Na temelju izvješća možemo zaključiti da je zbog kontinuiranog pada cijepnih obuhvata ozbiljno ugrožena razina kolektivnog imuniteta, ponajprije kod djece predškolske dobi u Hrvatskoj. Ako se hitno ne zaustavi trend pada cijepnih obuhvata, u skoroj budućnosti možemo očekivati epidemije ponajprije ospica, rubele, hripavca i mumpsa, otprilike tim redoslijedom – zaključak je Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u izvještaju o cijepljenju u prošloj godini.
Glavni naglasak iz tog izvještaja izniman je pad procijepljenosti protiv ospica, rubele i zaušnjaka, protiv kojih u posljednjih pet generacija nije cijepljeno 15.881 dijete. Nakon više od 20 godina visokih cijepnih obuhvata, 2016. prvi je put protiv ove bolesti na razini države cijepljeno manje od 90 posto djece, a taj je trend, kako piše i u izvješću, nastavljen i prošle godine, kada je na razini države cijepljeno 88,97 posto djece.
No, podcijepljenost nije samo hrvatski problem. Istraživanja pokazuju kako je skepticizam prema cijepljenju u Europi među najvećima u svijetu.
Europski parlament stoga je prihvatio rezoluciju o padu procijepljenosti u Europskoj uniji, čija je suautorica i SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan. Rezolucija osuđuje širenje lažnih i nepotvrđenih informacija o cijepljenju koje podrivaju povjerenje javnosti te poziva Europsku komisiju i države članice da se jače angažiraju u suzbijanju dezinformacija.
Parlament traži i veću transparentnost u procesu ispitivanja cjepiva te informiranja o mogućim nuspojavama kako bi se uklonile bilo kakve sumnje u njihovu korist i učinke. Europarlamentarci su i pozvali Europsku komisiju da se angažira u donošenju jedinstvenog kalendara cijepljenja u EU te da uspostavi platformu za suradnju među članicama.
Ovo su simptomi koje ne biste nikada povezali s tim da imate problema sa srcem:
– Od 2008. do 2015. u Europi je bilo 215.000 slučajeva bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, ne računajući gripu. To, na žalost, nije iznenađenje ako znamo da je zdravstvo u nadležnosti država članica, no recite to virusima i bakterijama. I oni uživaju slobodu kretanja po EU i Schengen im ništa ne znači. Upravo zato se EU mora više angažirati – poručila je Borzan.
Dodala je da je cijepljenje, na neki način, žrtva vlastitog uspjeha. Njime su iskorijenjene ili suzbijene pošasti poput boginja i dječje paralize. Nove generacije, koje žive bez straha od njih, ne vide potrebu za cijepljenjem.
– U zemljama našeg okruženja poput Italije, Srbije i Rumunjske deseci ljudi umrli su od ospica, bolesti koju smo gotovo bili iskorijenili cijepljenjem. Iskreno se nadam da se isto neće dogoditi i u našoj zemlji, no najnoviji porazni podaci o procijepljenosti u Hrvatskoj ne ohrabruju – izjavila je Borzan. Ozbiljan je problem globalnog i europskog zdravstva i sve veća otpornost mikroba na antibiotike.
– Oba problema zasebno goleme su prijetnje javnom zdravlju, a zajedno imaju gotovo apokaliptičan potencijal. “Kljukanje” antibioticima i odbijanje cijepljenja medicinu bi mogli vratiti u 19. stoljeće – upozorava Borzan.
