, vrlo bitne točke oko koje se lome politička koplja diljem kontinenta i koja izravno utječe na političke karijere državnika, zbog čega se zatresla i stolica same kancelarke. Plenković je jučer iznio i hodogram procesa pristupanja Schengenu – on očekuje da Hrvatska postane punopravna članica prije hrvatskog predsjedanja EU 2020. godine.
Greenfield investicije
Hrvatska je ulazak u Schengen označila jednim od prioriteta vanjske politike i provodi i diplomatske aktivnosti da osigura potporu država članica. Nakon što Hrvatska ispuni formalne kriterije i prođe tehničku evaluaciju Europske komisije o spremnosti za Schengen, odluka prelazi u političke vode i o njoj se moraju složiti sve članice.
Potpora Njemačke u tom je kontekstu iznimno bitna. Takav saveznik mogao bi itekako dobro poslužiti u trenutku ako neka država – a Slovenija je spominjala mogućnost da se blokadom natjera Hrvatsku na prihvaćanje arbitražne odluke o granici – da crveno svjetlo Hrvatskoj.
Stječe se dojam da je u odnosima Hrvatske i Njemačke uspostavljena visoka doza povjerenja i slaganja, i o europskim pitanjima poput novog proračuna i drugim pitanjima, kao što je stanje na jugoistoku Europe. Suradnja s Njemačkom, osim političke podrške koju Hrvatska ima i u stavovima da je arbitraža sa Slovenijom bilateralno, a ne pitanje EU, bit će i formalizirana akcijskim planom koji pripremaju hrvatsko i njemačko ministarstvo vanjskih poslova.
Sastojat će se od 10 točaka, odnosno područja – od vanjske politike, kulture, gospodarstva… – s ciljevima i projektima, nositeljima aktivnosti i rokovima, a trebao bi biti usvojen za nekoliko mjeseci. Ekonomska suradnja s Njemačkom, kao prvim vanjskotrgovinskim partnerom Hrvatske s kojom su lani ostvarene 5,2 milijarde eura razmjene i koja je u Hrvatsku uložila više od 3,1 milijarda eura u proteklih 25 godina, trebala bi dobiti na zamahu, a posebno je apostrofirano područje energetike gdje postoje najave o greenfield investicijama.
Iako se često mogu čuti kritike stranih ulagača, ne samo njemačkih, koji imaju primjedbe na ulagačku klimu u Hrvatskoj, što je tema o kojoj se razgovara, hrvatski je premijer kazao kako je u razgovorima s investitorima stekao dojam da oni koji već ulažu žele ostati, a da novi žele doći.
Kancelarku Merkel Plenković je informirao i o hrvatskoj želji da uđe u eurozonu.
Kazao je kako ju je izvijestio o ekonomskim postignućima, snažnijoj fiskalnoj konsolidaciji i proračunskom suficitu 2017., padu nezaposlenosti i smanjenju javnoga duga, a to znači i približavanje i punom ispunjavanju kriterija za članstvo u eurozoni, što je najavljeno kao “projekt za sljedeću vladu”, a što je naišlo na podršku kancelarke.
Njemačka i Hrvatska imat će dodirnih točaka i u predsjedanju EU jer njemačko slijedi ono hrvatsko. Premijer je kancelarku izvijestio kako Hrvatska planira organizirati summit država EU i država kandidata.
Merkel je pak objasnila da je s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom telefonski razgovarala o situaciji sa Srbijom i Kosovom, u kontekstu ideja o promjeni granica. Iako se Merkel tomu protivi, dobiva se dojam da međunarodna zajednica ipak ima odškrinuta vrata toj ideji, no Hrvatska se s tim ne slaže.
Badinterova komisija
Premijer Plenković rekao je kako “Hrvatska sigurno nije prva u redu” koja bi podržala takvu ideju, ustrajući na tome da Hrvatska stoji čvrsto iza toga da se zaključci Badinterove komisije o granici moraju poštovati u rješavanju svih bilateralnih pitanja u državama s područja bivše Jugoslavije jer bi mijenjanje granica na jednom području moglo otvoriti Pandorinu kutiju.
