Bojan Kolarić iz Turčišća na svojoj farmi drži 50 mliječnih krava koje mu daju oko tisuću litara mlijeka dnevno

Bojan Kolarić
Bojan Kolarić

Bolest kvrgave kože koja se pojavila u zemljama našeg okruženja, unatrag tri godine odrazila se i na stanje u govedarstvu Međimurja. Poznato je naime kako je zbog neposredne opasnosti od njenog širenja i zaraze hrvatskih goveda 2016. godine na snagu stupila Naredba o obaveznom cijepljenju grla na cijelom području naše zemlje. Tijekom tog hitnog postupka, goveda su se sustavno cijepila cjepivom koji je očekivano izazvao jače cijepne reakcije. Stočari su prijavljivali smanjenu proizvodnju mlijeka, pobačaje, mrtvorođenu telad, smanjenu reprodukciju, ali i uginuća.

Kako bi se na neki način ublažilo stanje u stočarstvu, ministarstvo je donijelo još jednu mjeru kako bi se pomoglo stočarima.

– Najprije su nam priznali štete koje su nastale na našim grlima 15 dana nakon cijepljenja – objasnio nam je jedan od većih međimurskih uzgajivača mliječnih krava Bojan Kolarić iz Turčišća. – Radilo se uglavnom o smanjenoj proizvodnji mlijeka, i to nam je isplaćeno. No, posljedice cijepljenja pokazivale su se i nakon tog roka i, naravno, žalili smo se i zahtijevali nadoknadu jer smo svi, bez ikakvih iznimaka, bili prisiljeni na cijepljenje.

Prema njegovim riječima, lani je pokrenut projekt kojim bi se ublažile i te naknadne posljedice koji je odobren i od EU. Stočari su tako dobili priliku javiti se na natječaj ministarstva za privremenu financijsku pomoć za razdoblje od 2018. do 2020. godine. Sredstva do maksimalne visine od 30.000 kn nudila su se za kupovinu steonih junica i potpore za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica.

Na popisu onih koji su zadovoljili uvjete za dobivanje sredstava našlo se i desetak naših stočara.

– Koliko znam, niti su se svi javili niti pak su svi koji su se javili prošli. Mi jesmo i mislimo nabaviti još deset steonih junica – rekao nam je naš domaćin. – Nakon što se odobre sredstva, sami tražimo junice. S obzirom na stanje u našoj zemlji, po junice moramo van, u inozemstvo.

Na svojoj farmi trenutno drži 50 mliječnih krava koje mu u prosjek daju oko tisuću litara mlijeka dnevno. Za razliku od većine svojih kolega koji ili smanjuju ili drže stalni broj grla, njegova obitelj ide u širenje jer se poslu ozbiljnije posvetio i njegov sin.

– Ovo je tek mjera radi mjere. Još uvijek je nepovoljan omjer uloženog i dobivenog. Naime, sve je otišlo gore od goriva, hrane, mehanizacije, ljudske ruke tu ne ubrajam, a cijena mlijeka ostaje ista. Kozje mlijeko primjerice ima duplo višu cijenu od kravljeg.

I ne samo to, već mljekari “lutaju” od otkupljivača do otkupljivača, tražeći, ako ne već povećanje cijene mlijeka, onda barem redovitu isplatu. Trenutno velik dio njih isporučuje mlijeko zagrebačkom otkupljivaču.

Stoga nije tajna kako se dio stočara odlučuje za rasprodaju krava te kupnju koza.

– I s kozama i s krava treba biti non-stop angažiran. No, s kravama je više posla. Ponekad je čovjeku dosta, posebice kad čuje priče da mnogi iz susjedstva radije idu raditi van nego ostaju kod kuće. Teško se pomiriti sa svakodnevnim ranim ustajanjem, radom u staji i ujutro i navečer, i to petkom i svetkom. Ali, što će se dogoditi kada bi svi otišli. Stoga bi se trebali više cijeniti domaći proizvodi kako to rade u zemljama EU. Izgleda da je svima lakše i komotnije kupiti mlijeko u trgovini nego od susjeda dobiti mlijeko direktno iz laktofriza. Valjda je ono kupovno puno bolje – kazao je pomalo ogorčeno naš sugovornik.

Bilo kako bilo, kaže, on ne odustaje od mliječnih krava uz koje se, naravno još mora baviti i ratarstvom. Naime, kako bi osigurao kvalitetnu hranu, obrađuje oko 90 ha zemlje. Sadi i sije kukuruz, soju, suncokret, sprema sijeno. Naravno, sve to nije dovoljno pa mora još kupovati i gotovu smjesu te druge hranjive i vitaminske komponente.

Inače, program potpore proizvođačima radi obnove narušenog stočnog fonda u naredne tri godine provodit će se putem dvije mjere izvijestili su iz ministarstva. Jedna je potpora za kupovinu steonih junica, i to minimalno 6000 komada, a druga za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica kombiniranih i/ili mliječnih pasmina goveda i teškoća koje se odnose na obnavljanje životinjskog blaga.

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

 

Ostavi komentar